Pišu: Roko Kalafatić i Donatella Pauković
Udruga nezavisnih softverskih izvoznika CISEx objavila je financijske rezultate tvrtki članica za 2023. godinu koja je, kako kažu, bila izazovna za IT sektor. Ukupni prihodi članica udruge, naime, značajno premašuju milijardu eura, a u 2023. su rasli stopom od 17 posto, dok prihodi iz inozemstva, odnosno izvoz, iznosi 613 milijuna eura, što je rast od 13 posto u odnosu na 2022. godinu.
Udio izvoza u prihodu od prodaje drži se na ‘i dalje solidnih‘ 57 posto. Istovremeno, promatraju li se pokazatelji svih tvrtki u Hrvatskoj za koje su dostupni godišnji izvještaji, kojih je otprilike 159 tisuća, blago prilagođen rast prihoda iznosio je oko devet posto, dok rasta izvoza prošle godine nije bilo, stoji u objavi udruge koju potpisuje Tajana Barančić, direktorica Astra poslovnog inženjeringa.
– Prošla godina je za IT sektor bila iznimno izazovna i mnoge tvrtke su to osjetile. Ukupno smo ostvarili daljnji rast prihoda, izvoza i zaposlenika u odnosu na 2022., što bi bilo izazovno i u nekoj ‘normalnijoj‘ godini bez ovakvih poremećaja na globalnom tržištu koji se izrazito odražavaju na IT sektor, jer je 2022. bila iznimno jaka godina s rastom od 26 posto. Takve rezultate nije lako ponoviti, a kamoli ih premašiti, što smo zajedno i uspjeli – objavila je Barančić.
Navedeni su rezultati zapravo i bolji od očekivanih, komentirao je Ivan Bešlić, odnedavni predsjednik CISEx-a, s obzirom na dosta loše vijesti iz Sjedinjenih Američkih Država i zapadne Europe.
– Iako smo prethodnih godina bili navikli gledati rast od 15 do 30 posto, možemo reći da je rast od 13 posto zadovoljavajuć jer se ipak nalazimo u periodu stagnacije. Rezultati pokazuju da je hrvatsko IT tržište robusnije i da nije otišlo u pad. Također, pozitivan trend vidimo i kod zapošljavanja, gdje je u odnosu na 2023. godinu došlo do rasta od 10 posto – rekao je Bešlić, osvrćući se na podatak da su članice CISEx-a prošle godine otvorile više od tisuću radnih mjesta, unatoč usporavanju zapošljavanja u IT sektoru.
– Za vrijeme ekspanzije i jeftinog kapitala brojne su tvrtke bile u investicijskom ciklusu. Softver se naručivao više nego inače te smo u prethodnim godinama imali mnogo veći rast od uobičajenog. Tržište se sada normalizira, nema više toliko velikih investicija i opreznije se barata novcem, pa je samim time došlo i do manjeg postotka rasta – dodao je Bešlić.
Jedan od ciljeva su i veće marže
Prihodi po zaposleniku rasli su šest posto i premašili 100 tisuća eura po zaposleniku. Od 243 tvrtki koje su članice CISEx-a, 220 je dobitaša, dok su 23 članice zabilježile gubitak. Prema prihodima, izvozu i broju zaposlenika CISEx trenutno objedinjuje oko četvrtinu hrvatske softverske industrije. Također, prosječna neto plaća prema satima rada deset je posto veća u CISEx članicama nego u prosjeku industrije. Međutim, prosječna efektivna stopa poreza na dobit je 13,6 posto što bi, napomenula je Barančić, moglo biti i mnogo manje.
– Naime, i dalje značajan broj članova ne koristi porezne pogodnosti putem Zakona po poticanju ulaganja ili Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Prosječna neto marža, izražena kao omjer neto dobiti i poslovnih prihoda, iznosi realno 11 posto – napisala je Barančić.
Upravo je povećanje marže u IT sektoru jedan od ciljeva CISEx-u. Bešlić je upozorio da će tvrtke čiji je poslovni model iznajmljivanje programera biti ‘u problemu zbog konkurencije s istoka‘.
– Projekti niske kvalitete mogu se obavljati iz bilo koje zemlje u svijetu, stoga je cilj da hrvatske IT tvrtke rade na povećanju razine znanja svojih zaposlenika. Na taj način ćemo moći raditi kvalitetan softver za najizazovnija tržišta i nećemo imati konkurente s istoka. Kompleksna rješenja vrijede mnogo više i na njima se može postići visoka marža. Izvoz i prihod može rasti i na ‘prodaji‘ radnih sati, ali kao što je cilj u turizmu razvijati hotele, tako je i u IT sektoru cilj razvijati velike robusne tvrtke koje se mogu natjecati na vrhunskim tržištima – zaključio je Bešlić.
CISEx je uz financijske rezultate objavio i popis 75 najvećih izvoznika s prihodom iz inozemstva većim od milijun eura, među kojima je njih 20 u 2023. godini imalo pad izvoza u odnosu na godinu ranije. U top 10 softverskih izvoznika našli su se, redom, Infobip, Span, Rimac Technology, Nanobit, Happening, Endava, Sofa IT, Infinum, Asseco SEE i Q.