Velike središnje banke dosad su uglavnom bile usredotočene na smanjenje inflacije uz izbjegavanje (duboke) recesije, no propala američka banka sasvim je nov trenutak koji im dodatno komplicira život. Sada je, naime, jasno da povećanje kamatnih stopa može izazvati ne samo recesiju nego i ozbiljnu financijsku nestabilnost.
U nedostaku službenih informacija o tome hoće li Upravni odbor Europske središnje banke (ECB) na sastanku ovoga četvrtka ostati pri prijašnjoj odluci o kroćenju inflacije podizanjem kamatne stope za novih 0,5 postotnih bodova, oklade ulagača idu u suprotnom smjeru. Prisjetili su se izjave ECB-ove predsjednice Christine Lagarde izrečene početkom veljače, kad je kamatna stopa također povećana za pola postotnog boda, da je ECB-ova namjera na sastanku u ožujku učiniti to još jednom, dodavši da ne može ‘smisliti scenarije, osim ako nisu prilično ekstremni, u kojima se to ne bi dogodilo‘.
Prošlotjedni brzi i iznenadni kolaps američkoga Silicon Valley Banka (SVB) svakako bi mogao odgovarati tom opisu. Što se američkog FED-a tiče, analitičari smatraju da je manje-više već sasvim izgledno da će svoju odluku o podizanju kamatne stope za 0,5 postotnih bodova, najavljenu za idući četvrtak, ili odgoditi za nekoliko tjedana ili barem modificirati na povećanje od 0,25 postotnih bodova.
– Budući da je američka središnja banka prije godinu dana počela dizati kamatne stope, bilo je samo pitanje vremena kad će manje otporne banke i ostale financijske institucije zapasti u poteškoće. Naime, više kamatne stope na obveznicama i trezorskim zapisima postale su ozbiljna konkurencija relativno niskim kamatnim stopama na štednju u banci – komentirao je SVB-ovu propast HGK-ov glavni ekonomist Goran Šaravanja u svome tjednom pregledu najvažnijih događaja u globalnoj ekonomiji.
Još prošle srijede SVB je bio dobro kapitalizirana banka, u kojoj je bilo oko 175 milijardi dolara depozita. Svoj su novac u njoj držali mnogi tehnološki startupovi, venture capital fondovi, bogati investitori i drugi pojedinci koji se skupno nazivaju ‘zajednicom rizičnoga kapitala‘.
U vremenima jeftina novca SVB je dobar dio svoga portfelja uložio u vrijednosne papire s fiksnom kamatom, poput desetogodišnjih državnih obveznica. S nastupanjem ere dizanja kamatnih stopa trošak depozita porastao je, a ujedno su deponenti, startupovi, počeli povlačiti svoje depozite jer im je počelo ponestajati gotovine zato što ih fonodovi rizičnoga kapitala više nisu mogli financirati kao prije.
Sve veći nerazmjer između nedostatnih prihoda od dugoročnih vrijednosnica i visokog rasta troškova više se nije mogao sakriti. U srijedu navečer banka je objavila da je bila prisiljena prodati sve svoje obveznice raspoložive za prodaju uz gubitak od 1,8 milijardi dolara. Reakcija VC fondova bila je promptna i panična: naložili su tvrtkama iz svojih portfelja da povuku svoje depozite iz SVB-a. U idućih 48 sati klijenti su iz banke povukli nevjerojatnih sto milijardi dolara. Banka je postala insolventna. Financijska tržišta diljem svijeta suočila su se s najvećim padom neke banke u SAD-u još od 2008. godine.
Uslijedila je munjevita kontraakcija američkih vlasti. Uz regulatore, FED i Ministarstvo financija, u traženje načina sprečavanja domino efekta uključio se i sâm američki predsjednik Joe Biden. Među ostalim, otklonjena je bojazan da će SVB-ovim klijentima biti osigurano samo do maksimalnih 250 tisuća dolara depozita, koliko je inače predviđeno američkim sustavom zaštite depozita.
Već su se u utorak ovoga tjedna europska financijska tržišta smirila (Zagrebačku burzu, usput rečeno, taj financijski šok nije ni okrznuo) pa su se analitičari, uz ogradu da to još ne znači da će to i potrajati, ponovno mogli posvetiti procjenama što će (ili neće) ovoga četvrtka poduzeti ECB, a što idućega četvrtka FED.
– Tržišni pokazatelji upućuju na to da dio investitora očekuje da će FED sada stati s dizanjem kamatnih stopa kako ne bi riskirao daljnje poteškoće u financijskom sustavu. Prije samo tjedan dana investitori su očekivali da će podignuti stope do iznad 5,5 posto do kraja trećega kvartala, a sada se očekuje maksimalno pet posto. Međutim, problem visoke inflacije i dalje je prisutan pa FED-u sigurno neće biti lako odlučiti se i odrediti prioritete. Ako se odluči na labaviju politiku kako bi pomogao bankama, olakšava put inflaciji da se otme kontroli. U suprotnome bit će sve više epizoda kao što je ova s SVB-om – smatra Marin Onorato, certificirani investicijski stručnjak u InterCapitalu.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.