Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Što (ne)možete za vrijeme otkaznog roka?

20. Veljača 2023.

Bilo da radnik odlazi iz tvrtke u kojoj je do sada radio jer sam tako želi ili jer je dobio otkaz, svaka osoba obvezna je odraditi otkazni rok. Ono što je razlika je to kako će i što taj radnik raditi u periodu otkaznog roka. Dok će neki odraditi sav posao i ‘očistiti‘ sve prije no što odu, neki će uzeti godišnji, a neki će za vrijeme radnog vremena tražiti novi posao. Sve od spomenutog je dozvoljeno. 

Prava radnika općenito, pa onda i ona za vrijeme otkaznog roka, definirana su na više načina – Zakonom o radu, ali i drugim primjenjivim propisima (Zakon o zaštiti na radu, Zakon o tržištu rada, Zakon o suzbijanju diskriminacije...), internim pravilima svakog poslodavca (primjerice Pravilnik o radu i druge odluke poslodavca), kolektivnim ugovorima (ako su sklopljeni i primjenjuju se), pa onda i samim ugovorom o radu. A iako postoje poslodavci koji sami radnicima objasne njihova prava i obveze te izvrše svoje, postoje stvari koje treba imati na umu kod otkaznog roka te je izuzetno važno da se radnici sami o tome informiraju.

Pa što su onda najvažnije stvari koje znati o otkaznom roku te koja prava i obaveze imaju radnici u tom periodu?

Radni odnos traje dok traje i otkazni rok

Otkazni rok je razdoblje u kojem se odgađaju učinci otkaza, odnosno razdoblje koje nastupi u trenutku kada radnik poslodavcu obznani da daje otkaz (počinje na dan dostave otkaza ugovora o radu), do trenutka kada u potpunosti prestane raditi.

Njegovo trajanje ovisi o tome koliko dugo je radnik bio u neprekinutom radnom odnosu kod istog poslodavca – od dva tjedna do tri mjeseca. Istovremeno treba imati na umu da otkazni rok ne teče ukoliko je radnik odsutan zbog trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta ili sličnih ‘dopusta‘ usmjerenih na njegu i skrb djece, za vrijeme osobne nesposobnosti za rad u slučaju liječenja ili oporavka. Također, ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu.

No, brojni radnici za vrijeme otkaznog roka koriste preostale dane godišnjeg odmora jer on normalno teče za vrijeme dopusta (osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno). Također, čak i kada je radnik oslobođen obveze rada, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

– Poslodavac može svojom odlukom osloboditi radnika rada za vrijeme otkaznog roka (ili ta mogućnost može biti predviđena samim ugovorom o radu), što znači da za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik nije dužan dolaziti na posao i obavljati svoje uobičajene i ugovorene radne zadatke i izvršavati obveze – objašnjava nam pravnica koja se bavi korporativnim pravom.

Općenito, ono što treba naglasiti je da je radnik koji je na otkaznom roku i dalje je u radnom odnosu, sve do isteka otkaznog roka. To znači da, u pravilu, ima sva prava i obveze koje i inače ima u radnom odnosu, neovisno o tome je li radnik ili poslodavac otkazao ugovor o radu. Primjerice, radnik s poslodavcem ima dogovoreno pravo na korištenje službenog automobila, sve do isteka otkaznog roka ne mora vratiti ključeve od auta.

– Radnici za vrijeme otkaznog roka u pravilu imaju ista prava kao i tijekom ‘redovnog‘ trajanja radnog odnosa – objašnjava nam sugovornica.

Imate pravo na odsutnost

A kao što je već spomenuto, zanimljivo pravo za koje mnogi često ne znaju je to da, prema Zakonu o radu, radnik koji odrađuje otkazni rok može manje raditi zbog traženja novog posla. ‘Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja‘, stoji u Zakonu, a po potrebi mu poslodavac može omogućiti i više sati.

To znači da, nebitno jeste li sami dali otkaz ili ste ga dobili, ne morate pronalaziti alternativne termine za razgovore za novi posao, već jednostavno možete otići s posla. No, naša sugovornica naglašava da je ova praksa vrlo rijetka, posebno kada radnik sam da otkaz jer ga je, u pravilu, dao upravo zato jer je već našao novo zaposlenje.

A poštuju li poslodavci u Hrvatskoj ovo pravo radnika i što napraviti poslodavac ne da radniku da bude odsutan s posla?

– U praksi to zavisi od poslodavca. To je pravo radnika propisano Zakonom o radu i radnik se u svakom slučaju ima pravo pozvati na njega te mu ga je poslodavac dužan omogućiti, uz odgovarajuću naknadu plaće. Ako poslodavac krši tu svoju obvezu, radnik može poslodavcu podnijeti ‘zahtjev za zaštitu prava‘, u roku od 15 dana od donošenja odluke kojom je povrijeđeno to pravo radnika ili od saznanja za tu povredu. Ako poslodavac u roku od 15 dana od zaprimanja tog zahtjeva ne udovolji zahtjevu radnika, radniku daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu tog prava pred nadležnim sudom – objasnila nam je sugovornica.

Upravo zato, radnici moraju biti upućeni u to što mogu i smiju te koje sve mogućnosti imaju.  

– Koliko su radnici upućeni u svoja prava najčešće ovisi o tome kod kakvog su poslodavca zaposleni. U korporacijama odjeli ljudskih resursa, u pravilu, imaju razvijene sustave i procedure informiranja svojih radnika o pravima i obvezama za vrijeme otkaznog roka (najčešće kroz tzv. exit intervjue sa svakim radnikom). Međutim, o svakom radniku ovisi hoće li se dostatno informirati i voditi računa o svojim pravima – zaključuje pravnica.  

19. svibanj 2024 10:43