Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Širi se trgovanje emisijama stakleničkih plinova

27. Svibanj 2023.
Europska politika za suzbijanje klimatskih promjena počiva na Europskom sustavu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS). Najstariji je to sustav, na snazi još od 2005., koji uskoro dobiva i dopunu – ETS-2. I zgradarstvo i promet od 2027., procjenjuje se, plaćat će za tone stakleničkih ugljikova dioksida koje ispuštaju

Okolišni narativ već je neko vrijeme glavni među liderima na Zapadu, pa tako i onima u Europskoj uniji. Silan je trud koji čelnici u EU-u ulažu u to da uvođenje direktiva i raznih pravila potaknu i kompanije i pojedince na održivo djelovanje te da na globalnoj razini učine nešto dobro za planet koji smo ozbiljno oštetili. Tako je EU, među ostalim, uspostavio Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS) kao temelj svoje politike za suzbijanje klimatskih promjena. On postoji od 2005. i najstariji je sustav koji je trenutačno na snazi, a kako nam je objasnila izvršna direktorica ATD Solucija Antonija Zorić, on je okosnica politike EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način.

Onečišćivač plaća

Sustav trenutačno pokriva oko 11.000 izvora emisija stakleničkih plinova u energetskom i industrijskom sektoru te domaćem zračnom prijevozu, koji tvore oko 40 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova Unije.

– Poticaj za uspostavu ETS-a bile su primjena načela zaštite okoliša ‘onečišćivač plaća‘ i obveze koje su države potpisnice preuzele na temelju Kyotskog protokola, a danas globalnoga Pariškog sporazuma. Naime, cilj je Pariškog sporazuma zadržati rast prosječne globalne temperature do najviše 1,5 °C do 2100. u odnosu na predindustrijsko razdoblje – objašnjava Zorić.

ETS je, kaže, jedan od mehanizama za poticanje sektora koji ispuštaju najviše stakleničkih plinova da ih smanje i potpuno prestanu ispuštati prelaskom na čiste tehnologije, upotrebom energije iz obnovljivih izvora te obnovom postojećih i povećanjem količina ‘ponora ugljika‘ na troškovno učinkovit način.

– Pretpostavka sustava učinkovita je procedura praćenja, izvještavanja i verifikacije (MRV) emisija CO2 zajedno s povezanim procesima, što se naziva ciklusom usklađenosti s ETS-om. Svake godine subjekti koji ispuštaju CO2 u okoliš moraju imati odobreni plan praćenja za praćenje i izvještavanje o godišnjim emisijama, što je i dio dozvole za redovit rad, a prati ga verifikacija izvješća o emisijama koja osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja. Podatke mora verificirati ovlašteni verifikator – objasnila je voditeljica održivog poslovanja Cemexa Hrvatska Merica Pletikosić.

Princip mrkve i batine

Sustav funkcionira na principu trgovanja emisijskim jedinicama (engl. cap and trade), dodaje Pletikosić, jer EU postavlja granicu ili cap količina emisija koje smiju biti ispuštene u okoliš. Ta se ukupna količina emisija prodaje ili razdjeljuje tvrtkama u obliku emisijskih kvota (EUA), koje znače dopuštenu količinu emitiranih emisija. Tvrtke su se dužne držati svojih kvota i na taj način potiče se regulacija emisija i ulaganja u dekarbonizaciju, a one koje nemaju dovoljno kvota emisijskih jedinica za pokrivanje verificiranih emisija moraju kupiti kvote od onih koji ih imaju viška.

– Cilj je trgovine da kupac kvota u principu plati kaznu zbog emitiranja više štetnih plinova u okoliš nego što mu je dopušteno, a da se prodavač kvota nagradi jer je smanjio emisije tih plinova. Onečišćivaču je u teoriji skuplje kupovati dodatne kvote nego uložiti u tehnologije za smanjenje emisija – objasnila je Pletikosić.

EU ETS je 1. siječnja 2021. ušao u četvrtu fazu trgovanja, koja će trajati do 2030., navodi Zorić, a njegova posljednja revizija, za četvrtu fazu, dovršena je 2018. Međutim, na temelju ciljeva iz Europskoga zelenog plana Europska komisija predložila je 2021. reforme kako bi se sustav uskladio s ažuriranim klimatskim ciljem do 2030., odnosno smanjenjem neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 2005. (‘Fit to 55%‘). U prosincu 2022. Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su privremeni dogovor o reformi EU ETS-a kao dijela pregovaračkog procesa za ciljeve iz Europskoga zelenog plana.

Taj dogovor, među ostalim, također predviđa stvaranje dodatnog sustava (EU ETS II) trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i gorivo u određenim industrijama od 2027. – po uzoru na njemačko trgovanje emisijama goriva.

