Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Garofulić: U idućih pet godina čak 20 tisuća kompanija u Hrvatskoj očekuje promjena vlasništva

10. Listopad 2023.
Lider Investicijska konferencija 2023. Panel 2. ”Izazovi investiranja”: Hrvoje Krstulović, Luka Gojčeta, Marijana Oreb, Igor Čičak i Gordana Gelenčerfoto Ratko Mavar

Andrija Garofulić iz tvrtke Mazars uveo je prisutne u drugi panel na Investicijskoj konferenciji poslovnog tjednika Lider uoči Svečane dodjele nagrada za najbolje proizvodne investicije. Garofulić je pričao o prilikama i izazovima investiranja. Rekao je kako su izazovi investiranja teme koja se često u medijima prezentiraju kao loše ekonomske vijesti.

- Iako na prvu sve izgleda crno, poduzetnici i dalje investiraju i poduzimaju rizike, ali nažalost još uvijek nisu svjesni svih prilika koje se otvaraju na tržištu – rekao je.

Dodao je kako je HAMAG-BICR-ova studija za 2020. godinu pokazala rast od 155 posto u odnosu na 2018. što se tiče investicija u proizvodnju. Zbog toga je i povećan interes investitora za ulaganja u RH, pogotovo onih stranih. Napomenuo je kako njegova tvrtka radi regionalno te da na Balkanu ima zanimljivih meta, ali i puno strateških rizika, što otežava ulaganja i investiranje.

Što se Hrvatske tiče, rekao je kako mi već sad imamo političku stabilnost, euro i Schengen te da se ekonomija razvija, a politička stabilnost je ono što privlači investitore.

- Iako su prognoze usporene mi smo i dalje u top pet zemalja u EU po stopi rasta gospodarstva. To privlači investitore. Također, kreditni rejting nam je nekoliko puta povećan u zadnjih par godina, a sve su to pozitivne stvari koje investitori gledaju – rekao je.

Što se zelene tranzicije tiče, Garofulić je rekao kako su rekordna sredstva dostupna kroz NPOO te da oko 40 posto sredstava otpada na proizvodne investicije, dok je nešto više od pola vezano uz transakcije, što znači da novca ima, zaključio je.

Naglasio je da kroz idućih pet godina, čak 20 tisuća kompanija očekuje promjene vlasništva u Hrvatskoj, te je zaključio kako stanje na tržištu nije tako crno te da svi moraju raditi na tome da se kompanije preuzimaju lakše te da to ne bude tako čudno kao danas.

Što se tržišta tiče, rekao je kako tržištem dominiraju sektor proizvodnje, IT sektor i turizam. - Proizvodne investicije su tu, imamo primjer Jabila iz Osijeka što je odlično za državu koja je pokrenuta dominantno uslugama. Također, IT i telekomunikacije. Naše kompanije preuzimaju druge kompanije, primjer je Infobip ili Infinum – zaključio je.

Pričao je i o izazovima koji su prije svega rast kamatnih stopa što otežava financiranje i opterećuju novčane tokove. Također, tu je i neizbježna inflacija koja sije neizvjesnost u budućim poslovnim planovima.

Završio je s opcijama za financiranje za koje je rekao kako postoje EU fondovi, bespovratna sredstva, ali i alternativni načini financiranja poput mezanina, što je zapravo hibridni način između duga i kapitala, ali je puno fleksibilniji od duga.

Izazovi investiranja

Nakon izlaganja započeo je panel o izazovima investiranja na kojem je uvodni ugovor održao Igor Čičak, izvršni partner i predsjednik uprave Provectus Capital Partnersa, istaknuvši kako su sve investicije same po sebi rizične.

- I sva naša ulaganja nose određene rizike. Mi smo u zadnje četiri godine investirali u četiri kompanije koje su onda investirale u 16 kompanija. Tako smo stvorili najveću privatnu medicinsku grupu u regiji, najveću dentalnu grupu od 50 milijuna prihoda, vodeću veterinarsku grupu te jednu specijaliziranu maloprodaju. Povećali smo ukupne prihode za 40 posto i 20 posto više zaposlenih – rekao je i dodao da nitko ne ulaže da bi uništio.

- Osnovna ideja investicija je isključivo rast. Suština potiče razvoj, transformaciju i svaki poduzetnik bi trebao gledati interes društva, a ne tko je vlasnik. Svako društvo treba imati neograničenu mogućnost razvoja - zaključio je Čičak.

