Lebigot (LVMH): AI će biti sljedeća velika prekretnica u nabavi

Nabava nije samo usmjerena na troškove, nego je strateška poluga za inovacije i održivost. Ako se nekada smatrala sporednom funkcijom u korporacijama, danas postaje središnje mjesto gdje se susreću tehnologija, održivo poslovanje i kolektivna inteligencija. Upravo o tome govorio je Dominique Lebigot, šef nabave u LVMH Wines & Spirits, na 20. konferenciji o nabavi u organizaciji HUND-a i poslovnog tjednika Lider, održanoj u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Lebigot je podsjetio da je funkcija nabave zapravo relativno mlada disciplina u poslovnom svijetu.

- Nabava je jedina funkcija u organizaciji koja nije neophodna. Kompanija može živjeti bez nje, na kraju krajeva, nabava je nastala tek osamdesetih godina, nakon prve globalne krize uzrokovane sirovom naftom, kada su kompanije shvatile da moraju kontrolirati potrošnju - istaknuo je.

U proteklih četrdeset godina, naglasio je Lebigot, nabava je prošla niz transformacija.

- Na početku se pažnja usmjerila na troškove. Deset godina kasnije, tijekom informatičkog booma, shvatilo se da je ključno upravljati rizicima. Tada se počelo govoriti i o važnosti produktivnosti. Kasnije, s novim krizama, nabava je pokazala da može donijeti dodatnu vrijednost kroz inovacije i strateški doprinos, a pandemija je to samo dodatno potvrdila - rekao je.

Lebigot je posebno istaknuo ulogu tehnologije u razvoju nabave.

- Devedesete su obilježene pojavom interneta, deset godina kasnije došle su društvene mreže, a zatim 4G tehnologija koja je, iako napredna, još uvijek ograničena. U budućnosti, s razvojem 6G mreže, očekujemo da će svi u lancu vrijednosti, od proizvođača do krajnjih korisnika, biti međusobno povezani. Danas to još nije slučaj - objasnio je.

Prema njegovim riječima, svijet dobavljača i svijet korisnika i dalje su odvojeni, s jasnim granicama.

- Ako kompanije žele napredovati, moraju biti povezane u cijelom spektru od dobavljača do kupaca. U budućnosti će se suradnja s dobavljačima produbiti, kako bi se mogao bolje kontrolirati i utjecati na cijenu finalnog proizvoda - rekao je.

Lebigot je kao primjer održive prakse u LVMH-u naveo pilot projekt ponovne uporabe boca.

- Iskorištene boce šaljemo natrag proizvođaču koji ih prikuplja i vraća u životni ciklus. To je samo jedna točka u globalnom razvoju prema kružnom gospodarstvu - rekao je.

Promjene ne dolaze samo kroz tehnologiju, već i kroz kulturu rada.

- Način na koji se komunicira s nadređenima će se mijenjati. Bitno je raditi na zajedničkom marketingu, razmjeni informacija i razvijati kolektivnu inteligenciju jer svaka grana organizacije donosi svoju posebnost, a svi akteri zajedno stvaraju novu vrijednost - objašnjava Lebigot.

Govoreći o budućnosti, Lebigot je posebno istaknuo umjetnu inteligenciju kao ključnu prekretnicu.

- Sljedeća velika promjena u nabavi bit će umjetna inteligencija. Danas softveri već upravljaju manjim prodajnim ugovorima, što puno olakšava posao, a tek nam predstoji vidjeti što nas sve točno čeka u budućnosti - zaključio je.

Geopolitička složenost u nabavnom lancu

U vremenu obilježenom krizama, trgovinskim barijerama i promjenom globalne moći, kompanije više ne mogu ignorirati geopolitičke rizike, poručio je Joachim Jörg Heldt, direktor prodaje u Bosch Rexrothu, tijekom svog predavanja na konferenciji o nabavi u Zagrebu.

- Živimo u VUCA svijetu, svijetu volatilnosti, nesigurnosti, kompleksnosti i dvosmislenosti. Gotovo 97 posto opskrbnih lanaca pretrpjelo je poremećaje između 2022. i 2024. godine, a polovica tih slučajeva imala je izravan utjecaj na prihode i reputaciju kompanija - istaknuo je Heldt, pozivajući se na istraživanje Gartnera.

Heldt je upozorio na zabrinjavajući globalni trend, a to je rast broja autoritarnih režima i slabljenje liberalnih demokracija.

- Autokracije danas okupljaju čak 72 posto svjetske populacije, što je porast od 57 posto u odnosu na 2013. godinu. Liberalne demokracije sada čine tek 12 posto svijeta - naveo je.

20. konferencija o nabavi, Joachim Jorg Heldt

Ovakvi politički pomaci, smatra Heldt, imaju izravan učinak na stabilnost tržišta, investicije i dugoročno planiranje poslovanja. Krize su postale nova norma, a nesigurnost vodi do smanjenih ulaganja i usporenog rasta. Jedan od posebno važnih naglasaka Heldtova izlaganja odnosio se na ekonomske izazove unutar same Europske unije.

- Njemačka više nije motor Europe. Deindustrijalizacija traje još od 2018., a industrijska proizvodnja nastavlja padati. Bez masovnih reformi, Europska unija riskira gospodarsku irelevantnost - upozorio je Heldt.

Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), u posljednjih petnaest godina broj globalnih trgovinskih barijera i restrikcija značajno je porastao.

- Slobodni trgovinski sporazumi (FTA) važniji su nego ikad. U okruženju sve većeg protekcionizma, partnerstva postaju presudna za opstanak i rast - rekao je Heldt.

Unatoč svim makroekonomskim izazovima, Heldt ističe da su ljudi i dalje ključ uspjeha. Pozivajući se na model Richarda D. Lewisa, Heldt je podsjetio kako kulturne razlike, komunikacija i međuljudski odnosi presudno utječu na stabilnost i otpornost nabavnih lanaca.

- Tehnologija je alat, ali ljudi čine razliku. Samo organizacije koje uspiju uskladiti strategiju, upravljanje i komunikaciju, te zadržati povjerenje zaposlenika, dobavljača i kupaca mogu dugoročno uspjeti - rekao je.

Na kraju predavanja Heldt je zaključio da kompanije moraju ostati budne i spremne na promjene.

- Osigurajte usklađenost strategije i upravljanja nabavom, odstupite od tradicionalnih shema kada je potrebno, i ostanite fleksibilni. Samo tako možete ublažiti rizike i osigurati stabilnost u sve složenijem svijetu - zaključio je Heldt.