Analiza poslovanja 'realnog' sektora RH iz perspektive izvoza od 2021. do 2024.

piše: Nikola Nikšić, Konter

Izazovi aktualne ekonomije, proizlaze djelomično iz izuzetno jasnih okolnosti i događaja visokog intenziteta kao što su geopolitička preslagivanja, oružani sukobi, trgovinski ratovi, a djelomično iz suptilnih promjena koje se odvijaju kontinuirano, sporije i tiše u općem društvenom, sociološkom i kulturološkom okruženju (promjena životnih navika, demografske promjene, raslojavanje i porast siromaštva, klimatske promjene, digitalizacija). 'Slaba vidljivost' odnosno nestabilnost i nesigurnost, kaos kao red, zahtijevaju od poduzetničkih organizacija fleksibilnost, agilnost i inovativnost, sposobnost brzog i optimalnog korištenja vlastitih snaga kako bi se optimalno iskoristile prilike i prevenirale prijetnje iz okruženja.

Kada to svedemo u okvire hrvatskog gospodarstva, i tražimo dokaze izvrsnosti pojedinih poslovnih subjekata, grupa, regija i djelatnosti, koristeći javno dostupne podatke i tehnike i alate iz područja ekonomske analitike, jedan od dva važnija je izvoz. Drugi se odnosi na ekonomski razumna (s primjerenim povratom) ulaganja u dugotrajnu imovinu, te u razvoj ljudskog kapitala i istraživanja (a o čemu smo nedavno pisali u okviru projekta Lider Invest).

Prihodi i zarada ostvareni od izvoza su dokazi konkurentnosti potvrđene na međunarodnom tržištu, jamci dugoročno održivog (stabilnijeg i sigurnijeg) poslovnog modela imajući u vidu da je mjereno brojem stanovnika (3.8 milijuna, nešto više od grada Berlina) i njihovom potrošačkom moći lokalno hrvatsko tržište izuzetno malo, nisko potentno. Bez izvoza razni poslovni rizici teško se mogu efikasno minimizirati, a poduzeća koja ne izvoze ostaju zakinuta za iskustva, znanja i korisne informacije koja je neupitno stječu djelovanjem na globalnom tržištu, i u srazu s najboljima. Naravno da su izuzeci oni čija je svrha postojanja i poslovanja zadovoljiti potrebe lokalnog tržišta, a što se odnosi na dobavljače proizvoda i usluga namijenjenih javnom sektoru, domaćem turizmu (ugostiteljstvo), obrazovanju i zdravstvu, i slično, ili na one koji su kao članice međunarodnih grupacija osnovani da bi djelovali isključivo ili u većem dijelu na lokalnom hrvatskom tržištu.

Od nešto više od 164 tisuća poduzeća koja su kao obveznici poreza na dobit („realni sektor“) javno objavili svoja financijska izvješća za 2024., svaki šesti ili 26.8 tisuća (ili 16.3% od ukupnog broja) u dodatnim je podacima iskazalo da su dio svojih prihoda od prodaje ostvarili na inozemnim tržištima (u daljem tekstu: „izvoznici“).

Samo 4 godine ranije, 2021. kao post-korona godini, svaki je sedmi (20.7 od 143.6 tisuća) je bio izvoznik, tako da se mjereno brojem izvoznika i njihovom rastu (CAGR prosječni godišnji rast u 4 godine 4.9 posto, značajno više od rasta broja poduzeća, 3.0%) može reći da se radi o pozitivnom trendu.

U njima je tijekom 2024., prema satima rada, radilo 533.1 tisuća radnika, točno 50.0 posto od ukupno 1.067 milijun radnika zbirno za RH. Ostvarili su 107.92 milijarde ukupnih prihoda (63.5% od 169.99 milijardi ukupnih prihoda RH), obračunali 1.15 milijardu poreza na dobit (57.7% od 1.99 milijarde na razini RH), i iz svoje poslovanja generirali 6.09 milijardi prebijene neto dobiti (neto dobit – neto gubitak), 61.6 posto od 9.89 prebijene neto dobiti koliko su zbirno ostvarila poduzeća RH.    

Izvoz (prihodi od prodaje u inozemstvu) ostvaren u 2024. iznosio je 32.1 milijardu EUR (napomena: iz prihoda od izvoza izuzeti prihodi od trgovanja plinom na međunarodnom tržištu nekoliko većih trgovaca), 19.3% od 166.87 milijardi prihoda od prodaje. U odnosu na prethodne 3 godine, udio se nije značajnije mijenjao (CAGR -0.3%), no u apsolutnom je iznosu rastao: CAGR 4 godine 12.6 posto, 2024/23. 6.5 posto.  

