Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Igor Grdić (Vertiv): Hrvatska postaje jedna od ključnih destinacija za podatkovne centre u Europi

09. Ožujak 2024.
Igor Grdić

Usporedno sa sve većim interesom za razvojem generativne umjetne inteligencije, koja bi prema nekim procjenama mogla dosegnuti vrijednost od 1 do 3 bilijuna dolara do 2032. godine, raste i potreba za ‘pospremanjem‘ tih podataka u za to namijenjene podatkovne centre, koji zbog AI-ja troše i do pet puta više električne energije. Uzme li se u obzir činjenica da se Zapadna Europa okreće zelenim i digitalnim tehnologijama (primjerice, električnim vozilima), zbog nedostatnih izvora električne energije u tom dijelu Europe podatkovni centri koji troše sve više struje polako sele prema Srednjoj i Istočnoj Europi, pa time i prema Hrvatskoj.

Na primjer, američka tvrtka Digital Realty u zagrebačkom Jankomiru gradi do sada najveći podatkovni centar u državi kapaciteta do 30 megavata, neusporedivo većim nego svih preostalih nekoliko podatkovnih centara u Hrvatskoj zajedno.

Da je Hrvatska po pitanju podatkovnih centara dosta dobro pozicionirana na karti Europe potvrđuje Igor Grdić, regionalni direktor za Srednju i Istočnu Europu i član Uprave tvrtke Vertiv Croatia, koja dizajnira, razvija i proizvodi opremu za podatkovne centre. Zahtjevi podatkovnih centara za električnom energijom dolaze na dva fronta - za napajanje i hlađenje opreme za internet – a upravo se time bavi Vertiv.

– Ako mi ne radimo, internet pada – opisao je Grdić tijekom današnjeg predstavljanja rezultata kompanije Vertiv, ali i najnovijih trendova na tržištu podatkovnih centara.

Iz Rugvice u svijet

Uz osiguravanje dovoljno struje za napajanje, trenutno se jedan od glavnih izazova podatkovnih centara, kako je objasnio Grdić, odnosi upravo na hlađenje opreme. Naime, zbog velikog zagrijavanja jedino je rješenje vodeno hlađenje, koje s druge strane za sobom nosi izazov održavanja opreme koja je uronjena u posebnu rashladnu tekućinu, a može doći i do oksidacije i zapaljivosti. Vertiv već nekoliko godina u proizvodnom pogonu u Rugvici, između ostaloga, dizajnira i proizvodi modularna rješenja za vodeno hlađenje, a proizvode izvoze na EMEA tržište (Europa, Bliski istok, Afrika). Partneri su i s Nvidijom i Intelom, proizvođačima čipova.

Osim rashladnih sustava, toplina nastala radom podatkovnih centara mogla bi koristiti i lokalnoj zajednici za, recimo, besplatno grijanje. Također, osim radnih mjesta, sve su veći zahtjevi za takvim benefitima podatkovnih centara koji niču kod nas. Grdić ističe da je to infrastruktuno izuzetno zahtjevno, ali je izvedivo i itekako moguće.

Hrvatska podružnica američke tvrtke Vertiv u 2023. je godini ostvarila dobre rezultate, no točni iznosi prihoda i dobiti još nisu poznati, s obzirom na to da financijsko izvješće još nije objavljeno. Cijela je grupacija s ukupno 24 proizvodna pogona u cijelom svijetu u 2023. ostvarila prihode od 6 milijardi dolara.

Osim zagrebačkog, pogoni se nalaze u Italiji, Češkoj, Slovačkoj (najveći u Europi), Irskoj, na Bliskom istoku, u SAD-u, Meksiku, Indiji i Kini (gdje su i najveći pogoni). Ukupno u svijetu Vertiv zapošljava 27 tisuća zaposlenika, dok u Hrvatskoj broji između 550 i 600 ljudi. No kao i mnoge druge hrvatske proizvodne tvrtke, kvalitetnih radnika elektromehaničarske struke, ali i montera, testera pa i građevinara, itekako nedostaje, stoga se nadaju da će ove godine uspjeti povećati broj zaposlenika.

– U Hrvatskoj imamo ljude koji znaju što su podatkovni centri i znaju njima upravljati te smo po tome u svijetu poznati – kazao je Grdić.

Uskoro i udruga

Kako bi naglasili potrebe industrije podatkovnih centara prilikom donošenja zakona, odnosno da bi se kod zakonskih odluka razmišljalo i o stajalištu struke, Grdić je najavio i pokretanje hrvatske udruge za podatkovne centre u prvoj polovici ove godine. S njime udrugu osnivaju Goran Đureski, direktor već spomenute tvrtke Digital Realty za Hrvatsku i regiju, te Filip Olujić, izvršni direktor podatkovnog centra DataBox.

Uz zajedničko djelovanje prema zakonodavcima, ideja je utvrditi koliki je ukupni kapacitet svih podatkovnih centara u Hrvatskoj. Prema slobodnoj procjeni radi se o pet do deset megavata kapaciteta, no te je podatke vrlo teško precizno izračunati.

Podatkovni centri u Frankfurtu, Londonu, Amsterdamu, Dublinu i Parizu već su godinama središta data centara, a kapaciteti sada dolaze u Srednju i Istočnu Europu. U Marseillesu već postoje podmorski kablovi prema Africi, dok bi Grčka trebala biti jugoistočni hub Europe za spajanje s Bliskim istokom – iz Atene prema Bliskom istoku i s Krete prema Africi. Osim navedenih regija, za podatkovne su centre u posljednje vrijeme postali značajni Milano u Italiji, Madrid u Španjolskoj i Beč u Austriji.

20. svibanj 2024 06:37