Zašto ljudi donose loše odluke čak i uz savršene podatke

Unatoč savršenim analizama, preciznim projekcijama i tablicama koje obuhvaćaju svaki milimetar poslovne realnosti, ljudi i dalje donose odluke koje su iracionalne. Upravo zato, poručila je Helena Vlahinja Klauznicer na 13. Međunarodnoj konferenciji o kontrolingu u Zagrebu, kontroleri 21. stoljeća moraju savladati novu kompetenciju, a to je razumijevanje psiholoških obrazaca koji stvarno upravljaju ponašanjem.

Na konferenciji održanoj u hotelu Westin, Helena Vlahinja Klauznicer, viša bihevioralna znanstvenica iz konzultantske kuće Insightfully, održala je predavanje 'Od logike do psiho-logike: nova kompetencija kontrolera'. Kao psihologinja i stručnjakinja koja je vodila i sudjelovala u više od 50 bihevioralnih projekata, od održivosti i zdravstva do velikih organizacijskih promjena, uključujući i FIFA Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. 

Iako menadžeri i kontroleri često vjeruju da se kvalitetnim podacima može utjecati na donošenje odluka, psihološka stvarnost pokazuje suprotno. Namjera i ponašanje nisu isto i upravo taj jaz objašnjava zašto racionalni modeli ponekad propadaju u praksi. Kroz niz svakodnevnih primjera, poput obećanja 'od sutra krećem u teretanu' ili upotrebe mobitela dok se vozi, ilustrirala je kako na ljudsko ponašanje utječu društveni pritisak, previše informacija, pretjerana samouvjerenost, prokrastinacija, slaba samokontrola i zaboravljivost. 

Posebno su istaknuti efekti okvira i sidrenja. Efekt okvira opisuje kako se odluke mijenjaju ovisno o načinu na koji su informacije prezentirane. Slično tome, efekt sidrenja objašnjava zašto prva informacija koju čujemo postaje referentna točka koja usmjerava daljnje zaključivanje, što je iznimno relevantno u budžetiranju, pregovorima i financijskom planiranju. 

Predavačica je objasnila i pristranost sadašnjosti, tendenciju da biramo kratkoročnu nagradu nauštrb dugoročnih koristi. Kroz jednostavan eksperiment s izborom između voća i čokolade pokazala je kako ljudi planiraju racionalno, ali djeluju emocionalno. U poslovnom kontekstu, to znači da menadžeri često podcjenjuju dugoročne rizike i precjenjuju trenutne koristi, što može voditi suboptimalnim financijskim odlukama.

Iako su pristranosti duboko ukorijenjene u ljudsku psihologiju, Vlahinja Klauznicer naglasila je da postoje načini da ih prepoznamo i umanjimo. Među najvažnijima su navođenje razloga, preoblikovanje informacija, razmatranje suprotnog, provjera izvora te planiranje dugoročnih obveza i vizualizacija posljedica. Kontroleri, kao profesionalci koji upravljaju informacijama i sudjeluju u donošenju odluka, trebaju poznavati ove tehnike kako bi smanjili rizik od iracionalnih odluka unutar organizacije.

Zaključno, predavanje Helene Vlahinje Klauznicer istaknulo je da kontroling više nije disciplina koja se temelji isključivo na logici, brojkama i projekcijama. U svijetu prepunom kognitivnih pristranosti i društvenih utjecaja, razumijevanje ljudskog razmišljanja postaje nova ključna vještina kontrolera. Organizacije koje to prepoznaju će bolje razumjeti zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju, i kako to ponašanje usmjeriti prema održivim i dugoročnim poslovnim rezultatima.

C- panel: Kontroling mora biti najbliži partner biznisu, glas razuma

U sklopu konferencije održao se i C- panel na kojem su sudjelovali C-level menadžeri koji  svakodnevno donose važne odluke, a saznali smo kako se nose sa izazovima i kako donose odluke. Upravljanje postaje sve složenije, vremena za razmišljanje je malo a informacije postaju sve važnije rekla je moderatorica Jasmina Očko prije početka samog panela.

Tihana Jurčević Stupnišek iz Eurocable Grupe je na početku rekla kako je u njihovu organizaciju tek nedavno došla svijest o čistoći podataka i to se dogodilo kroz digitalizaciju.

- Dobri podaci su čvrsta osnova. Mi smo proizvodna firma, i jako puno pozornosti polažemo na edukacije. Međutim, najveći izazov nam predstavlja zadržavanje kvalitetne radne snage – rekla je Stupnišek.

Dodala je kako posluju s malim maržama te da su današnji apetiti potencijalnih zaposlenika veliki pa dolazi do nesrazmjera.

- Mi pokušavamo kandidatima cijeli paket učiniti interesantnim, i financijski, ali i mogućnošću napredovanja unutar tvrtke. Međutim, kako smo mali jako je teško tj. izazovno 'pomicati' ljude ako se u organizacijskoj strukturi to nije definiralo. Tražiti visokoobrazovani kadar je teško, ali proizvodi još i teže. Mladi ne žele raditi kada čuju da se radi 365 dana u godini, pa smo malo prilagodili zahtjeve što se tiče neradnih dana tijekom godine a morali smo se okrenuti i stranim radnicima – rekla je Stupnišek.

