I dok Rusija i dalje zaustavlja svoje isporuke plina Europi, budući da je za idući tjedan najavila ponovno privremeno gašenje Sjevernog toka 1 na tri dana nakon prvotnog smanjenja kapaciteta na 20 posto u srpnju, a zemlje Europske unije intenzivno mozgaju o smanjenju ovisnosti o uvozu ruske energije, svoj dio kolača u opskrbi Europe prirodnim plinom preuzela je – Norveška. Ova se skandinavska zemlja tako prometnula u najvećeg europskog opskrbljivača prirodnim plinom. Norveški je izvoz prirodnog plina, naime, u srpnju dosegao rekordnu vrijednost od 128,4 milijarde kruna (13,26 milijardi dolara), navodi Reuters.
Prihodi od prirodnog plina bili su četiri puta veći nego u srpnju prošle godine, dok je količina prodanog plina porasla za 5,7 posto na 10,2 milijarde kubičnih metara, objavio je norveški ured za statistiku. Službeni podaci pokazuju da je tomu uvelike doprinio rast cijene i potražnje za plinom u Europi nakon ruske invazije na Ukrajinu i kasnijeg pada europskog uvoza ruskog plina.
– Održavanje i manji kapacitet na plinovodu Sjeverni tok 1, koji transportira plin iz Rusije u Europu, pridonio je rekordnom rastu cijena plina u srpnju. Visoke cijene plina glavni su razlog iznimno visoke vrijednosti izvoza – stoji u priopćenju norveškog ureda za statistiku.
Više proizvodnje, ali i veće cijene
Norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland potvrdio je da planiraju zadržati svoju proizvodnju prirodnog plina na trenutno visokim razinama. Službene procjene nalažu da će to povećanje iznositi 8 posto ove godine u usporedbi s 2021. godinom, čime bi se mogao oboriti petogodišnji rekord.
– Očekujem da možemo zadržati razinu proizvodnje na kojoj smo sada do 2030. – rekao je ministar Aasland.
No, iako Norveška namjerava zadržati visoku proizvodnju plina, Business Isider piše da ne planira smanjiti svoje cijene kako bi europsku energiju učinila pristupačnijom, a to je rekao sam Aasland.
– Kada postoji nestašica, cijene su visoke. To također pridonosi povećanju proizvodnje i usmjerava plin na tržišta kojima je najpotrebniji – dodao je norveški ministar.
Kratkoročna potražnja
Uz izvoz prirodnog plina, i vrijednost izvoza norveške nafte također je u odnosu na lani porasla za 52,1 posto na 48,7 milijardi kruna. Norvežani u srpnju također bilježe i izvoz električne energije u vrijednosti 4,8 milijardi kruna, između ostalih i Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj.
S obzirom na takav rast potražnje za izvozom, ali i povijesno niske razine akumulacija norveških hidroelektrana, domaće cijene električne energije na rekordno su visokim razinama, što je dovelo do potrebe za ograničenjem izvoza. Stoga je Aasland najavio da će norveška vlada na jesen izaći s prijedlogom o obveznoj razini punjenja rezervoara i izvoza električne energije.
No, velika potražnja za norveškim plinom u Europi kratkoročna je i događa se zbog rata u Ukrajini, navodi Reuters. Dugoročno će biti manje potražnje jer će Europa, s obzirom na svoju zelenu strategiju do 2030. godine, morati dostići svoje ciljeve smanjenja emisija CO2 za 50 posto.