Primjena umjetne inteligencije raste u gotovo svim industrijama, svakodnevno nastaju aplikacije temeljene na ili pogonjene umjetnom inteligencijom, a mnogi poduzetnici traže načine, prilike i ideje kako koristiti AI i stvoriti dodatnu vrijednost u poslovanju. Dobro je što umjetna inteligencija nakon prvobitnog ‘hypea‘ u posljednje vrijeme dobiva obrise realnih očekivanja, istaknula je to Lidija Karaga, predsjednica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, u uvodnom predavanju tijekom današnje konferencije Digitalna Hrvatska u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham). Kako je istaknula Karaga, umjetna inteligencija nije magična kutija koja će riješiti sve probleme ovoga svijeta, već se sada postavljaju realna očekivanja pred nju. Stoga je naglasila važnost upravljanja podacima (data governance), a okupljenim poduzetnicima poručila je da podatke tretiraju kao imovinu tvrtke.
– Pojednostavljeno rečeno, podatke treba tretirati na isti način kao i bilo koju drugu imovinu koju poduzeće ima, na primjer, kao bilo koji stroj – morate znati gdje je, tko je zadužen za njega, održavati ga, mora postojati u evidenciji. Isto je i s podacima. Ako kažemo da su oni strateška imovina naše tvrtke koja će pogoniti različita rješenja za AI, moramo njima sistematično i sveobuhvatno upravljati. Nemojte zaboraviti na upravljanje podacima jer će output umjetne inteligencije biti dobar točno onoliko koliko su vam podaci koje stavljate u modele dobri i onoliko koliko dobro upravljate tim podacima – zaključila je Karaga.
Znanje je najveća moć
Primjena umjetne inteligencije, kojom se podiže produktivnost i konkurentnost poduzeća, ključna je za razvoj Hrvatske, kao i digitalna transformacija, rekla je tijekom konferencije Andrea Doko Jelušić, direktorica AmChama. Dodala je da je umjetna inteligencija trenutno u fokusu ne samo IT zajednice već i cjelokupnog gospodarstva te da njezina primjena i uvođenje u tvrtkama trenutno znači mnogo. AI može, napomenula je Doko Jelušić, donijeti od 17 do 30 posto rasta produktivnosti u tvrtkama.
Da se zbog umjetne inteligencije nalazimo u iznimno važnom tehnološkom trenutku naglasio je i Joško Mrndže, direktor Googlea za Adriatics regiju. Kako je usporedio Mrndže, i Sundar Pichai, izvršni direktor Alphabeta (krovne kompanije Googlea), smatra da je AI na razini otkrića vatre ili struje.
– ‘Buzz‘ oko umjetne inteligencije stvorio je generativni AI, modeli koji mogu generirati tekst, slike ili video, poput ChatGPT-ja, no činjenica je da AI postoji već mnoštvo godina i u ‘backendu‘ funkcionira već dugo – rekao je Mrndže.
– Razvoj umjetne inteligencije fantastična je prilika za one koji će uspjeti ostvariti dodatnu konkurentnost novom tehnologijom, no postoji i logična bojazan da će zbog tog ubrzavanja doći do gubitka poslova. Nažalost jednim dijelom i hoće, ali jedna studija za SAD kaže da od 100 poslova 60 ih nije postojalo prije 1940. Nova tehnologija će stvarati nove poslove i zato je strahovito važno ulagati u vještine ljudi – rekao je Mrndže, koji smatra da će znanje, spretnost i vještine u budućnosti biti najveća moć.
AI smanjuje vrijeme za dosadne, repetativne zadatke i omogućuje ljudima da se bave onime što je bitno, gdje je potrebna njihova kreativnost i iskustvo, rekao je Vedran Bajer, direktor Microsofta Hrvatska, uz zaključak da nema industrije koju AI neće dotaknuti.
– AI nas neće zamijeniti, bit će svugdje, u svim obrazovnim sustavima i industrijama, ali toga moramo biti svjesni – rekao je Bajer.
‘Briselski efekt‘
Budući da smo u poslovnom i privatnom, ali i političkom životu ušli smo u eru digitalne transformacije koja je oblikovana umjetnom inteligencijom i stoji iza većine današnjih napredaka i potencijala, jasno je da postoje i rizici u svim područjima, posebno demokracije i izbora, rekao je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, pojašnjavajući europske ciljeve nedavno donesenog akta o umjetnoj inteligenciji.