Poslovni prihodi i od izvoza, te udio izvoza u poslovnim prihodima za "realni" sektor RH u razdoblju 2021. – 2024., u milijardama EUR

Omjer izvoznika koji posluju s dobiti i gubitkom za 2024. 84 – 16 posto, značajno je bolji od omjera 65 – 35 za ne-izvoznike i 68 – 32 zbirno za sva poduzeća RH. Taj omjer je za izvoznike nešto lošiji u odnosu na 2023. (86 – 14%, RH 69 – 31%). 

Interesantno je usporediti podatke o vrijednostima i trendovima neto marži profita izvoznika i ne-izvoznika u odnosu na vrijednosti mjerenja rentabilnosti i financijske izvrsnosti kompleksnim modelima BEX i DuPont.  

BEX indeks i DuPont rentabilnost kapitala i imovine, te neto marža profita za izvoznike i ne-izvoznike, RH zbirno, u razdoblju 2021. – 2024.

Neto profitna marža izvoznika u prve 2 do ukupno 4 godine promatranja, 2021. i 2022., bila je veća za 0.8 i 1.3 postotni bod u odnosu na ne-izvoznike. Nakon toga, u sljedeće 2 godine koje su na domaćem tržištu bile obilježene inflacijom, rastom plaća javnog sektora u izbornoj godini, kroz medije stalnim poticanjem potrošnje, situacija se preokrenula u korist ne-izvoznika. Iskoristili su priliku da u toj općoj halabuci dizanjem cijena (sa što manje ulaganja i zaduživanja, korištenjem EU fondova i raznih oblika potpora) na teret krajnjih potrošača značajno povećaju neto marže (2023. 6.1%, 2024. 6.2%).

Pogotovo ugostitelji i građevinari, što je prikazano pri kraju ove analize. Istodobno izvoznici na globalnom kompetitivnijem tržištu, da bi zadržali konkurentnost i tržišne pozicije, morali su biti cjenovno oprezniji, više trošiti u odnose s tržištem (marketing, prodaja), te više ulagati u strojeve i opremu i digitalizaciju procesa. Odnos ulaganja izvoznika i ne-izvoznika prikazali smo detaljno u nedavnoj analizi: u 4 godine izvoznici 25.8 milijardi (od toga 10.4 milijarde u strojeve i opremu te 4.9 milijardi u SW i R&D), a ne -izvoznici 22.4 milijarde (od toga 5.2 u strojeve i opremu, 2.o u SW i R&D, a naviše u građevine 12.9 milijardi). Iz svega prethodno navedenoga su proizašle skromnije neto marže profita izvoznika, 5.0 posto za 2023. i 5.6 posto za 2024.

No, promatrajući poslovanje izvoznika i ne-izvoznika modelima koji mjere financijsku izvrsnost (BEX indeks koji na temelju podataka tekućeg razdoblja indicira kvalitetu poslovanja u budućem srednjoročnom razdoblju), a pogotovo rentabilnost (povrat na uloženo) kapitala i imovine (DuPont analiza), lako se može uočiti da su prihodi od izvoza, što su veći kao i njihov udio u prihodima, indikator i jedna vrsta snažne potvrde dugoročno održivijeg i kvalitetnijeg poslovanja, na uravnoteženiju korist svih dionika eko-sustava RH.          

S obzirom na negativne trendove na tržištu rada, i njegovu internacionalizaciju, te inflatorne pritiske, a posebno uvažavajući važnost ljudskog kapitala u strukturi intelektualnog kapitala, i njegov utjecaj na oba oblika izvrsnosti (poslovne: efektivnost, 'raditi prave stvari'; operativne: efikasnost, 'raditi na pravi način'), kao i djelomično na dnevno na sva usta spominjanu produktivnost, važno je za istaknuti da se materijalni interesi radnika, promatrano kroz prosječne mjesečne plaće i naknade (koje poslodavci i radnici tretiraju kao sastavni dio neto zarada), značajno su bolje zadovoljeni radom kod izvoznika. Uz napomenu, da su ne-izvoznici, vođeni rastom profita, snažnije 'potegnuli' s povećanjima, i smanjili negativno odstupanje u odnosu na izvoznike. U 2021. prosječna mjesečna neto plaća i naknade izvoznika bila je 44.4 posto veća od ne-izvoznika, a u 2024. 38.1 posto, 6.3 postotna boda manje.

Prosječne mjesečne neto plaće i naknade za izvoznike i ne-izvoznike, te RH zbirno, za razdoblje 2021. – 2024., u EUR-ima

Promatrajući prema veličina poduzeća, u 2024. 78.0 posto (387 od 496) velikih imalo je registrirane prihode od izvoza, od 2.2 tisuće srednjih 1.5 tisuću ili 66.9 posto, od 17.8 tisuća malih 6.9 tisuća ili 39.5 posto, te od 144.0 tisuće mikro 18.1 tisuća ili 12.6 posto.

