Rad od kuće: Hrvati žele fleksibilnost, ali ne po cijenu plaće

U posljednjih nekoliko godina rad na daljinu od privremene mjere postao je nova norma. Pandemija je ubrzala digitalizaciju poslovanja i otvorila vrata fleksibilnijim oblicima rada, a zaposlenici diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, sada imaju jasnija očekivanja od poslodavaca. Radnici sve češće žele birati gdje će obavljati svoje zadatke, no jedno je sigurno, nisu spremni na smanjenje plaće kako bi uživali u toj slobodi.

Radnici žele fleksibilnost, ali i sigurnost

Prema istraživanju Europske središnje banke, prosječno smanjenje plaće koje bi zaposlenici prihvatili da bi radili od kuće dva ili tri dana tjedno je 2,6 posto. Zaposlenici koji u potpunosti rade na daljinu spremni su prihvatiti smanjenje plaće od 4,6 posto. Nasuprot tome, oni koji trenutačno rade od kuće jedan dan tjedno prihvatili bi smanjenje plaće od samo 1,6 posto. Među onima koji su spremni prihvatiti smanjenje plaće prosječno prihvatljivo smanjenje plaće znatno je veće (8,7 posto).

To pokazuje da, iako većina zaposlenika nije spremna odreći se plaće da bi radili od kuće, za neke je to vrijedna povlastica kao dohodak iz drugih izvora osim rada. Još je važniji podatak da više od dvije trećine ispitanika, točnije 70 posto, uopće ne bi pristalo na manji iznos plaće, bez obzira na to koliko im fleksibilnost značila. Samo 20 posto bilo bi voljno odreći se do pet posto primanja, dok je tek devet posto ispitanika spremno žrtvovati više.

No postoje i jasne razlike među skupinama radnika. Visokoobrazovani zaposlenici dvostruko su spremniji na kompromis od onih s nižim obrazovanjem. Također, iskustvo igra veliku ulogu – oni koji su već imali priliku raditi na daljinu u prosjeku bi prihvatili rezove od šest do sedam posto, dok bi radnici bez tog iskustva išli tek na dva do tri posto.

Hrvatska praksa: rad od doma sve češći

Slične trendove potvrđuje i domaća anketa portala MojPosao, čije je rezultate prenio Dnevnik.hr. U Hrvatskoj 26 posto zaposlenih radi isključivo od kuće, a 53 posto u hibridnom modelu, dok svega 21 posto i dalje svakodnevno ide u ured. Rad od kuće očito je postao široko prihvaćen, no stav zaposlenika prema povratku u ured otkriva koliko im fleksibilnost znači.

Naime, 64 posto ispitanika priznalo je da bi ozbiljno razmotrilo promjenu posla ako bi im poslodavac nametnuo veći broj dana provedenih u uredu, a njih 12 posto bi bez razmišljanja odmah dalo otkaz. Tek manji dio zaposlenika izjavio je da bi se spremno vratio u ured, i to isključivo pod uvjetom da poslodavac ponudi dodatne beneficije. Među njima se najčešće spominju povećanje plaće, fleksibilno radno vrijeme, osigurano parkirno mjesto ili plaćeni topli obrok.

Zašto radnici vole rad od doma?

Razlozi zbog kojih Hrvati vole raditi od kuće ne razlikuju se mnogo od europskog prosjeka. Najčešće navode uštedu vremena na putovanje, manji stres i bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Zanimljivo je da i poslodavci sve više prepoznaju prednosti ovakvog modela, poput smanjenih troškova uredskog prostora i veće produktivnosti kod dijela zaposlenika. No s druge strane, sve se češće spominju i nedostaci – slabija komunikacija, manji osjećaj pripadnosti timu te otežano uvođenje novih radnika.

Istraživanja pokazuju da fleksibilnost zaposlenici više ne doživljavaju kao luksuz, već kao standard. Generacije koje dolaze na tržište rada, posebno milenijalci i generacija Z, posebno cijene slobodu izbora i spremni su mijenjati poslodavce kako bi je ostvarili. Za poslodavce to znači da moraju pronaći novu ravnotežu: konkurentna plaća ostaje prioritet, no fleksibilni modeli rada postaju ključan faktor privlačenja i zadržavanja talenata. Tvrtke koje budu nudile i jedno i drugo imat će znatnu prednost na tržištu rada.