– Prvi je cilj bio pokušati napraviti ‘briselski efekt‘, slično kao i s GDPR-om, gdje je europsko zakonodavstvo, bez obzira što se primjenjuje samo na EU, u svojim posljedicama bilo šire jer su razne kompanije koje djeluju u Europi odlučile prihvatiti standarde za zaštitu osobnih podataka, a sada se slično pokušava napraviti za područje umjetne inteligencije. Nakon 10 godina otkada je GDPR usvojen, vidimo da postoje problemi i nedostaci koje nije bilo moguće shvatiti u trenutku kada je nastajao. Slično je i s aktom o umjetnoj inteligenciji. Kod njegove primjene, a to će biti važno u godini pred nama, kao i kod GDPR-a, pojavit će se problemi i pitanja koja bi trebalo rješavati u suradnji s europskim i nacionalnim centrima za AI. To je pred nama i bit će važno da se ne stvore dodatne prepreke poslovanju i inovativnosti – rekao je Ressler.
Koncept akta o umjetnoj inteligenciji, pojasnio je Ressler, kreće od stupnjevanja različitih vrsta rizika, od aktivnosti koje su potpuno zabranjene (npr. sustavi društvenog vrednovanja i subliminalnih manipulacija), transparentnosti da je netko u kontaktu s AI-jem, do aktivnosti koje su dopuštene, ali kod kojih se postavljaju različite razine usklađenosti za kompanije koje se bave razvojem tih proizvoda (npr. korištenje AI-ja u medicini, prometu i sl.).
– Ključno je istaknuti da je koncept stupnjevanja rizika nešto što je došlo iz privatnog sektora jer su se željele spriječiti sektorske zabrane i ograničenja, što ne bi bilo dobro, a na taj se način pokušalo učiniti sustav stabilnijim – dodao je Ressler.
Donošenje akta o AI-ju događaj je bez presedana jer nitko u svijetu da ovaj način nije pokušao zaštititi građane kao EU, rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
– U interesu su nam ljudska prava i zaštita demokracije, što zvuči vrlo apstraktno, ali u praksi je važno kada se ona naruše – dodala je Čović Vidović.
Na pitanje o tome kako će Akt o AI-ju utjecati na konkurentnost poduzeća EU, Čović Vidović odgovorila je da nije cilj da regulativa ubije kreativu i inovacije, nego je ideja da se startupovima, malim i srednjim tvrtkama pomogne te sve države moraju osigurati sigurno okruženje za inovacije prije nego što se stave na tržite.
Još puno posla do dostizanja EU ciljeva
Što se tiče napretka Hrvatske u europskom digitalnom desetljeću, o čemu je na konferenciji također bilo riječi tijekom panel-rasprave, nema prevelikih novosti u odnosu na prošlogodišnje rezultate kada je Hrvatska zauzela 21. mjesto od 27 država članica EU prema DESI indeksu. Izvješće za ovu godinu, koje promjenom metodogologije više neće rangirati države nego će se gledati koliko svaka država članica doprinosi digitalnom desetljeću EU, još nije objavljeno.
Iako je puno toga u području digitalizacije u Hrvatskoj napravljeno, ne možemo biti zadovoljni s konačnim rezultatima jer Hrvatska može bolje, istaknuo je to Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.
– Od svih 12 ciljeva koje je EU zacrtala, apostrofirao bih nama strateški najinteresantniji, a to je da ICT sektor u BDP-u Hrvatske sudjeluje s 13 posto do 2030. godine. No, to se sigurno neće dogoditi bez ljudi, ICT stručnjaka, čiji broj trebamo udvostručiti, što nije nimalno jednostavno. Formalno obrazovanje nije dovoljno, već taj cilj možemo postići kroz cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacije. Digitalna transformacija donosi nove poslove, neki će biti manje potrebni, odnosno neće ih biti, a na nama je da prihvatimo taj proces i prilagođavamo se – rekao je Gršić.
U postizanju ciljeva digitalnog desetljeća može pomoći rast digitalnih plaćanja, koji je u izravnoj korelaciji s BDP-om, izjavila je Renata Vujasinović, menadžerica Vise u Hrvatskoj.
– Kada bi u Hrvatskoj digitalna plaćanja rasla pet posto pet uzastopnih godina, to bi utjecalo na rast BDP-a od 440 milijuna eura – rekla je Vujasinović.
Kod ljudi je također potrebno podignuti svijest o koristima e-računa, poput sigurnosti i smanjenja otiska CO2, jer su ljudi još uvijek navikli na papirnate račune i strah ih je izaći iz komfor zone, napomenuo je Mislav Galler, član Uprave Telemacha.
Hrvatska je ispod prosjeka EU i kod elektroničke razmjene informacija, a taj trend može se poboljšati ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, rastom digitalne pismenosti i poticanjem pogodnog okruženja za digitalnu transformaciju, objasnio je Gordan Vidić, komercijalni direktor za Hrvatsku u tvrtki Iron Mountain.
Zaključno, za razvoj tvrtki, najvažnije su tehnologije poput clouda, umjetne inteligencije i digitalnih blizanaca, dodala je Tajana Hašperger, direktorica Hewlett Packard Enterprisea kojim upravlja Selectium.