Slaven Rajman (PPD): Carinski ratovi zasad ne utječu na naše poslovanje

Prvo plinarsko društvo je u protekloj godini intenziviralo procese korporativne reorganizacije i izmjene međunarodnog poslovanja koji će se nastaviti i u 2025. PPD je godinama ostvarivao gotovo 80 posto prihoda na inozemnim tržištima, a od prošle godine se prihodi iz međunarodnog poslovanja ne konsolidiraju u Hrvatskoj. Ovakva vrsta optimizacije omogućila nam je lakši pristup kapitalu, odnosno dostupnost financiranja poslovanja kroz suradnju sa snažnim međunarodnim financijskim institucijama.

Naime, naše poslovanje zahtijeva instrumente koje podržavaju osiguravanje visoke razine likvidnosti te kontinuiteta poslovnih operacija jer je međunarodni plinski biznis iznimno kapitalno intenzivno okruženje. Ovakav novi model poslovanja omogućava brži rast kompanija koje posluju u drugim europskim zemljama, ali to ne znači da nam je Hrvatska van fokusa – naprotiv. U 2025.očekujemo financijske rezultate otprilike na istoj razini.

Što se tiče knjige narudžbi, prošle smo godine ostvarili 670 milijuna eura prihoda od prodaje domaćim potrošačima, ali vjerujemo da u ovoj godini još ima prostora za dodatni rast te ćemo u ovoj godini staviti dodatan fokus na jačanje domaćeg portfelja. Kako je trgovanje plinom specifičan biznis, nema ni investicija u klasičnom smislu.

No, želimo naglasiti kako je na kraju prošle godine PPD u skladištima plina u Europskoj uniji imao robu u vrijednosti 136 milijuna eura, čime je osiguravao dostupnost plina za hrvatske građane i gospodarstvo.

Dodano, u okviru investicija u održivost, možemo istaknuti kako smo na poslovnu zgradu u Vukovaru postavili solarnu elektranu čime ćemo povećati udio vlastite energije u potrošnji, a naglašavamo kako ćemo od ove godine kupovati isključivo energiju koja ima certificirano porijeklo iz obnovljivih izvora. Trenutačni trgovinski sukobi i carinski ratovi zasad nemaju izravan utjecaj na naše poslovanje jer su energenti većinom izuzeti iz carinskih mjera, barem na američkoj strani od koje dolazi LNG kojeg kupujemo.

No, kineske carine na američki LNG su kratkotrajno preusmjerile određene količine u Europu, što je rezultiralo nešto većom ponudom, samim time i nižom cijenom. Posredni utjecaj carine svakako imaju na pad gospodarske aktivnosti, a samim time i potražnje za energentima, što gotovo uvijek nosi sa sobom pad cijena nafte i plina. No, teško je dati ikakvu dugoročnu procjenu oko carina i njihovog utjecaja jer se odluke, nažalost, prečesto mijenjaju.

Što se tiče nadolazećih regulatornih odluka, ističemo trenutačne rasprave koje se vode na europskoj razini, a tiču se povećanja fleksibilnosti u vremenskim okvirima i ciljevima zapunjenosti skladišta plina.

Naime, u tijeku su završni pregovori o izmjenama pravila skladištenja plina u EU. Umjesto dosadašnjih 90 posto do 1. studenog, razmatra se smanjenje cilja zapunjenosti na 83 posto, kao i širi vremenski okvir za ispunjenje. Takva fleksibilnost nudi prednosti – omogućuje tržišnim sudionicima više vremena za kupnju plina u povoljnijim uvjetima i smanjuje kratkoročni pritisak na cijene.

Za trgovce i operatere na tržištu plina, ova tranzicija od stroge regulative prema prilagodljivijem okviru znači priliku za bolje planiranje i izbjegavanje paničnih kupnji u vršnim trenutcima, ali i, s druge strane, dodatnu neizvjesnost oko formiranja cijena.

Naime, trenutačni spread između ljetnih i zimskih cijena preslab da bi pokrio rizik i troškove skladištenja. Tržišna logika tjera aktere od skladištenja i poteza koji će im potencijalno donijeti gubitke.

Isto tako, tržište plina reagira na svaki korak u pregovorima, što jasno pokazuje da regulativa nije više samo okvir, već stvarni pokretač ključnih tržišnih dinamika.

Stoga je nužno da svi akteri na europskoj razini – od Komisije, Parlamenta do država članica – vode računa da samo predvidljiv i transparentan proces donošenja odluka može stabilizirati tržište te osigurati zapunjena plinska skladišta, jednog od ključnih instrumenata europske energetske sigurnosti.