Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Na svjetskim burzama zabilježen prvi tjedni pad u novoj godini

22. Siječanj 2023.
foto Shutterstock

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, prvi put u novoj godini, jer premda gospodarstvima prijeti recesija, središnje banke ne odustaju od povećanja kamata kako bi suzbile inflaciju.

Na Wall Streetu je Dow Jones skliznuo 2,7 posto, na 33.375 bodova, a S&P 500 0,7 posto, na 3.972 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,55 posto, na 11.140 bodova. Pad Dow Jonesa i S&P-a posljedica je niza podataka koji ukazuju na slabljenje najvećeg svjetskog gospodarstva.

Promet u maloprodaji i proizvođačke cijene pali su u prosincu više nego što se očekivalo, a oštro je pala i tvornička proizvodnja. Sve je to oživjelo strahovanja od recesije, dok su se ulagači nadali ‘mekanom prizemljenju‘ gospodarstva.

- Čini se da ulagači konačno shvaćaju da suzbijanje inflacije nije besplatno, da će Fedovo zaoštravanje monetarne politike imati svoje ekonomske troškove. Čini se da su ulagači previše računali na ‘mekano prizemljenje - kaže Michael Reynolds, strateg u tvrtki Glenmede.

Povećanje kamatnih stopa

Uz to, novi podaci pokazali su da je američko tržište rada i dalje snažno. Prošloga je tjedna, naime, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima bio manji nego što se očekivalo. A kako Fed, među ostalim, nastoji oslabiti potražnju za radom i cijenu rada, ovi podaci znače da bi središnja banka mogla povećati kamate na više razine nego što se očekuje.

U prva dva tjedna ove godine cijene su dionica znatno porasle jer su inflacijski pritisci u SAD-u ponešto popustili, pa se špekulira da bi Fed ubuduće mogao biti manje agresivan u zaoštravanju monetarne politike.

No, većina čelnika Feda ovih dana poručuje da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija. To bi bila viša razina nego što trgovci očekuju, s obzirom da se na tržištu novca procjenjuje da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi 4,89 posto.

U fokusu ulagača ovih su dana i kvartalni poslovni rezultati banaka i kompanija, koji nisu baš impresivni. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa zbog visoke inflacije i usporavanja rasta gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Prije dva tjedna očekivao se pad zarada za 1,6 posto. Ako zarade doista padnu, bio bi to njihov prvi pad od 2020. godine.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,95 posto, na 7.770 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,4 posto, na 15.033 boda. I pariški CAC oslabio je 0,4 posto, na 6.995 bodova.

Crobexi pali gotovo 2 posto

I Crobex indeksi Zagrebačke burze proteklog su tjedna potonuli tjedna gotovo 2 posto, čime su prekinuli 8-tjedni pozitivni niz i spustili se s najviših razina od polovine prošle godine. Crobex indeks spustio se protekloga tjedna 1,82 posto, na 2.068 bodova, a Crobex10 za 1,99 posto, na 1.204 boda.

Nakon snažnog rasta cijena dionica u prva dva tjedna nove godine, posljednjih su dana ulagači oprezniji, a Crobexi pod pritiskom.

Među sektorskim indeksima, najviše je prošloga tjedna pao Crobexnutris, za 1,28 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 1,44 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 4,13 milijuna eura, oko 1,06 milijuna više nego u tjednu ranije. Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere, kojom je ostvareno 728,3 tisuće eura prometa. Cijena joj se spustila 2,15 posto, na 4,09 eura. Najveći skok cijena ostvarile su dionice Instituta IGH, za 16,7 posto, na 14 eura, te Lošinjske plovidbe Holdinga, za 10,5 posto, na 20 eura. 

S druge strane, najveće gubitnice bile su dionice Hotela Haludovo, s padom cijene za 12,5 posto, na 28 centi, i Zagrebačke burze, za 10,76 posto, na 3,98 eura. Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 61 dionicom, pri čemu je cijena njih 19 porasla, 29 pala, a 13 stagnirala.

Oslabio dolar

Također, spomenimo i da je na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,2 posto, na 102 boda, blizu najniže razine od lipnja prošle godine.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,2 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0855 dolara, nedaleko najviše razine u devet mjeseci. Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, 1,3 posto, na 129,60 jena. Nakon što je lani ojačao oko 8 posto, dolarov indeks oslabio je od početka ove godine 1,4 posto. 

27. siječanj 2023 14:49