Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Sindikalisti ne znaju što se događa s tvrtkom Matica stanogradnja čiji su suosnivači

16. Ožujak 2023.

Kad se 2008. godine počeo primjenjivati model gradnje i prodaje stanova po povoljnijim cijenama za članove državnih sindikata putem tvrtke Matica stanogradnja, njegovi su osnivači vjerovali da će se taj projekt pokazati uspješnim. Donedavno je i bio, no posljednje četiri godine gradnja stanova za sindikaliste ‘šteka‘ i nije sigurno hoće li se nastaviti.

Maticu stanogradnju osnovalo je osam sindikata čiji članovi rade u državnim službama: Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat knjižničara Hrvatske, Sindikat Pravosudne policije Hrvatske, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja. Svi oni okupljeni su u Maticu hrvatskih sindikata, koja ima 60 tisuća članova i na čijem je čelu Sanja Šprem (predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja), koja je lani zamijenila Vilima Ribića. Kao suvlasnik Matice stanogradnje navodi se i privatna tvrtka Sigma matica u vlasništvu njezina direktora Zorana Kovača, s tim da je on i direktor Matice stanogradnje.

Iako smo na razne načine pokušali doći do Kovača, on nam se na kraju nije javio, a nije nam odgovorio ni na upit. Zanimljivo je pritom da ni čelnici sindikata nisu baš previše upoznati s time što se događa s tvrtkom čiji su suosnivači. Posljednji projekti pokrenuti su još 2019., i to u Zadru (naselje Višnjik), Zagrebu (Gradišćanska) i Virovitici (nikad započeta gradnja na zemljištu koje je bilo u vlasništvu Grada Virovitice).

Svi ti projekti pokrenuti su u godini prije pandemije, no s dolaskom koronakrize i rata u Ukrajini jako su usporeni, ne računajući gradnju u Virovitici, za koju nije jasno, kako nam je rekao sindikalni čelnik koji je želio ostati anoniman, tko je sada vlasnik zemljišta na kojem se trebala graditi stambena zgrada. Da su ostala dva projekta, ona u Zadru i Zagrebu, usporena, potvrđuje i predsjednica Hrvatskoga strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak te ističe problem povezan s posljedicama koronakrize i rata u Ukrajini.

– Prije svega, koliko znam, pojavio se problem manjka radnika i poskupljenja materijala. Teško mi je reći u kojoj je to fazi, no znam sigurno da projekti nisu ugašeni, nego usporeni. U svakom slučaju, taj model koji primjenjuje Matica stanogradnja pokazao se do sada vrlo uspješnim i znam da, što se tiče naših članova, mogu reći da su uglavnom zadovoljni kupnjom stanova – kaže Prašnjak.

Inače, svi čelnici sindikata s kojima smo uspjeli razgovarati (bili su zauzeti aktivnostima zbog sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća), što anonimno, što javno, hvale taj model kao vrlo uspješan i nisu istaknuli da je bilo nezadovoljnih. Jedan od važnijih sindikalista u tom projektu, koji također nije želio javno o tome govoriti, spominje da su članovi sindikata dobivali popust od 200 do 400 eura (od 1500 do 3000 kuna) za četvorni metar.

– To je znatan popust ako znamo da je nekada kvadrat stana stajao 1500 eura ili oko 11 tisuća kuna, što su mnogi naši članovi iskoristili. I želim ujedno napomenuti da je riječ o članovima koji nisu bili u višim strukturama sindikata, što znači da tu priliku nisu iskoristili čelnici – kaže naš sugovornik.

Što se tiče zastoja, i on veli da je, koliko zna, na njega utjecala aktualna kriza koja je počela prije tri godine, no isto tako ističe da vjeruje kako će se nastaviti suradnja između osam sindikata i kompanije u Kovačevu vlasništvu. Doduše, vjerojatno na temelju drukčijih odnosa, no nije želio o tome govoriti više jer još ne zna što će sve ponuditi suvlasnici.

Transparentni model

Poslovanjem Matice stanogradnje zadovoljni su i u Sindikatu policije Hrvatske jer se pokazalo, naglašavaju ondje, da je velik dio njihovih članova uspio povoljnije osigurati stambeno pitanje. Ipak, ostaje nekako u zraku visjeti pitanje što se to događa s Maticom stanogradnjom. Naime, pogledamo li prihode te tvrtke (koja, usput budi rečeno, nema ni jednoga zaposlenoga), oni su i do 2019. bili mršavi. Primjerice, 2021. bili su 31 tisuću eura (232,5 tisuća kuna), što nije vrijednost ni jedne garsonijere. Prethodne godine prihod je bio 54 tisuće eura (405 tisuća kuna), a najveći je bio 2019., iznosio je 103 tisuće eura (772,5 tisuća kuna). Neto dobit je 2019. bila 84,4 tisuće eura (633 tisuće kuna), sljedeće godine bila je 44,7 tisuća eura (335,3 tisuća kuna), a 2021. godine 26,4 tisuća eura (198 tisuća kuna).

I tako mršavi prihodi su dakle od 2019. do 2021. padali. Liderov analitičar i vlasnik konzultantske tvrtke Konter Nikola Nikšić analizirao je poslovanje Matice stanogradnje rekavši da poduzeće posluje bez većih rashoda (ostali vanjski i drugi troškovi te troškovi kamata), što je i vidljivo zbog visokog udjela dobiti u prihodima. Primjerice, za 2021. ukupni su rashodi bili samo 1,5 tisuća eura (11.250 kuna), pa je dobit prije oporezivanja iznosila 29,3 tisuće eura (219,8 tisuća kuna). Podsjećamo da je prihod te godine iznosio 31 tisuću eura, no nakon oporezivanja konačna je neto dobit bila, kao što smo naveli, 26,4 tisuće eura (neto marža profita 85,6 posto).

Ti mali prihodi ostvareni su zahvaljujući prijenosu dobiti iz projektnih tvrtki koje su se osnivale i zatvarale nakon završetka gradnje i prodaje stanova. Taj model osnivanja projektne tvrtke povezane isključivo s jednim projektom pokazao se dobrim, veli Nikšić, za one tvrtke koje su ih osnovale, a imaju više suvlasnika, kao što je slučaj s Maticom stanogradnjom. Na taj način, primjerice, projektna tvrtka prema projektu​ odredi koliko će se stanova prodati članovima sindikata s popustom, a koliko će ih se po tržišnoj cijeni prodati kupcima koji nisu članovi sindikata.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

13. srpanj 2024 09:27