Piše: Robert Jurišić
{infobox-gray_full}16901{/infobox-gray_full}
Rast cijena plina u zadnja dva tjedna te neizvjesnost oko isporuka plina u kratkom i srednjem roku ponovno su u prvi plan gurnula makroekenomska pitanja te ponajviše strah od recesije, pogotovo u Europi. Predsjednik Svjetske banke upozorava da globalnoj ekonomiji prijeti srednjoročna do dugoročna stagflacija. Mnoge zemlje već sada imaju velikih izazova kako da prežive ovu krizu, unatoč pomoći od MMF-a. Zbog toga će ova kriza biti popraćena ozbiljnom krizom državnog duga.
Nakon sastanka prošlog tjedna, poruke odaslane iz FED-a su vrlo jasne. Učinit će sve što je potrebno da smire inflaciju i svedu ju na ciljanih dva posto. To znači da će nastaviti s agresivnijim podizanjem kamatnih stopa, pa sada tržište špekulira da će se one i sljedeći mjesec povećati za dodatnih 0,75 bodova.
Cilj FED-a je jasan - prioritet je borba protiv inflacije, a ne recesije. Odnosno, spremni su prihvatiti recesiju i rast nezaposlenosti kao cijenu borbe protiv inflacije. Naravno da je tržite kapitala reagiralo negativno na takve poruke, a da je dolar dobio vjetar u leđa. Dolar je od početka godine ojačao 13,5 posto u odnosu na košaricu šest glavnih valuta.
Je li stagflacija nova realnost? Što će poduzeti Europska središnja banka? Kako će reagirati euro? Trenutno je euro ispod pariteta u odnosu na dolar, na najnižoj razini u zadnjih 20 godina. Pojedini analitičari procjenjuju da bi u kratkom roku euro mogao dodatno oslabiti te bi odnos EUR/USD mogao pasti na 0,95; prvenstveno zbog nepovjerenja u snagu ekonomije ključnih zemalja eurozone.
Pripreme za zimu
Analitičari UBS-a, najveće švicarske banke, procjenjuju da ekonomije Njemačke i Italije, koje su posebno izložene energetskim šokovima koji mogu nastati ako se prekine u potpunosti dotok ruskog plina, mogu povući eurozonu u recesiju već ove godine. Kao i kod rata, pad eura dovodi do spajanja nekoliko interesa: SAD traži nove kupce za svoj dug nakon što su zemlje BRICS-a smanjile potražnju za dolarima; devalvacija duga eurozone, uvođenje digitalnog eura koji osim što bi omogućio potpunu sljedivost svih transakcija, omogućio bi značajnu proviziju za izdavatelja. Kao i rat, to nije kratkoročan plan.
S obzirom na to da se nalazimo u kolovozu te da je ovo inače period kada je pritisak na potražnju za energentima manji, logično je da se zapitamo je li prava energetska kriza tek u začetku u EU? U odnosu na početak mjeseca cijena plina je trenutno 40 posto veća, s time da je prošli tjedan u jednom trenutku bila nakratko na rekordnim razinama (340 €/MWh) prije nego što je pala za 18 posto (nakon što je Njemačka objavila da će njihove zalihe plina dosegnuti 85 posto do kraja rujna).
Hoće li cijela Europa uspjeti napuniti zalihe do ciljanih razina u iduća dva mjeseca, prije nego potražnja dodatno naraste zbog početka sezone grijanja? Radovi na održavanju plinovoda Sjeverni tok 1 počinju ovaj tjedan, pa nam ne preostaje ništa drugo nego čekati da vidimo hoće li se nakon završetka radova plin ponovno isporučivati kroz plinovod (makar i tim smanjenim obujmom od svega 20 posto) ili ne.
I Norveška, koja je preuzela primat od Rusije kao najveći dobavljač plina Europi, smanjit će isporuke zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju plinskih polja u rujnu. Hidropotencijal i nuklearni potencijal i dalje nisu na svojim maksimalnim kapacitetima zbog suše i niskih vodostaja rijeka. Ovo samo pokazuje koliko smo postali ovisni o energentima i koliko smo izloženi, a sve skupa može postati još gore kako se približavamo zimi.
I cijena nafte je porasla, te je trenutačno stabilizirana na razini od oko 100 $/bbl. Cijena je ovdje pod utjecajem ograničene ponude s jedne strane i straha od pada potražnje zbog recesije i ekonomskog usporavanja s druge strane. OPEC+ članice najavile su da bi mogle smanjiti proizvodnju, pogotovo ako se Iran vrati na tržište. Protumačio bih to kao da više vole vidjeti cijenu nafte u troznamenkastom iznosu nego dvoznamenkastom.