Anita Lazović, CFO, Orion telekoma iz Srbije je rekla kako kvalitetni i čisti podaci u njenoj organizaciji postoje već dulje vremena jer se ipak radi o tehnološkoj tvrtki.

- Bez čistih podataka nema ni analitike ni umjetne inteligencije. Velika odgovornost je na ljudima i znanju koje organizacija ima u kontekstu podataka. Ako nemamo takve kompetencije u firmi, onda dobijemo digitalni kaos koji ničemu ne služi – rekla je Lazović.

Dodaje kako zdravi razum ima prednost nad podacima kada se donose odluke.

- Algoritmi daju signal, ali čovjek je taj koji mora donositi odluku. Vrijeme odluke je skraćeno zbog tehnologije ali intuicija postaje sve bitnija. Naime, algoritam nema širu sliku, pa čovjek mora biti taj koji odlučuje jer bez toga nema dodatne vrijednosti – kaže Lazović.

Robert Kovačić, CEO tvrtke Primabiro je kazao kako su kada su postavljali strateški plan morali očistiti podatke jer ih je bilo 'svakakvih i dugogodišnjih'.

- To je bilo teško napraviti i dugo je trajalo, ali uspjeli smo i sada smo u postupku uvođenja kontrolinga, a imamo i bolje podatke s kojima možemo donositi i bolje odluke.

Ivan Pandurević, CEO, Agro invest Grupa je pričao o otporu prema promjenama ali i o malom bazenu ljudi iz kojeg mogu crpiti radnu snagu.

- U malom smo mjestu pa je i selekcija mala, ali kada dobijemo mlade ljude i pametne u njih ulažemo – kaže Pandurević.

Na pitanje je li veći problem nedostatak podataka ili nedostatak hrabrosti da se donose odluke, Pandurević kaže kako ga 'plaši i jedno i drugo', a posebno 'overload podataka'.

- Puno je novih informacija za ljude i pitanje je kako sve fokusirati da svi svladaju sve potrebno za uspješno obavljanje posla.

O temi korporacijske kulture razgovor je postao otvoren i vrlo iskren. Pitanje je glasilo: koliko njegujete kulturu i što radite s onima koji ne žele učiti?

Pandurević je odgovorio bez uljepšavanja:

– Jednostavno im objasnimo....Mi znamo da  nismo ni “cool” ni “sexy” za raditi. Teško je privući kadrove. Mi smo među najvećim privatnim poljoprivrednim tvrtkama u Hrvatskoj, ali to nije industrija koja prirodno privlači mlade. A u životu je jedina konstanta promjena i moramo se konstantno mijenjati.

Što ih drži budnima?

U završnom dijelu panela moderatorica je pitala sudionike što ih noću najviše drži budnima kada je riječ o c-level odgovornosti.

– Ne bojimo se konkurencije ni tržišta. Mi smo u fazi velike transformacije, a mene drži budnom pitanje koliko je organizacija spremna i koliko brzo može odgovoriti na sve te izazove. Ako organizacija kaska i ako ljudi ne prihvaćaju brzo ono što dolazi, nema te strategije koja će dati rezultat - rekla je Lazović.

Kovačić je istaknuo da njega više brinu unutarnji procesi nego vanjsko okruženje.

– Pratimo tržište, znamo koje su nam prilike i rizici. Imamo strateški plan razvoja, zadali smo si jasne ciljeve i sada smo u ciklusu ulaganja od 12 milijuna eura. Tržište nije problem, ulažemo u strojeve, uvodimo kontroling… ali sve to mora izdržati organizacija iznutra – rekao je.

Za Tihanu Jurčević Stupnišek glavni izvor nesanice su ljudi.

– Fluktuacija ljudi koju imamo, a koja vuče poremećaje unutar procesa, trenutačno je najizazovnija. Uz to, tu je i tržište, s obzirom na to da smo sto posto izvoznici, pa nam geopolitička i ekonomska situacija ne idu baš u prilog. Konkurencija me ne muči toliko koliko pitanje kako ćemo iznutra iznijeti sve što je moguće ostvariti – rekla je.

– Mi ne spavamo… – kratko je sažeo Pandurević. – Treba jednostavno postaviti jasne zahtjeve i standarde, i onda ih dosljedno provoditi.

Logičan završetak panela bio je povratak na ulogu kontrolinga. Na pitanje što danas traži od kontrolinga, Lazović je odgovorila:

– Kontroling se mora transformirati. Moramo razumjeti da u kontrolingu danas trebamo i data analitičare, a ne samo kontrolere. Treba nam interdisciplinarno znanje. AI će dodatno doprinijeti kao interpretator podataka. Kontroling mora biti najbliži partner biznisu, glas razuma i faktor stabilnosti.

Jurčević Stupnišek je istaknula da je njihov trenutačni cilj tek formiranje odjela kontrolinga.

– Želimo oformiti odjel kao takav i pozicionirati ga ispod uprave, a ne unutar financija ili računovodstva. Očekujem da, uz čiste podatke, na svim razinama organizacije ljudi osjećaju da su bitni i da mogu imati utjecaj – zaključila je.

Poruka s panela bila je jasna: tehnologija, podaci i AI mogu ubrzati procese i olakšati odluke, ali bez ljudi koji su spremni učiti, mijenjati se i preuzeti odgovornost – nema ni rezultata, ni strategije koja će zaživjeti u praksi