‘;
Klasičnu tezu o malom i neatraktivnom tržištu u ovom slučaju demantira podatak da u Hrvatskoj, prema HAKOM-ovim podacima, poštanske usluge nude čak 23 igrača. Još je zanimljivije da golem dio kolača čvrsto drži Hrvatska pošta, a ostali su se nagurali u samo 16,7 posto tržišta
Tržište poštanskih usluga ili, ako ćemo ‘po europski‘, kurirskih, ekspresnih i paketnih usluga (CEP), posljednjih godina raste ponajviše zbog rasta e-trgovine, pojave raznih jeftinih internetskih trgovaca te samih korisnika čije su se navike u to vrijeme stubokom promijenile, posebice od 2020. do danas. Globalno tržište kurirskih, ekspresnih i paketnih usluga 2023., prema Statistinim podacima, dosegnulo je 418,8 milijardi dolara i očekuje se da će do 2028. narasti na više od 700 milijardi eura, i to uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,3 posto. U Europi je taj trend nešto suzdržaniji, pa je 2023. njegova vrijednost procijenjena na 125,6 milijardi eura (također prema Statisti), no za razliku od globalnog rasta sektor u Europi suočio se s blagim, 0,8-postotnim padom.
Hrvatska prati europske trendove, što potvrđuju i HAKOM-ovi podaci za prošlu godinu koji još nisu konačni (regulator navodi da ne očekuje znatne promjene u konačnim rezultatima). To znači da je zabilježen pad broja ukupnih poštanskih usluga, od čega je najvažniji manji broj pisama i tiskanica. Istodobno u spomenutom razdoblju neprekidno raste interes za paketsku dostavu, pa je tako lani zabilježen rekordan broj paketa, što je utjecalo na povećanje njihova tržišnog udjela. Kao što smo naveli, takvi trendovi ne vladaju samo na domaćem terenu; gotovo je istovjetna situacija u drugim državama članicama Europske unije.
Na domaćem tržištu CEP-a na kraju 2024. poslovala su 23 davatelja tih usluga. Ukupno je ostvareno 254,6 milijuna usluga, što je za otprilike jedan posto manje nego godinu prije. Od ukupnog broja usluga HP – Hrvatska pošta ostvarila je 83,3 posto, a svi ostali davatelji usluga ostali su na 16,7 posto. Od obavljanja poštanskih usluga prošle godine ostvaren je 368,21 milijun eura prihoda, što je rast od otprilike 19 posto u odnosu na 2023., pri čemu najveći udjel prema prihodima na tržištu, od 56,9 posto, ima Hrvatska pošta.
Sve pada – osim paketa
I dok sve pada, paketni promet raste. Taj trend traje već nekoliko godina, pa je tako prošle godine ostvareno 45,7 milijuna paketnih usluga, 22,7 posto više nego godinu prije. Prema HAKOM-ovim podacima, paketi na ukupnom tržištu zauzimaju 17,9 posto, što je 3,4 postotna boda više nego 2023., i taj je udjel dosad najveći na tržištu.
Trend rasta dostave paketa prije svega je izravna posljedica sve veće popularnosti internetske trgovine i pojave raznih jeftinih internetskih trgovina, poput kineskog Temua. Naravno, i kupci su postali prilično komotni, što pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore prema kojem iz udobnosti svoga kauča naručuje 71 posto hrvatskih građana (listopad 2024.). Isto istraživanje pokazalo je da se u tri mjeseca, od kolovoza do listopada 2024., najčešće kupovalo na stranicama Temua (43,1 posto), AboutYoua (24,5 posto) i AliExpressa (20,3 posto). Veliku ulogu u cijeloj priči o rastu segmenta dostave paketa odigrali su paketomati, logističko rješenje kojim se građani sve više koriste jer omogućuje priličan komfor korisnicima, kao i da preuzmu svoje narudžbe kad im najviše odgovara, pri čemu dostavljač nije potreban. Taj dodatni kanal povećao je kvalitetu dostave, ali ona je, prije svega zahvaljujući njemu, postala dostupna jer su paketomati na gotovo svakom uglu (barem se tako čini kad o njima morate i pisati). Službeni podatak domaćeg regulatora kaže da su na kraju prošle godine u Hrvatskoj bila instalirana 2124 paketomata Hrvatske pošte, DPD-a, GLS-a, DHL-a, Overseasa, M SAN Logistike te tvrtke Box Now, što je podatak koji nas je malo i iznenadio. U odnosu na prethodnu godinu, naime, to je uistinu značajno povećanje. Usporedbe radi, na kraju 2021. bilo je 155 paketomata, a do kraja 2022. taj je broj porastao na 422. Međutim, kad smo pitali tvrtke koje imaju svoje paketomate da nam iznesu podatke, kad smo sve zbrojili, broj paketomata bio je čak i veći...
Pročitajte cijeli tekst, ali i mnoge druge, u fizičkom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.