Svjetske big tech kompanije već su počele pokazivati naznake recesije – Alphabet, Meta, Amazon i Microsoft već su otpustili tisuće zaposlenika, ali tomu je djelomično kriva i njihova politika masovnog zapošljavanja koju su provodili godinama. No kakav (ako uopće ikakav) utjecaj imaju takvi potezi na sektor IT-ja u Hrvatskoj?
Iz udruge HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT) poručuju da zbog toga svakako postoji oprez i za hrvatske IT tvrtke, jer domaći OVI indeks, odnosno indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta pokazuje malo usporavanje (doduše, ne i pad potražnje za pojedinim stručnjacima). Ipak, iz HUP-ICT-ja upozoravaju na skriveni trend iza otkaza u svjetskim IT kompanijama, vidljiv i kod nas.
– Priča o otpuštanjima ljudi u velikim tehnološkim multinacionalkama je krivo interpretirana jer se ponajviše išlo u otpuštanje ljudi iz segmenta ljudskih resursa, prodaje, specijalista za razvoj partnerske mreže i slično, a vrlo malo tehnoloških profesionalaca. No, najveći problem koji se sakrio i nije dospio u medije jest činjenica da su te iste firme krenule u raskide ugovora o radu, a istovremeno na svojim ‘career‘ stranicama pojačale potražnju za ugovorne suradnike u modalitetu rada na daljinu. Dakle, događa se situacija da tvrtke smanjuju broj zaposlenika, a koriste situaciju u kojoj mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, prekomjerno subvencioniraju tzv. freelancere koji zbog toga budu porezno gotovo besplatni tim velikim tehnološkim tvrtkama – kažu iz udruge HUP-ICT.
Nedostatak radnika otežava rast
Da su svjetske tehnološke tvrtke očito neopravdano rasle u broju zaposlenih posljednjih 20 godina potvrđuje i Igor Jugo, IT konzultant u svojoj tvrtki Intellego. Smatra da hrvatska IT industrija sigurno neće ostati neokrznuta tim svjetskim kretanjima, ali neće ni doživjeti veći pad. Štoviše, Jugo smatra da će nastaviti pozitivan rast.
Kod tvrtki-izvoznica, dodaje, nema niti straha od recesije. Upravo suprotno – stalno se spominje nedostatak radne snage u IT-ju koja otežava još brži rast. Taj problem ističu i iz HUP-a, posebno kod visokokvalificiranih stručnjaka. Uz Finsku i Estoniju, Hrvatska je jedna od tri članice EU koja bilježi pad broja IT stručnjaka, i to najveći u EU, napominju iz Udruge.
Strah ne, oprez da
Domaće IT tvrtke, pak, nerado govore o strahu od recesije i otpuštanjima, no nekolicina je za Lider ipak otkrila svoja viđenja trenutne situacije. Jerolim Dragojević, suosnivač i direktor zagrebačke venture building tvrtke Martian & Machine, otkriva koje tvrtke bi se uskoro mogle suočiti s otkazima.
– Većina IT firmi koje trenutno otpušaju spadaju u dvije kategorije. Ili su to scale-upovi koji nisu profitabilni i predviđaju slabiji rast ovu i sljedeću godinu, zbog čega moraju smanjiti broj ljudi, a isto tako nastoje odužiti period kada će im zatrebati sljedeća runda financiranja, ili su to velike IT kompanije koje imaju previše ljudi i jako veliki pritisak dioničara za dobrim i stabilnim rezultatima. Budući da u Hrvatskoj nema baš toliko scale-upova ili jako velikih IT firmi, utjecaj neće biti preveliki, ali će se ipak osjetiti. Neke su firme već otpustile, odnosno, tek kreću otpuštati ljude.
Dodatno, dosta je teže dobiti rundu financiranja za sve startupove, uključujući early stage. Traže se dobri biznis KPI-jevi puno ranije. Za uslužne IT firme, odnosno agencije i konzultantske firme, isto će biti teže dobiti nove projekte, pogotovo ako imaju scale-upove kao ciljnu skupinu. Sve u svemu, mi trenutno ne očekujemo preveliki utjecaj na Hrvatsku baš zbog toga što naša scena nije toliko razvijena, ali utjecaja će biti i vrhunac je vjerojatno tek pred nama – pojašnjava Dragojević čija se tvrtka bavi venture buildingom, odnosno razvojem drugih tvrtki, startupova.
Trenutno razvijaju softver za njemački startup Urbify koji se bavi isporukom dostavnih paketa unutar 24 sata od narudžbe, a čije je sjedište u Berlinu.
– Za Urbify predviđamo rast u 2023. godini. Ono što svejedno očekujemo je pad u modnoj industriji jer ljudi u recesiji troše manje na robu, ali to možemo izjednačiti s drugim kupcima van modne industrije. Za Martian & Machine je ova situacija više prilika za dokazati se u težem ekonomskom okruženju. Strahova od recesije nema, ali je oprez tu – zaključuje Dragojević.
Velika je šansa da će doći do promjena u IT industriji u Hrvatskoj, primjećuje Daniel Ackermann, suosnivač i izvršni direktor Degordiana, koji se također ne boji recesije, ali je zbog ekonomskog okruženja na oprezu.
– Smatram da to nije loše jer je situacija u IT-ju uzavrela, prebrzo se razvijao i postao je nezdrav. Ova korekcija je privremena i zapravo će pomoći IT-ju da bude snažniji i još više ostvari svoje potencijale – kaže Ackermann i dodaje da i Degordian bilježi sporiji rast, s 35 posto godišnje na 10 posto godišnje.
