Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Usporio rast plaća u IT-ju, značajnija promjena ne nazire se ove godine

29. Travanj 2024.
  • Dok u ostalim sektorima plaće rastu, u IT-ju plaće stagniraju
  • Domaće IT tvrtke teško zadržavaju konkurentnost na tržištu
  • Ipak, plaće u IT-ju i dalje su značajno veće od prosječne plaće u Hrvatskoj

Iako su prosječne plaće u sektoru informacija i komunikacija jedne od najvećih u Hrvatskoj, u razdoblju od veljače 2023. do veljače 2024. uočen je realni pad prosječnih plaća u tom sektoru. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u veljači 2024. u IT sektoru iznosila je 1634 eura neto (2356 eura bruto), što je rast od tri posto neto i 1,5 posto bruto u odnosu na veljaču 2023. kada je prosječna neto plaća iznosila 1587 eura. Međutim, uzme li se u obzir stopa inflacije koja je u istom razdoblju iznosila 4,1 posto, radi se o realnom padu prosječnih plaća u IT-ju.

Zanimljivo je također što u navedenom periodu IT sektor bilježi najmanju godišnju stopu rasta plaća u odnosu na sve druge sektore u Hrvatskoj, iako slovi kao najpropulzivniji, čak i unatoč trenutnoj krizi na globalnoj IT sceni. S druge strane, broj zaposlenih u sektoru informacija i komunikacija u promatranom je razdoblju rastao – u veljači 2023. bilo je 57.880 zaposlenih, a u veljači 2024. zabilježeno je 58.854 zaposlenika u IT-ju. Dakle, bez obzira na rast broja zaposlenih, IT u Hrvatskoj ne doživljava proporcionalni rast plaća.

image
foto DZS

Pad potražnje

Iako povećanje BDP-a po glavi stanovnika i broja korisnika interneta stvara veću potražnju za radom u IT sektoru, povećanje plaća ne prati nužno taj trend, objašnjava Hrvoje Serdarušić, specijalist za financije malih i srednjih poduzeća, pozivajući se na studiju ‘Analiza potražnje za radom u ICT sektoru: zemlje EU i Turska‘ objavljenu 2023. godine.

image

Hrvoje Serdarušić

– Studija ističe da Hrvatska, zajedno s većinom drugih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem, pokazuje pozitivan trend u zapošljavanju unutar ICT sektora. Međutim, povećanje plaća ostaje inverzno proporcionalno s rastom tvrtki. To sugerira visoku osjetljivost na plaće u sektoru koji ima nisku fleksibilnost zamjene faktora. Ovo može ukazivati, što bi trebalo ipak dodatno istražiti, na potencijalne pritiske unutar sektora za održavanje operativne efikasnosti i smanjenje troškova, uključujući i plaće, kako bi se zadržala konkurentnost na sve zasićenijem tržištu. Također, iz iskustva koje imam i informacija s tržišta, očito se radi i padu potražnje, a ovakve tvrtke često rade za inozemne naručitelje – kaže Serdarušić.

Napominje i da visoko oporezivanje plaća u Hrvatskoj, kao i mogućnost da zaposleni lako promijene poreznu rezidentnost, može potaknuti talente da traže prilike u jurisdikcijama s povoljnijim poreznim uvjetima, što, upozorava Serdarušić, dodatno pritišće plaće unutar lokalnog tržišta.

IT ne propada, samo je usporio

Sve navedeno rezultat je poremećaja na globalnom IT tržištu koji je krenuo još u ljeto 2022., a kod nas se u potpunosti manifestirao krajem 2022., primarno u proljeće 2023., smatra to Tajana Barančić, predsjednica Nadzornog odbora udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEx). Nakon rekordnog rasta prihoda u IT-ju na globalnoj razini tijekom pandemije koronavirusa, svijet se sada, kaže Barančić, ‘vratio u normalu‘, a ispuhivanje balona dovelo je do usporavanja zapošljavanja i sporijeg rasta plaća.