Udio izvoza u poslovnim prihodima kod velikih u 2024. iznosio je 21.1 posto, srednje velikih 23.1 posto, malih 19 posto i mikro 11.8 posto. Promatrao u 4-godišnjem razdoblju, prihodi od izvoza velikih su prosječno godišnje rasli 13.1 posto. Kod njih je jedino zabilježen prosječni godišnji rast udjela izvoza u poslovnim prihodima (2.0%). U ostala 3 segmenta, prihodi su prosječno godišnje rasli u rasponu od 7.5 posto (srednji) do 5.7 posto malih i 4.4 posto mikro, dok je udio izvoza u poslovnim prihodima prosječno godišnje padao (kod srednjih za 1.9%, malih 2.8%, a mikro 1,0%)     

Veliki zbirni udio prihoda od izvoza velikih i srednje u odnosu na značajno manji malih i mikro treba promatrati imajući u vidu da veći poslovni subjekti uglavnom djeluje direktno prema inozemnim tržištima, dok je kod malih i mikro dio prihoda koji se odnose na izvoz prikriven zbog toga što ga ostvaruju indirektno, kroz suradnju i posredništvo većih.

Prihodi od izvoza, zbirno po veličinama, za razdoblje 2021. – 2024., u milijardama EUR

U Hrvatskoj 15.1 tisuća (9.2% od ukupnog broja) poduzeća je u potpunim ili većinskom inozemnom vlasništvu, 1.6 tisuća (1.0%) u mješovitom 50-50, a 147.5 tisuća (89.8%) u potpunom ili većinskom domaćem vlasništvu. U 2024. poduzeća u inozemnom su ostvarila 41.47 milijardi poslovnih prihoda (24.8% udio u RH), u domaćem vlasništvu 110.63 milijarde (66.3% udio u RH), te u mješovitom 14.78 milijardi (8.9% udio u RH)

Istovremeno, značajno manji broj inozemnih zbirno je ostvarilo 12.26 milijardi prihoda od izvoza (38.2% udio u poslovnim prihodima RH), domaća 15.23 (udio 47.4%), te izuzetno mali broj mješovitih (1.0%) 4.64 milijarde (udio značajnih 14.5%).

Proporcionalno tim dvama vrijednostima, udio izvoza u poslovnim prihodima inozemno kontroliranih društava u 2024. iznosio je 29.6 posto, domaćih svega 13.8 posto, a mješovitih najviše, 31.4 posto.    

Naravno da inozemni vlasnici ili su-vlasnici, koristeći svoje prodajne mreže i tržišne pozicije, u skladu s ekonomskim razumom (gdje mogu proizvoditi i razvijati jeftinije, gdje prihodovati i zarađivati više), omogućuju svojim poduzećima sa sjedištem u Hrvatskoj, da lakše ostvaruju više prihoda od izvoza.

Od 21 gospodarskog sektora, u 2024. deset ih je ostvarilo više od 500 milijuna prihoda od izvoza. Od ostalih 11 gospodarskih sektora još su 2 s izvozom većim od 100 milijuna EUR: E opskrba vodom i gospodarenje otpadom s 338,52 milijuna (udio u poslovnim prihodima 2024. 13.2%) i R umjetnost, zabava i rekreacija s 100.69 milijuna (udio 15.4%).

Gospodarski sektori

Prvorangirani sektor po apsolutnoj vrijednosti izvoza (14.5 milijardi, udio u izvozu RH realnog sektora 45.2%) C prerađivačka industrija, ujedno je i prvi po rangu udjela izvoza u poslovnim prihodima, s 39.4 %. Tim vrijednostima izvoza i udjela značajno odskače od svih ostalih sektora. Što i nije čudno, imajući uvidu da u trgovini dominiraju strani maloprodajni lanci čiji je fokus na prodaju na domaćem tržištu, isto tako i u sektoru informacija i komunikacija gdje su dominantna 3 strana tele-operatera. Smještaj i ugostiteljstvo je sastavnica 'domaćeg' turizma, a u jednom dijelu i poljoprivreda i ribarstvo koriste turizam kao 'prozor u svijet'.

Na žalost građevinarstvo, nekada naša izvozna perjanica u sva 3 segmenta (visokogradnja – niskogradnja – završni radovi), davno je potonulo kad je u pitanju međunarodna konkurentnost, i danas je razina kompetencija tog sektora (uz malobrojne iznimke) dostatna uglavnom za izgradnju jednostavnih stambenih objekata ili njihovu obnovu od šteta nastalih potresom na domaćem tržištu. Udio prihoda od izvoza od 2.1 posto jasno ukazuje koliko smo bili sposobni brzo i efikasno izgubiti kompetencije i reputaciju koja su godinama stvarane na najsloženijim investicijskim projektima diljem svijeta. Tek ćemo vidjeti kakvi su negativni  efekti stvoreni kada se ispuše balon stanogradnje imajući u vidu da je  građevinarstvo u uređenim ekonomijama jedan od standardnih pokretača ekonomije, povezano je i utječe na mnoge druge gospodarske djelatnosti (trgovinu, stručne i tehničke djelatnosti, energetiku, transport, IT …).

