Iako predsjednik Uprave Ivica Ikić ne navodi konkretno na koga misli kad govori o nelojalnoj konkurenciji, ispada da jedini takav konkurent u Hrvatskoj može biti Poljoprivredni institut Osijek, koji je 2022. ostvario sličan poslovni rezultat kao Bc Institut
Najveća domaća sjemenarska kompanija trenutačno realizira preuzimanje dijela poljoprivrednih površina i skladišnih prostora u Slavoniji, nakon čega bi Bc Institut raspolagao s tisuću hektara poljoprivrednih površina, i to ponajprije namijenjenih oplemenjivanju i stvaranju novih kultivara te proizvodnji sjemena. O kolikim je površinama konkretno riječ, za sada ne možemo znati, no ta kompanija stalno ulaže u istraživanje novog sjemenja te ga plasira i u inozemstvo.
Predsjednik Uprave Ivica Ikić, iako uvijek spreman za razgovor, ovoga puta zbog neodgodivih obveza nije mogao odgovarati na naša pitanja, što je uvijek šteta kad je riječ o ovakvim tekstovima. Tek nam je, onako, u prolazu, uspio nešto reći. Ipak, sudeći prema prijašnjim aktivnostima i pokazateljima, analizi Liderova stručnjaka Nikole Nikšića, a i Ikićevim riječima, kompanija posluje stabilno. Štoviše, posljednjih pet godina raste.
Rast zahvaljujući inflaciji
Kao što je navedeno, izvozi u mnoge zemlje Europe i Azije u kojima ima ili svoje tvrtke ili znatne udjele zajedno s partnerima. Doduše, nemamo financijske pokazatelje za prošlu godinu (Ikić je rekao da će o njima moći govoriti tek u ožujku), no, prema financijskom izvještaju za cijelu Grupu Bc Instituta, u 2022. ostvaren je prihod od 31,2 milijuna eura, što je za 19,39 posto više nego u prethodnoj godini. Ipak, ta je godina bila godina rasta cijena, pa i u izvještaju piše da rast prihoda mogu zahvaliti ponajprije tomu. Ipak, ne treba smetnuti s uma da su rasli i troškovi, također najviše zbog inflacije, pa su 2022. u Grupi porasli na 28,6 milijuna eura (prethodne godine bili su 24,2 milijuna eura), što znači da je njezina dobit iznosila 2,6 milijuna eura.
Da je inflacija najviše utjecala na rast prihoda, potvrđuje i manji pad prodaje 2022. u odnosu na prethodnu godinu. U izvještaju ne piše za koliko, no ističe se da je zabilježen manji pad prodaje jarih kultura (ječma, zobi, kukuruza). Uzrok pada prodaje primjerice kukuruza jest u tome što je tom kulturom zasijano manje poljoprivrednih površina.
Posljedica je to promjene strukture poljoprivrednika jer je stočarstvo u Hrvatskoj u padu, sve se manje kupuje sjemena kukuruza u poljoprivrednim apotekama, a to je, inače, segment u kojem je Bc Institut najjači u Hrvatskoj. Također je pala prodaja sjemena kukuruza u inozemstvu. Kompanija ga je plasirala u Portugal, Španjolsku, BiH, na Kosovo, u Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Ukrajinu, Mađarsku, Rumunjsku, Srbiju, Bugarsku, Tursku i Iran. Rast izvoza jedan je od njezinih strateških ciljeva pa će u sljedećem razdoblju biti zanimljivo vidjeti kakvi će biti ti rezultati.
Izvoz je važan za Bc Institut, gledajući samo matičnu kompaniju Grupe. Iz prihoda matične kompanije vidi se da ostvaruje gotovo polovinu prihoda Grupe: 2022. iznosili su 15,1 milijun eura, odnosno 2,6 milijuna eura više nego prethodne godine. Prihod od izvoza bio je 3,2 milijuna eura, što je rast za čak milijun eura (ili od gotovo 50 posto), ali, kako smo već naveli, zahvaljujući ponajprije rastu cijena. Tih 3,2 milijuna eura sa stranih tržišta u matičnoj kompaniji Grupe tvori 21,2 posto u ukupnim prihodima, što i nije loše, no kao da govori da ima još mogućnosti za izvoz unatoč svjetskoj konkurenciji multinacionalnih megakompanija kao što su Corteva, Bayer-Monsanto, Syngenta, KWS, Limagrain, RWA....
Kontinuirani rast prihoda
Ipak, bilo je segmenata u kojima je prodaja rasla, prije svega sojina sjemena, i to za 20 posto 2022. u odnosu na godinu prije. Prodaja tog sjemena, inače, raste posjednjih godina, što ističe i Ikić, ali rasla je prodaja i još nekih kultura – ozime strne žitarice bolje su se prodavale 2022. godine.
Inače, kad govorimo samo o matičnoj kompaniji, Bc Institutu, prema onome što nam je u svojoj analizi podastro Nikšić, u pet godina promatranja ukupni su prihodi kontinuirano rasli (u prosjeku 12,9 posto na godinu). Međutim, spomenuta 2022. bila je iznimna jer je u odnosu na 2021. ostvaren najveći rast – od 19,9 posto (za 2,6 milijuna eura). Rasli su i rashodi u petogodišnjem razdoblju, u prosjeku za 10,8 posto (2022. za 16,9 posto u odnosu na 2021.), tako da je neto gubitak ostvaren 2018. (–319,9 tisuća eura) u sljedeće četiri godine zamijenjen s neto dobiti koja se kontinuirano povećavala (2022. iznosila je 785.300 eura). U poslovnim rashodima pak najveći je udio vanjskih troškova usluga: 2022. bio je 60,3 posto (za 1,9 posto manje nego 2021.), a znatan je i udio troškova plaća (14 posto, za jedan posto manje nego 2021.).
Vratimo se Grupi, čija je jedina hrvatska članica osječka Bc Agroslavija (na čijem je čelu od 2010. Goran Pocrnić) i koja je 2022. uprihodila 12,8 milijuna eura, tri milijuna eura više nego prethodne godine, i ostvarila dobit od 272 tisuće eura. Riječ je o kompaniji koja se bavi distribucijom i prodajom sjemenske robe, trgovinom gnojivom i zaštitnim sredstvima te otkupom merkantilne robe. Inozemne su članice Grupe Bc hibridi iz Sombora, Bc Institut iz Ankare (2022. uz Bc Agroslaviju ostvario najbolje rezultate, ne računajući matičnu kompaniju), Bc sjeme iz Orašja te Bc Institut u ukrajinskom gradu Poltavi, koji i dalje uspješno posluje unatoč ratnim zbivanjima.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera