Nedavno izabrana nova Uprava Udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) održala je jučer druženje s panel predavanjem na temu ‘Kuda plovi ovaj brod?‘, o novom mandatu i smjeru djelokruga. U Upravu udruge, čiji je novi predsjednik Ivan Bešlić, suosnivač i direktor za strategiju tvrtke Sofascore (Sofa IT), izabrani su još dopredsjednik Frane Borozan iz Syskita, Sven Marušić iz Endave, Antonio Perić-Mažar iz splitske tvrtke Locastic i Vlatko Vlahek iz osječke tvrtke Prototyp.
Jedan od glavnih zadataka nove Uprave bit će nastavak rada na ukidanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Također, nastojat će informirati dvjestotinjak članova o mogućnostima koje nudi vertikala S3, odnosno strategija pametne specijalizacije, a produktno orijentirane tvrtke dijelit će svoja znanja drugim članicama. No kako je za Lider pobliže objasnio Bešlić, jedan od planova jest da otvoreno priznaju da je IT u stagnaciji, ponajviše zbog nedostatka besplatnog novca, odnosno povećanja kamatnih stopa, koji se koristio za investicije.
– Želimo otvoreno pričati o problemima i transformirati segmente koji nam ne odgovaraju i koje trebamo promijeniti kao industrija – rekao je Bešlić.
Ljudi ‘na klupi‘
Budući da za IT tvrtke koje prodaju svoje usluge (agencije) nije jednostavno prijeći u produktne tvrtke (o čemu smo nedavno pisali u Lideru), Bešlić će se kroz CISEx zalagati za to da IT agencije barem dio svojih radnih sati posvete razvoju vlastitog proizvoda, posebno kada pojedini programer, objasnio je to sportskim žargonom, ‘sjedi na klupi‘.
– Nije realno da svaka tvrtka sve programerske sate prebaci u razvoj proizvoda, no mislim da je izvedivo da svaka agencija dio svog vremena posveti razvoju proizvoda. Razvoj vlastitog proizvoda je fenomenalan kada imaš ljude koji u sljedećem mjesecu možda nisu ‘zatrpani‘ poslovima. Stoga je u cijeloj toj stagnaciji jedna velika prilika da se ti developerski sati iskoriste za nešto mnogo više – rekao je Bešlić.
A takvi zaposlenici ‘s klupe‘ koji su low performeri dobili su otkaze tijekom nedavnih velikih otpuštanja u IT sektoru, baš kao i juniori koji su bili među prvima na udaru, posebno oni koji nisu davali dodatnu vrijednost tvrtki a očekivali su plaću gotovo razine seniora. Među prvima na udaru bili su i marketingaši te stručnjaci za ljudske resurse zaduženi za zapošljavanja koja su usporila. Ipak, IT sektor se još uvijek suočava s izazovom privlačenja kvalitetnih seniora, napomenuo je Bešlić.
Međutim, najveći je problem generalna razina znanja. Naime, kako je objasnio Bešlić, hrvatske tvrtke još uvijek kumulativno nemaju razinu znanja koja je potrebna, primjerice, za project ownera i projektnog menadžera, jer se posljednjih godina najveći fokus stavljao na programere.
Rješenje su proizvodi
Ključ uspjeha hrvatskog IT sektora, koji u 2023. godini bilježi rast prihoda od 10 posto (3,4 milijarde eura) te rast izvoza od 7 posto (1,6 milijardi eura), Bešlić vidi upravo u proizvodima. Zbog toga smatra da je ambiciozan cilj da IT do 2032. godine čini 13 posto hrvatskog BDP-a ostvariv.
– Mislim da će hrvatske IT tvrtke, pogotovo produktne, uspjeti dovesti mnogo inozemnog novca ovdje u Hrvatsku. Taj rast mogu napraviti jedino produktne tvrtke – zaključio je Bešlić.