Napomena da kada bi se iz sektora M Stručne i tehničke djelatnosti izuzela poduzeća čija stvarna temeljna djelatnost pripada u neki drugi sektor (npr. Dalekovod, Optimapharm, …), vrijednost izvoza tog sektora bila bi značajno manja.     

Pri kraju ove analize, pregled podataka o izvozu za nekoliko specifičnih grupa djelatnosti sa značajnijom izvoznom komponentom prihoda za razdoblje 2021. – 2024. i vodećih poduzeća (nekonsolidirani podaci) po vrijednosti prihoda od izvoza za 2024.

Prihodi od izvoza, po odabranim grupama djelatnosti, za razdoblje 2021. – 2024., s udjelima izvoza u proslovnim prihodima djelatnosti za 2024., te udjelu u izvozu RH u 4 godine, u milijardama EUR

Top 10 poduzeća po prihodima od izvoza za 2024. s udjelima izvoza u proslovnim prihodima, u milijunima EUR, podaci iz nekonsolidiranih financijskih izvješća

Top 10 poduzeća po prihodima od izvoza za 2024. s udjelima izvoza u proslovnim prihodima, u milijunima EUR, podaci iz nekonsolidiranih financijskih izvješća

Inače, suprotno od inzistiranja na izvozu, 3 su grupe djelatnosti s vrlo malom izvoznom komponentom itekako iskoristile (pogotovo u 2023.) okolnosti na lokalnom tržištu, navike potrošača i Hrvatima omiljene načine štednje i ulaganja.

Ugostiteljstvo (NKD 56.) s nešto više od 10 tisuća poduzeća u 4 godine ostvarilo je prosječan rast prihoda od 18.7 posto (od 1.66 milijarde za 2021. do 3.30 milijardi za 2024., 2023/22. 25.6%), prosječan rast neto dobiti 21.7 posto (od 90 milijuna za 2021. do 210 za 2024., 2023/22. 64.7%), prosječan rast neto marže 2.5 posto (od 5.7% za 2021. do 6.3 posto za 2024., 2023/22. 31.1.%).

Poduzeća čija je temeljna djelatnost gradnja zgrada (NKD 41.) ostvarila su u 4 godine prosječan godišnji rast prihoda od 13.5 posto (od 4.28 milijardi za 2021. do 7.09 za 2024., 2023/22. 21.6%), neto dobiti od 9.9 posto (od 246 milijuna za 2021. do 359 za 2024., 2023/22. 62.5%), neto marže 2023/22. 33.6 posto. A završni i pripremni radovi u graditeljstvu (NKD 43.) prosječan rast prihoda od 15.5 posto (od 2.61 milijardi za 2021. do 4.64 za 2024., 2023/22. 26.2%), a neto dobiti od 152 milijuna za 2021. do 312 za 2024. (2023/22. 36.2%)

Izvozna reforma

Što se poduzeća i pojedini gospodarski segmenti više izlažu globalnom tržištu, kao i u želji da tu bude još više i ekonomski korisnije u strateški odabranim industrijskim sektorima u skladu s našim komparativnim prednostima (nada nikada ne umire, pa tako i očekivanje da jednog lijepog dana svjetlo ugledaju strategija razvoja Hrvatske s operativnim planom njene provedbe, napravljeni prema dobrim praksama i usvojeni konsenzusom hrvatskih građana), to sve više i više do izražaja dolaze već davno izrečene i opetovane preporuke vezane na tranziciju gospodarstva: više ulaganja u R&D, nove poslovne modele  i kompetencije; digitalizacija poslovnih procesa pogotovo u proizvodnim djelatnostima (automatizacija i robotizacija proizvodnje); restrukturiranje državnih poduzeća i javnih službi; razvoj i implementacija modela udruživanja manjih poduzeća (zadrugarstvo, vertikalni i horizontalni integratori …); agilna i stručna gospodarska diplomacija koja između ostaloga osigurava relevantne informacije s globalnog tržišta, dostupnost ekonomski razumnih izvora financiranja financijskog sektora i drugih investitora.

Više o izvozu moći će se čuti na 12. Liderovoj konferenciji o izvozu koja će se održati 1. srpnja 2025. u Kraš Auditoriumu u Zagrebu. Osigurajte svoje mjesto na konferenciji na vrijeme!