– Očekuje se da će on postati operativan najranije od 2027. Još nisu razrađeni svi detalji, ali predviđa se da bi se njegovim uvođenjem EU približio svojim klimatskim ciljevima za 2030. i da će on pružiti zajedničku osnovu za određivanje cijena emisija i u drugim sektorima u EU-u. Tom shemom trebalo bi biti obuhvaćeno čak 75 posto ukupnih emisija u odnosu na današnjih 40 posto – rastumačila je Pletikosić.

Naime, Zorić navodi da obveznici EU ETS-a II, koji će u prvim godinama biti odvojen od postojećeg EU ETS-a, nisu emiteri u sektoru zgradarstva i prometa, nego opskrbljivači fosilnim gorivom koji se potroši u tim sektorima. EU ETS 2 trebao bi se u kasnijim godinama spojiti s postojećim EU ETS-om na temelju stečenih iskustava nakon nekoliko godina funkcioniranja. Dodaje i da Europska komisija smatra da će novi zahtjevi koji se postavljaju sektoru zgradarstva i cestovnog prometa imati pozitivan socijalni učinak jer će potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, novih postrojenja za razvoj, proizvodnju i distribuciju novih tehnologija te stjecanje novih vještina i znanja zaposlenika i nove obrazovne programe u obrazovnom sustavu.

– Poticanjem mjera za povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima u ranjivim i kućanstvima s niskim primanjima mogu pridonijeti izbjegavanju povećanja troškova. Predviđa se i uspostava socijalnoga klimatskog fonda za zemlje članice namijenjenoga socijalnim aspektima uključivanja zgradarstva i cestovnog prometa u ETS, posebno kućanstava s niskim primanjima, mikrotvrtki i korisnika prijevoza – dodaje Zorić.

Kolika je cijena

Trenutačna je cijena emisijskih jedinica 90 eura, ali Zorić ističe da će i dalje rasti kako bi se operatore potaknulo na ubrzanje dekarbonizacije poslovnih strategija i modela.

– To znači da operator koji nema pravo na besplatnu dodjelu ako, na primjer, ispusti milijun tona godišnje, mora za emisijske jedinice platiti 90 milijuna eura – objašnjava Zorić, ali i dodaje da svako povećanje cijene emisijskih jedinica znači porast varijabilnih operativnih troškova obveznika EU ETS-a koji onda utječu i na konačnu cijenu usluga, robe i radova.

Zbog toga do prelaska na niskougljično gospodarstvo možemo očekivati porast cijena na koje će, među ostalim, utjecati promjene u EU ETS-u.

– Proces dekarbonizacije nije jednostavan. Zahtijeva promjenu poslovnih strategija i modela, nova znanja i vještine, promjenu tehnologija, povećanje energetske učinkovitosti te prelazak na obnovljive izvore energije, što nije uvijek ni jednostavno ni brzo, a prije svega nije jeftino. Kao i u svemu ostalome, operatori koji se na vrijeme uspiju prilagoditi moći će uspješno poslovati – naglašava Zorić.

Pletikosić objašnjava da će proširivanje trgovanja emisijskim certifikatima utjecati na dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova, što bi moglo imati niz povoljnih učinaka: ekonomskih (smanjena potrošnja goriva, sirovina, transporta), društvenih (poboljšanje zdravlja ljudi zbog manje izloženosti onečišćivačima), administrativnih (smanjenje administrativnih zapreka) i ekoloških (čišći okoliš). Očekuje se i rast investicijskog fonda za projekte dekarbonizacije, čime će se ostvariti dodatni pozitivni učinci.

Kad su u pitanju poduzetnici i njihova informiranost o temi, Pletikosić smatra da velike tvrtke koje su već uključene u sustav EU ETS prate propise i da već godinama unaprjeđuju svoje procese i tehnologije. No one koje dosad nisu sudjelovale u njemu mogle bi se suočiti s izazovom i trebale bi se početi pripremati.

Zorić dodaje i da je donošenje Uredbe o EU taksonomiji 2020. i provedbenih uredbi u kojima su navedeni tehnički kriteriji za ocjenu održivih djelatnosti dodatan poticaj obveznicima izvještavanja o održivosti da dekarboniziraju svoje strategije i poslovne modele.

– Informiranost uvijek može biti bolja, no operatori se o promjenama u EU ETS-u također informiraju u strukovnim i sektorskim udrugama. Općenito moramo osvijestiti da smo već deset godina članica EU-a i da su nam na raspolaganju različiti načini informiranja koje nudi Europska komisija i udruge EU-a – zaključuje Zorić. 

20. lipanj 2024 01:55