Kriza među radnicima plavih ovratnika u Hrvatskoj i na razini Europske unije postaje sve izraženija, s ozbiljnim posljedicama na gospodarski rast i stabilnost. Nedostatak kvalificirane radne snage u sektorima poput građevinarstva, proizvodnje i logistike dovodi do povećanih troškova rada i ograničava poslovne operacije, a sve to utječe na domaće proizvođače i izvoznike.
Prema najnovijim podacima Europske komisije, hrvatsko gospodarstvo je u 2023. godini zabilježilo rast BDP-a od 2,8 posto, dok Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) za 2024. godinu predviđa rast od 3,5 posto zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava i rastu investicija. Međutim, unatoč pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, tržište rada ostaje izuzetno napeto.
Istina je da trenutna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi povijesno niskih 5,3 posto prema podacima za svibanj 2024. godine. U odnosu na prošli mjesec, kada je iznosila 5,4 posto, očito je došlo do smanjenja. Uspoređujući s istim razdobljem prošle godine, kada je stopa nezaposlenosti bila 6,1 posto, zabilježen je pad od 13,11 posto, ali te brojke postaju bolje zbog značajno priljeva radnika izvan EU-a.
- Kao i sve proizvodne tvrtke u Hrvatskoj (ali ne samo proizvodne), suočavamo se s izazovima privlačenja i zadržavanja zaposlenika uslijed nedostatka radne snage na tržištu rada. Osim nekonkurentnosti plaća u odnosu na razvijenije članice EU, primarni su problemi nedostatak radno aktivnog stanovništva i neprilagođenost obrazovnog sustava potrebama tržišta - rekla je za Lider Mira Pavić, izvršna direktorica ljudskih resursa u AD Plastiku.
Dobre radnike kradu sezonski poslovi
Naravno, ova situacija nije specifična samo za Hrvatsku koja se tek relativno nedavno počela oslanjati na strane radnike. Cijela EU suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage u sektorima plavih ovratnika. Prema izvješću The Conference Boarda, predviđa se da će se rekordni nedostatak radne snage nastaviti do 2030. godine. Baby boomeri odlaze u zasluženu mirovinu, radno sposobno stanovništvo presporo raste, a aktualno je i povećanje stope invalidnosti među radnom snagom.
Kako na razini EU, tako i u Hrvatskoj poslodavci povećavaju plaće, omogućavaju beskonačne benefite za zaposlenike i poboljšavaju uvjete rada ne bi li privukli ljude. To je dovelo do bržeg rasta plaća radnika plavih ovratnika u usporedbi s bijelim ovratnicima, što je dobro, jer se smanjuje nejednakost plaća i poboljšava zadovoljstvo. S druge strane, za poslodavce to znači veće operativne troškove i izazove u održavanju profitabilnosti, pogotovo kad dobre radnike ‘ukradu‘ sezonski poslovi koji, pretpostavljamo, nose nešto bolje financijske uvjete.
- Najteže je pronaći ljude u proizvodnji. Primjerice, nama je ovo godina početka serijske proizvodnje većeg broja projekata i u Zagrebu nam rastu potrebe za proizvodnim radnicima što nam je popriličan izazov. Nema dovoljno takvog kadra na tržištu i prisiljeni smo sve više posezati za radnicima iz trećih zemalja koji troškovno ne čine veliku razliku, ali donose stabilnost u poslovanju.
Prevelika usmjerenost Hrvatske prema turizmu stvara dodatne izazove na tržištu rada jer upravo blue collar radnici nerijetko napuštaju svoja radna mjesta u sezoni, čime se ugrožava kontinuitet poslovanja tijekom turističke sezone. Razumljivo je kako u današnje vrijeme ljudi biraju poslove u kojima mogu u kratkom vremenu zaraditi više novaca, ali istovremeno proizvodne kompanije trebaju kontinuitet i stabilnost kako bi ostale konkurentne na izazovnom globalnom tržištu - objasnila je Pavić.
I na tržištu rada vrijedi zakon ponude i potražnje, a sve prisutnija konkurencija domaćih i međunarodnih kompanija otežava privlačenje i zadržavanje najboljih radnika. Opće je poznato da je jedna od glavnih karakteristika tržišta rada u Hrvatskoj proces postupnog smanjenja radne snage koji se javlja kao posljedica negativnih demografskih kretanja i emigracije. Mladi i obrazovani ljudi odlaze u razvijenije zemlje, uglavnom zemlje EU-a koje imaju bolji standard, više plaće i nude veće mogućnosti napredovanja. U posljednje vrijeme, odlaze i niskokvalificirani radnici, također u potrazi za boljom plaćom. Sve navedeno se naravno djelomično odražava i na zapošljavanje u Končaru, najvećem domaćem neto izvozniku.
Lako za inženjere, ali kako naći zavarivača?