– Broj zaposlenika u IT sektoru kod nas i dalje raste tokom 2023., jer rastu i prihodi na razini sektora, ali su to puno manje stope rasta od onih na koje smo navikli – kaže Barančić, napominjući da IT industrija ne propada, nego je samo usporila.

Za razliku od rasta prihoda u 2022. od 26 posto, Barančić očekuje da će finalni rezultati poslovanja za 2023. pokazati rast prihoda IT sektora od oko 10 posto. I stopa zapošljavanja je u 2023. bila manja, s obzirom na to da su se, kako navodi Barančić, tvrtke ‘napunile‘ ljudima tijekom 2022., očekujući nastavak snažnog rasta potražnje i poslova što se naposljetku nije dogodilo.

image

Tajana Barančić

– Plaće su u IT sektoru također jako rasle prethodnih godina te su i dalje značajno veće od prosječne plaće u Hrvatskoj. Uslijed puno manje potražnje za zaposlenicima, logično je i da plaće rastu sporije, praktički možemo reći i da stagniraju na razini sektora zadnjih godinu dana, a sitan rast plaća koji se ipak ostvario posljednjih 12 mjeseci je primarno rezultat usklađenja plaća s porastom seniorske razine zaposlenika nego što je riječ o nekakvom frontalnom povećanju plaća kakvog vidimo u javnom sektoru.

U veljači 2023. prosječna isplaćena neto plaća u IT sektoru bila je 59 posto veća od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, dok je veljači 2024. veća za 43 posto od nacionalnog prosjeka, što jasno ukazuje na stagnaciju plaća u IT-ju uz istovremeni snažan rast plaća u ostalim sektorima. Osobno očekujem da će se ta razlika u ovoj godini dodatno smanjivati, odnosno, da plaće u IT sektoru neće značajnije rasti ove godine kao ni broj novih radnih mjesta u sektoru – pojašnjava Barančić, koja ovu situaciju opisuje kao ‘tržišnu korekciju‘, doduše, intenzivniju zbog rapidnog razvoja umjetne inteligencije koji isto tako utječe na raspored snaga u sektoru.

No, svojevrsnu ‘normalizaciju‘ stanja Barančić očekuje tek iduće godine.

– Ipak, mislim da onakve stope rasta kakve smo gledali 2021. i 2022. nećemo skoro vidjeti – zaključuje Barančić.

Odlaze li najplaćeniji?

Zadržati rast plaća u nepovoljnim globalnim makroekonomskim prilikama svakako se može smatrati uspjehom i poslodavaca i zaposlenika, mišljenja je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre.

image

Hrvoje Josip Balen

– Pogledamo li ukupnu statistiku, sektor Informacija i komunikacija, nakon financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja, nudi najkonkurentnije plaće zaposlenicima. Međutim, činjenica jest da se te tvrtke moraju boriti s globalnom konkurencijom u zadržavanju talenata i najboljih ljudi. Za daljnji rast plaća i zaposlenosti, što bi osiguralo okruženje za ostanak mladih, talentiranih ljudi, neophodno je krenuti u smjer daljnjih rasterećenja plaća, kakvo su predlagale strukovne udruge poput HUP ICT. Time bismo doskočili konkurenciji drugih članica EU koje raznim poreznim i drugim benefitima prilično agresivno nastupaju prema privlačenju talenata iz svih dijelova svijeta, pa tako i iz Hrvatske – ističe Balen.

Barančić, pak, kaže da nam ne odlaze najplaćeniji ljudi, barem ne u većem broju nego inače. No na navedene statistike utječu mnogi s visokim primanjima u IT-ju koji rade na daljinu za strane tvrtke, a fakturiraju ih preko vlastitih tvrtki ili obrta u kojima su jedini vlasnici i direktori te si isplaćuju minimalne plaće koje naposljetku ulaze u prosjeke plaća.

24. lipanj 2024 04:30