U svijetu financija, egzistencijalni minimum definira minimalni iznos sredstava potreban za podmirivanje osnovnih životnih potreba. No, kada se taj prag promijeni, posljedice ne osjećaju samo najugroženiji, već i šira zajednica.
Iako se egzistencijalni minimum često miješa s pojmom minimalne plaće, ima drugačije značenje. Minimalna plaća označava najniži iznos novca koji poslodavci zakonski moraju isplaćivati zaposlenicima, dok se egzistencijalni minimum odnosi na životne troškove. Koristi se kao mjerilo za određivanje prava na socijalnu pomoć, ali i u procjeni kreditne sposobnosti.
Promjena egzistencijalnog minimuma porastom neto plaće
Svake godine povećava se prosječna neto plaća. Na temelju nje računa se minimalna osnovica koja, sukladno Ovršnom zakonu, osobi treba ostati za život nakon plaćanja kreditnih obveza. Banke se obično kod stambenih i gotovinskih kredita s duljim rokovima otplate drže tih osnovica.
Prema podacima objavljenim u Narodnim Novinama, prosječna neto plaća za razdoblje od siječnja do kolovoza 2024., iznosila je 1302 eura. Taj iznos primjenjuje se za cijelu 2025. godinu.
Sukladno tome za plaće veće od prosjeka definiraju se nove osnovice. Osnovica za 2025. godinu iznosi dvije trećine prosječne neto plaće 2024., odnosno 868 eura. Porast je to od 114 eura u odnosu na prethodnu godinu.
Ako je vaša plaća veća od 1302 eura, primijenit će se osnovica u visini 868 eura. U slučaju da je manja, minimalna osnovica bit će tri četvrtine vaše plaće. Važno je napomenuti da navedena osnovica ne smije biti veća od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Što to znači?
Recimo da je vaša plaća manja od prosjeka i iznosi 1200 eura. Tada se primjenjuje minimalna osnovica, odnosno tri četvrtine vaše plaće. U ovom slučaju, minimalna osnovica iznosi 900 eura. Navedena osnovica veća je od dvije trećine prosječne neto plaće, odnosno 868 eura. U tom slučaju primjenjuje se osnovica u iznosu 868 eura.
Utjecaj na kreditnu sposobnost
Kako povećanje egzistencijalnog minimuma utječe na kreditnu sposobnost? Na primjer, Marko ima prosječnu neto plaću u iznosu 1200 eura. Trenutačno je u fazi kupnje stana i raspituje se o kreditima. Planira ugovoriti kredit uz rok 30 godina otplate, i po kamatnoj stopi od 4 posto.
U 2024. godini Markov egzistencijalni minimum iznosio je 754 eura, a mogao je podignuti kredit u iznosu 93.419,71 eura. Godine 2025. egzistencijalni minimum raste na 868 eura, što znači da Marko može podići kredit u iznosu 69.541,13 eura. Ako Marku 2025. godine plaća ostane nepromijenjena, njegova kreditna sposobnost smanjit će se za 23.878,58 eura.
U kojoj mjeri egzistencijalni minimum utječe na kreditnu sposobnost građana otkrila je Yetunde Kristina Škorić, voditeljica kreditnog poslovanja u Kompare.hr.
– Povećanje egzistencijalnog minimuma je očekivano, i ono se u pravilu događa svake godine. Prosječna neto plaća osnovica je za izračunavanje potrebnog iznosa za pokriće osnovnih životnih troškova. Stoga proporcionalno njezinom povećanju, raste i egzistencijalni minimum. Problem nastaje u situacijama kada plaća građana ostaje ista, ali se egzistencijalni minimum povećava. U tom slučaju njihova kreditna sposobnost se znatno smanjuje – kaže Škorić.
Egzistencijalni minimum odraz je rastućih životnih troškova, a definira se u svrhu zaštite građana. Međutim, u svijetu kreditiranja može predstavljati brojne izazove – posebice ako iznos plaće ne prati rast egzistencijalnog minimuma. U takvim scenarijima kreditna sposobnost se smanjuje.