- Iz perspektive cjelokupne Grupe Končar, trebamo kadar koji će uspješno pratiti sve intenzivniji društveno-gospodarski razvoj te trend zelene energetske tranzicije i digitalne transformacije, odnosno novu eru šireg tehnološkog razvoja industrije, tržišta i društva u cjelini. Navedeno u prvom redu predstavlja one funkcije koje su usmjerene na održivi razvoj te ESG standarde. Već je sada evidentan, a u budućnosti će sigurno biti još osjetniji, porast potražnje za kadrom koji posjeduje naprednija ICT znanja i vještine, što će biti izravna posljedica potrebe za novim radnim mjestima u segmentu razvoja i nadzora umjetne inteligencije, ali i čitavom nizu ekonomskih područja - kaže Damir Sertić, direktor Sektora ljudskih potencijala u Končaru.
A sve navedeno potvrđuju i nedavna izvješća konzultantske kuće McKinsey & Company, prema kojima će poslovi koji zahtijevaju visok stupanj obrazovanja i specifične vještine biti u daljnjem porastu. Pritom posebno ističu upravo Končaru važne STEM stručnjake, uz naglasak na inženjere u visokotehnološkim područjima poput strojarstva, elektrotehnike, informacijskih znanosti i ostale. Zanimljivo je da također ističu kako će potražnja za kadrom sa srednjim i niskim vještinama biti u padu.
S druge strane, kako tvrtke poput Končara rastu u proizvodnji, za očekivati je da postoje sve veći zahtjevi za dodatnim zavarivačima, bravarima, elektromonterima, specijalistima za održavanje i popravak industrijskih strojeva i opreme, radnicima zaduženim za nadzor i održavanje standarda kvalitete u proizvodnji i općenito osobama sa specifičnim vještinama potrebnim za različite proizvodne procese, a takve je ljude sve teže naći na domaćem tržištu rada što podupire i broj oglasa na portalu MojPosao gdje poslodavci najčešće traže upravo takve zaposlenike.
Zbog toga AD Plastik već sada zapošljava nešto više od 40 stranih radnika iz zemalja okruženja I Filipina, a zbog održivosti poslovanja planira se u skorije vrijeme zaposliti još toliko radnika s Filipina. U sličnoj situaciji našao se i Končar.
- Zapošljavamo strane radnike preko agencija, ali još uvijek ne u velikom broju. Najviše nam fali bravara i zavarivača. Kada u kratkom roku trebamo veći broj novih zaposlenika tih ili sličnih struka obraćamo se agencijama za ustupanje stranih radnika. Ono što je izazov kod toga je da najčešće agencijski radnici, a najčešće su to Filipinci, ne dolaze s potrebnim certifikatima i dovoljno razvijenim specifičnim vještinama i znanjima. Stoga ih zato pri dolasku u Končar testiramo – prolaze provjeru koja uključuje rukovanje opremom uz stručni nadzor naših poslovođa, nakon čega procjenjujemo ima li smisla, ili nema, nastaviti s obukom. Ako uočimo da postoji potencijal za razvoj završavaju obuku koja najčešće traje mjesec dana. Naravno cilj nam je održati kvalitetu rada i proizvoda na visokoj razini, po čemu smo globalno prepoznati - dodaje Sertić.
Porezno rasterećenje i edukacija koja prati trendove
Problem nedostatka radne snage na području cijele države, a naročito u proizvodnim organizacijama, može se riješiti adekvatnom prilagodbom obrazovnog sistema potrebama poslovanja, poticajnim prekvalifikacijama trenutno nezaposlenih te poticajima izvozno orijentiranim kompanijama, kaže Pavić iz AD Plastika.
- Porezno treba rasteretiti plaće kako bi zaposlenici imali veća primanja, a kompanije pritom ostale konkurentne na europskom tržištu. U protivnom, vrlo brzo ćemo se suočiti s činjenicom da više nećemo imati domaćih radnika, a time niti dugoročnu stabilnost zdravstvenog i mirovinskog sustava - dodala je.
Nužnost prilagodbe tržišta rada zelenoj i digitalnoj tranziciji nikada se nije snažnije naglašavala novim oblicima rada te osiguravanju potrebne radne snage gospodarstvu u tranziciji. Iz perspektive Končara, inženjeri umjetne inteligencije, financijsko-tehnološki inženjeri, specijalisti za automatizaciju te stručnjaci za cyber sigurnost, razvoj aplikacija i softvera, obnovljive izvore energije i digitalnu transformaciju neke su od profesija za kojima će imati još veću potrebu u budućnosti.
- Razvidno je da velik broj ovih zanimanja već danas puni oglasne prostore na platformama za zapošljavanje, no šira primjena, a sukladno tome i rast potražnje za ovakvim profesijama, tek slijedi. Stoga u suradnji s akademskom zajednicom moramo nastaviti stvarati znanstveno-stručni okvir za praćenje, ali i postavljanje novih tehnoloških trendova kroz obrazovanje novih generacija upravo u spomenutim smjerovima. Rješavanje problema podrazumijeva suradnju svih dionika kako bi se radnoj snazi u Hrvatskoj omogućilo usvajanje novih vještina i znanja koja će se tražiti u budućnost. Dodatno, važno je poticati prilagodljive radne aranžmane i podržavati migraciju radne snage prema potrebi, kako bi se osiguralo dugoročno rješavanje problema i održivi razvoj gospodarstva - zaključuje Sertić.