Također, usporili su i sa zapošljavanjem, ali ipak će i ove godine imati nove otvorene pozicije za posao.
– Mislim da mora doći do hlađenja i to nije loše. Ovakva inflacija, kretanja u IT-ju, zatim kriza s dobavnim lancima i nedostatak talenta, sve to nije održivo, a ni zdravo. Recesija ili ekonomsko usporavanje može riješiti ove probleme – smatra Ackermann.
Mihael Tomić, predsjednik Udruge Osijek Software City koja okuplja osječke IT tvrtke, kaže da osječki vlasnici razmišljaju o recesiji već duže vrijeme te se pripremaju na moguće posljedice.
– Kriza će vjerojatno obuhvatiti i nas na neki način, međutim, ono što moramo shvatiti jest da tvrtke iz SAD-a koje trenutno otpušaju imaju svoje proizvode. Dok smo ‘mi‘, s druge strane, većinom outsourcing tvrtke, odnosno radimo uslužno softver za druge. Moguće je da ćemo na taj način možda ublažiti taj krizni val koji je pogodio ne samo IT industriju već cijeli svijet – kaže Tomić.
Smanjivanje plaća ne dolazi u obzir
Osim otkaza, kod recesije je veliko pitanje i hoće li doći do smanjivanja plaća, no iz hrvatskog IT sektora dolaze upravo suprotne informacije – plaće su u 2022. godini stabilno rasle i to iznad prosjeka ostatka gospodarstva, ističu iz HUP-ICT-ja, i nema naznaka da će biti ‘rezanja‘. Štoviše, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u podskupinama ICT sektora kao što su ‘računalno programiranje‘ i ‘ informacijske uslužne djelatnosti‘ radnici su ostvarivali najveće bruto plaće u Hrvatskoj, ističu iz Udruge.
– No, u ime HUP-a već duže vrijeme apeliramo da se opterećenje plaća visokoobrazovanih pojedinaca poput inženjera, liječnika, znanstvenika, IT profesionalaca i srodnih zanimanja, uskladi s EU razinama kako bismo ostali konkurentni, omogućili ljudima nešto bolja primanja i time ih zadržali u domovini – dodaju.
Plaće se nisu smanjivale ni među osječkim IT tvrtkama, ističe Tomić.
– Naprotiv, čini se da su plaće rasle kako bi se pratila inflacija i poskupljenje osnovnih životnih potrepština. Nadam se da će tvrtke moći pratiti stanje globalne politike i dalje, jer će to i dalje činiti IT industiju kao poželjno odredište studenata i budućih zaposlenika. A bez njih nema niti rasta u budućnosti. Osijek je puno uložio u IT industriju, od obrazovanja do infrastrukture, i pametim potezima bi mogao profitirati po tom pitanju nakon izlaska iz krize – kaže Tomić.
Ni u Degordianu nisu smanjivali plaće, a niti neće.
– Zapravo, razmišljamo o povećanju plaća kako bismo što više pomogli ljudima u inflaciji – dodaje Ackermann.
‘Do more with less‘
U najgorem slučaju, ako do prave recesije i dođe, naši sugovornici imaju rješenja kako ju što bezbolnije prebroditi.
Ne možemo znati u kojem će se smjeru situacija u svijetu razvijati, no IT konzultant Jugo smatra da ako sve prođe dobro, IT industrija treba postati strateška u Hrvatskoj. Dodaje da treba dati vjetar u leđa onim IT tvrtkama koje konstantno povećavaju izvoz i zapošljavaju na poslovima visoke dodane vrijednosti.
Transformaciju IT industrije od servisne (uslužne) prema produktnoj podržava HUP-ICT, a nije naodmet i ubrzavanje digitalne transformacije.
– Naravno, nitko neće biti imun na energetske potrese ukoliko se vrlo skoro ne dogodi i dogovor o cijenama energenata nakon 31. ožujka, a što je posebno važno telekomima, davateljima usluga podatkovnih centara i investitorima u digitalizaciju iz područja industrije. Uz taj infrastrukturni dio ključno će biti ubrzati izgradnju mreža velikih kapaciteta za potpunu digitalnu transformaciju Hrvatske. Među faktorima koji mogu poništiti negativne utjecaje izvana istaknuli bismo ulazak Hrvatske u euro zonu i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om – dodaju iz HUP-ICT-ja.
– Nekada je Hrvatska zaostajala kada je u pitanju dolazak krize, ali smatram da smo danas više povezani s europskim i globalnim kretanjima, pa ćemo na taj način paralelno osjetiti krizu s ostatkom tržišta. Što znači da ćemo, nadam se, i prije izaći iz nje – kaže Tomić.
Ključ opstanka, čak i u vrijeme recesije, leži u održavanju efikasnosti tvrtki, slažu se s time Ackermann i Dragojević.
– Degordian ima strategiju što više rasti u prihodima, kroz bolju efikasnost, snažnije usluge i veću internacionalizaciju, a ne toliko u broju zaposlenih – najavljuje Ackermann.
– Gledamo na ovu godinu kao priliku da dokažemo da je naš model operative – efikasnost, fokus – jak! Prognoze su generalno dosta različite, sigurno očekujemo puno manje rundi financiranja u startupove te dosta opreza i ušteda sa svih strana – uključujući i korporacije. Imamo par scenarija koji se mogu dogoditi na tržištu i za te scenarije se moramo pripremati te biti fleksibilni reagirati što god da se dogodilo. Ako netko ima plan samo za jedan scenarij za ovu i sljedeću godinu, onda bi se mogli jako opeći na tome. ‘Do more, with less‘ vrijedi više nego ikad – zaključuje Dragojević.