Luka Gojčeta iz Petrinja Chicken Company rekao je da je njihov projekt trenutno najveća ulaganje u agri biznis u regiji te da vrijedi 550 milijuna eura, od čega 350 milijuna ide prema izgradnji infrastrukture i objekata, a 143 milijuna za proizvodnu tehnologiju i zelenu tehnologiju na kojoj je danas veliki naglasak.

- Što se tiče modela financiranja, nakon analize odlučili smo da se financiramo i dugom i kapitalom s omjerom 70 naprema 30, ali otvoreni smo i za druge hibridne modele ulaganja. Poljoprivreda je jedan od sektora koji su identificirani kao jako privlačni za investiranje – rekao je.

Na pitanje zašto su izabrali Petrinju kao mjesto za ulaganje, odgovorio je da je ta županija identificirana kao strateška lokacija koja odgovara projektu. Naveo je logistiku, izgradnju infrastrukture, željeznička infrastrukturu te blizinu gradova kao velike prednosti. Također, naveo je i proaktivnost lokalne uprave s kojima imaju odličan odnos te s njima u partnerstvu pristupaju razvoju projekta.

Što se tiče njihovih proizvoda, piletine, rekao je kako su investitori prepoznali dugoročnost i sigurnost te invencije te da se jako puno ulaže u istraživanje i razvoj kao i u tehnološke procese jer je peradarstvo tehnološki napredan proces.

Njihova proizvodnja iznosi 150 tisuća tona pilećeg mesa od čega 45 posto toga ide na tržište EU dok ostatak izvoze u SAD, Bliski istok i Srednju Ameriku.

Fondovi nisu neproistojni niti okupatorski

Hrvoje Krstulović, predsjednik uprave ZB Investa ispričao je kako su oni otvoreni fond s javnom ponudom te da ulagatelji mogu stalno kupovati i ulagati u svoje udjele u fondu.

-  Kada se govori o fondovima, oni postoje od venture capital do private equity onda do nekih fondova koji pokrivaju izlaske na burzu, javnih fondova, zatvorenih fondova, hedge fondova koji nemaj uveze s nikakvim financiranjem.

Svaki od tih fondova ima neke svoje zakonitosti, svoje niše i svoja obećanja prema svojim ulagateljima. To mora razumjeti i sama kompanija koja želi ući u poslovni brak s fondom. Niti jedan ugovor s trajnim benefitom za obje strane nije dobar. Poduzetnik mora razumjeti zahtjeve fondova. Oni nisu niti nepristojni niti okupatorski prema kompanijama jer je cilj dugoročni razvoj – rekao je.

Fond ne može ostati trajno zarobljen u nekoj investiciji i mora nakon nekog vremena izaći iz te investicije.  Puno je različitih modela i to je jedna simbioza koja se mora dogovoriti i poštivati, zaključio je Krstulović.

Marijana Oreb, članica uprave HAMAG-BICRO-a, govorila je kako su hrvatski poduzetnici već jako dobro upoznati s paletom proizvoda koje HAMAG-BICRO nudi. - Mi moramo znati koje su njihove potrebe kako bi i mogli napraviti program primjenjiv u njihovom poslovanju. Trenutno nastavljamo s kreditima koji su se pokazali uspješnima – rekla je.

Nudimo cijelu lepezu usluga za potrebe poduzetnika kroz programe financiranja putem bespovratnih potpora, jamstava i zajmova uz najpovoljnije kamatne stope na tržištu, kao i programe poticanja istraživanja, razvoja i inovacija.

-  Do sada je HAMAG-BICRO kroz različite programe poticanja poduzetništva potaknuo gotovo četiri milijarde eura investicija u više od 21.045 poduzetničkih projekata čime je stvoren preduvjet za otvaranje više od 33.553 novih radnih mjesta. Trenutno za subjekte malog gospodarstva nudimo Mikro zajam za obrtna sredstva u iznosu do 25 tisuća eura sa kamatnom stopom od 0,5-1 posto.

Osim za obrtna sredstva, ovaj instrument je namijenjen i za pripremu proizvodnje, sirovine i materijale, trgovačku robu, zakup poslovnog prostora, troškove zaposlenih te režijske troškove. Rok korištenja je tri mjeseca od isplate zajma, a poček do 6 mjeseci ukoliko je otplata minimalno 2 godine. Prijave za zajam se podnose elektronskim putem, a popis potrebne dokumentacije se nalazi na službenim internetskim stranicama. Do sada je Agencija odobrila 1209 ESIF Mikro zajmova za OBS u iznosu od 25.524.861,78 eura. Trenutno je u obradi još 207 zajmova u iznosu od 4.818.556,65 eura - rekla je Oreb. 

19. lipanj 2024 02:11