Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Rast kamatnih stopa potaknuo pad dionica na svjetskim tržima, strahuje se od recesije

17. Lipanj 2022.

Kako bi se uhvatile u koštac s rastućom inflacijom, središnje banke Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva slijedile su primjer američkih Federalnih rezervi i povećale kamatne stope, odnosno troškove zaduživanja, nakon čega su svjetske dionice ovog tjedna snažno pale, već šesti dan za redom. Također, zbog toga raste i rizik od recesije, posebno u SAD-u.

Kako prenosi Financial Times, središnja banka Švicarske (Swiss National Bank) iznenadila je u četvrtak svojim potezom povećanja kamatnih stopa, prvog od početka globalne financijeske krize 2007. godine, i to za pola postotnog boda, nakon što je inflacija u Švicarskoj prošlog mjeseca dosegnula najviše razine u posljednjih 14 godina.

Bank of England pridružila se tom trendu nekoliko sati kasnije, s povećanjem od 0,25 postotnih bodova, jer, kako je upozorila, inflacija će se u Ujedinjenom Kraljevstvu ove godine popeti iznad 11 posto.

Dan ranije američka središnja banka Fed podigla je kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, što je najveće povećanje od 1994. godine. Podsjećamo, ovo je treće Fedovo povećanje kamatnih stopa ove godine, nakon što su ih u ožujku povećali za 0,25 postotnih bodova te ponovno u svibnju za 0,5 postotnih bodova. Sada se kamatne stope kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je najveća razina od ožujka 2020. godine.

Budući da suzbijaju potrošnju, rastuće kamatne stope mogu štetiti i dionicama i rastu gospodarstava, što se počelo događati na svjetskim burzama. Od kraja prošlog tjedna burzovni indeks FTSE 100 na Londonskoj burzi pao je za 5,5 posto, što je najveći pad od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa u ožujku 2020, dok je u četvrtak za 3,3 posto pao i burzovni indeks S&P 500 na Njujorškoj burzi. Nasdaq indeks pao je za 4,08 posto.

Povećane šanse za recesiju

Na Tokijskoj burzi indeks Topix u petak je također pao za 1,7 posto, kao i Nikkei, dok je kineski CSI 300 porastao za 1,4 posto. Cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji zabilježile su padove od 0,1 do 1,8 posto.

Zabilježe li se dva uzastopna kvartala negativnog gospodarskog rasta, to će značiti ulazak u recesiju. Hina prenosi da slijede i daljnja povećanja kamata u SAD-u, pa bi prema procjenama Fedovih čelnika krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najviše od ekonomske krize 2008. godine. Oni pak smatraju da će, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju. Međutim, znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva za ovu godinu, s 2,8 na 1,7 posto.

Mike Wilson, glavni strateg Morgan Stanleya, za CNBC je rekao da Fedovo povećanje kamatnih stopa samo povećava šanse za recesijom, jer 0,75 postotnih bodova 'neće pružiti trenutačnu isplatu' niti će se tako ukrotiti inflacija od 8,6 posto, najveća s kojom se SAD suočio u posljednja četiri desetljeća.

Wilson, koji je točno predvidio posljednja tri tržišna kraha, predviđa i da bi S&P 500 mogao pasti za još 10 posto. Sličan pad može očekivati i tržište tehnoloških dionica Nasdaq 100, smatra Wilson, zato što tehnološki sektor ima veći rizik povrata potražnje od drugih sektora, prenosi Business Insider.

Međutim, i ostali ekonomski stručnjaci, uključujući analitičare banke Wells Fargo, strahuju da bi SAD mogao do početka 2023. ući u recesiju. Ne samo zato što je to jedini način da se inflacija stavi pod kontrolu, već ponajviše zbog prognoze da će do kraja 2024. nezaposlenost porasti za 0,5 posto, što svakako ukazuje na recesiju.

07. srpanj 2022 04:13