Končar nagrađen Zlatnim ključem, a hrvatski izvoz jača unatoč rizicima

Izvoz hrvatskih poduzeća jedan je od stubova nacionalnog gospodarstva, a najuspješnija od njih ne samo da prate globalne trendove, već ih u pojedinim segmentima i predvode. Koje to hrvatske tvrtke osvajaju tržišta i postavljaju nove standarde, i na što trebamo obratiti pažnju u budućnosti izvoza, saznali smo na 20. konvenciji Hrvatskih izvoznika. Ove godine je održana pod temom 'Tehnologije budućnosti/izazovi globalne trgovine', a na njoj su dodijeljene i nagrade Zlatni ključ najboljim izvoznicima u 2024. godini.

Glavno priznanje u kategoriji velikih poduzeća pripalo je tvrtki Končar – Distributivni i specijalni transformatori, dok je najboljim srednjim izvoznikom proglašen Eurocable Group. U skupini malih i mikro poduzeća istaknula se osječka Orqa, a najinovativnijim izvoznikom proglašen je solinski AD Plastik.

Osim glavnih kategorija, nagrade su dodijeljene i za uspjehe na pojedinim tržištima. Tvrtka Haix obuća proglašena je najboljim izvoznikom u Njemačku, Carel Adriatic nagrađen je za izvoz u Italiju, a LTH – Metalni lijev za poslovanje u Sloveniji. Podravka je prepoznata kao vodeći izvoznik u Bosnu i Hercegovinu. Končar – energetski transformatori dobio je priznanje za Ujedinjeno Kraljevstvo, dok je tvrtka E.G.O – Elektro komponente proglašena najboljim izvoznikom u Kinu. Selk je osvojio nagradu za Austriju, Hydromat za Egipat, a Pliva je nagrađena za izvoz u Kanadu i SAD, gdje izvozi više od 90 posto svoje proizvodnje. Altpro je prepoznat kao najbolji izvoznik na nova i rastuća tržišta, s posebnim naglaskom na Indiju. Najboljim obrtnikom izvoznikom proglašen je Stjepan Sever, vlasnik obrta Metalac Sever.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Davor Baković u svom obraćanju naglasio je da pred hrvatskim tvrtkama stoji pitanje hoće li pratiti ili predvoditi tehnološke promjene. Prema njegovim riječima, ključna područja koja će oblikovati budućnost poslovanja su umjetna inteligencija i automatizacija, kvantno računarstvo i kibernetička sigurnost te razvoj, osobito energetske, infrastrukture. Dodjela Zlatnog ključa i ove je godine potvrdila da Hrvatska ima niz tvrtki koje ne samo da prate globalne trendove, nego ih u nekim segmentima i predvode, a nagrađeni izvoznici dokaz su da uspjeh dolazi kombinacijom znanja, inovacija i strateškog ulaganja.

Hrvatskoj nedostaje sustavno investiranje

U sklopu Konvencije održane su i dvije panel rasprave na temu 'Tehnologije budućnosti/izazovi globalne trgovine'. Razgovaralo se o stanju američke ekonomije koje je izrazito utječe na izvoz. U 2025. svi rizici su dodatno naglašeni tom protekcionističkom politikom SAD-a i novim carinama koje će se nepovoljno odraziti na hrvatske izvoznike u SAD, ali i na značajan dio hrvatskog izvoza na sva druga europska i svjetska tržišta. Svjetsko tržište se sužava, a konkurentnost i povećanje produktivnosti tim više dobivaju na značaju. 

Na panelima se nagalsilo da je globalna trgovina fragmentirana, tehnološki vođena i da se uvjeti jako brzo mijenjaju, te da je pod velikim utjecajem  geopolitičkih rizika, napetosti, klimatskiih promjena i ekstremnih događaja. Kao najvažniju stavku panelisti navode diverzifikaciju izvoznih i uvoznih tržišta kako bi međunaorodna razmjena bila fleksibilnija, neovisnija i otpornija na vanjske šokove i pritiske, a uz to ona otvara i veće prilike za izvoz malih zemalja.

Izvoznici su zaključili da Hrvatskoj nedostaje sustavno investiranje koje će povećati produktivnost domaće industrije i izvoza. To se poglavito odnosi na razvoj novih tehnologija koje bi pridonijele rastu u desetljećima pred nama te pozitivno djelovale na dodanu vrijednost i strukturu ukupne industrijske proizvodnje i izvoza.

U domaćoj industriji dominiraju proizvodnja sirovina, poluproizvoda, energije te prehrambene i neprehrambene robe svakodnevne potrošnje, što vrlo često znači sirovinski intenzivnu i radno intenzivnu industriju s nižom produktivnošću, koja ujedno podržava rast robnog uvoza i niske plaće velikog broja zaposlenih. Istodobno, relativno je nizak udio kapitalno intenzivne industrije i vrlo nizak udio industrije temeljene na znanju, inovacijama te primjeni i razvoju novih tehnologija, što predstavlja veliki problem na kojeg treba obratiti pažnju.