Manji prinosi u EU
U agri svijetu glavni pokretači tržišta protekli tjedan bili su tečaj, ProFarmerTour u SAD-u i suša u Europi koja je prema procjenama najveća u zadnjih 500 godina. Medvjedi na tržištu fokusiraju se na slabu potražnju uslijed visokog troška energije, straha od recesije, pritiska količina s Crnog mora na cijene te otežanu logistiku. S druge strane, bikovi se fokusiraju na rast inputa, problem suše u Europi i Aziji te na uvijek prisutan rizik od nove eskalacije sukoba u Ukrajini.
U EU, prema procjenama MARS-a, prinosi će biti značajno manji. Suša je oštetila usjeve u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj te na Balkanu.
Procjena prinosa kukuruza je 6,63 t/ha, sucokreta 2,06 t/ha, a soje 2,46 t/ha (svo troje za 5 do 10 posto manje u odnosu na procjenu iz srpnja). Procjena uroda kukuruza smanjena je na 59,3 milijuna tona (sa 65,8 milijuna tona), no pojedini smatraju da je realnija procjena 55 milijuna tona. Osim toga, očekuje se uvoz od 20 milijuna tona kukuruza u EU. Pitanje je samo od kuda?
Žetva pšenice je procijenjena na 126 milijuna tona, dok je izvoz pšenice iz EU procijenjen na 36 milijuna tona. U Ukrajini se očekuje urod žitarica na 54 milijuna tona, 32 milijuna tona manje u odnosu na prošlu godinu. Žetva pšenice je procijenjena na 18,2 milijuna tona (vs 32,2 milijuna tona prošle godine), dok je žetva kukuruza procijenjena na 28,5 milijuna tona (vs 42,1 milijuna tona prošle godine).
Od kada je uspostavljen izvozni koridor, izvezeno je oko milijun tona roba. To je još uvijek nedostatno da bi se smanjio pritisak na skladišne kapacitete pred nadolazeću jesensku žetvu. Prema podacima prikupljenim putem ProFarmerTour u SAD-u, žetva kukuruza je procijenjena na 349,5 milijuna tona (vs 364,7 milijuna tona prema zadnjem USDA izvještaju). Ako tako bude, to će biti najmanja žetva još od 2012.
Procjena uroda soje je 123,4 milijuna tona (vs 123,3 milijuna tona prema zadnjem USDA izvještaju). Pojednostavljeno, podaci su bullish za kukuruz i neutralni/bearish za soju. Kada bi u SAD-u u prosjeku izgubili 10 posto prinosa na kukuruzu i soji, to bi značilo manjak u proizvodnji od 50 milijuna tona!
Stabilnost cijena ispred ekonomskog rasta
Od ostalih vijesti u agri svijetu treba izdvojiti gnojiva. Yara bi mogla smanjiti proizvodnju u EU i do 70 posto. I mnogi drugi proizvođači gnojiva u Europi najavljuju smanjenje ili zaustavljanje proizvodnje zbog visoke cijene plina. U Francuskoj je manja upotreba gnojiva dovela do smanjenja proteina u pšenici. Isto se dogodilo i u Njemačkoj.
Indija je odobrila restrikcije na izvoz pšeničnog brašna, kako bi umirila inflaciju na domaćem tržištu.
Kiša koja je pala u Europi zadnjih dana je više nego dobrodošla jer će dati poticaja proizvođačima da krenu sa sjetvom uljane repice. Optimizam prevladava i u Brazilu oko nadolazeće sjetve soje. Trenutni su vremenski uvjeti za sjetvu povoljni te se očekuje povećanje hektra i veći prinos, što bi moglo dovesti do rekordnog uroda od 150 milijuna tona početkom 2023. godine.
Cijena bakra, kao i ostalih metala je u padu uglavnom zbog straha od pada potražnje. Mnoge zemlje najavljuju daljnje podizanje kamatnih stopa u borbi protiv inflacije što će dovesti za usporavanja gospodarske aktivnosti. Bakar, koji se uzima kao jedan od pokazatelja zdravlja globalne ekonomije, mogao bi biti suočen s padom potražnje jer mnoge zemlje biraju stabilnost cijena ispred ekonomskog rasta.
Trenutna cijena je 15-ak posto iznad najnižih razina od početka godine jer su manje zalihe i smanjena proizvodnja podigli cijene od sredine srpnja. Zalihe bakra u LME registriranim skladištima pale su sa 121 tisuću tona na 72 tisuće tona početkom srpnja, dok su zalihe u skladištima koje prati Šangajska burza pale na najnižu razinu u zadnjih 13 godina, na samo 31 tisuću tona.
Cijena čelika također je pala, na najnižu razinu u zadnja četiri tjedna. Stroga ograničenja oko potrošnje električne energije u Kini ograničila su industrijsku aktivnost, a smanjena potražnja odrazila se na pad cijena.
{embed_photo}2343498{/embed_photo}