Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Zbog rata i neizvjesnosti cijene nafte rastu, zlato i dolar postaju sigurno utočište, ali ne i kripto

17. Listopad 2023.
Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
  • Pripreme Izraela za kopnenu operaciju u Gazi dodatan su rizik na energetska tržišta
  • Trgovci se plaše da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla poremetiti opskrbu nafte s tog područja
  • Zbog rata i neizvjesnosti, zlato i dolar postaju sigurno utočište, ali ne i kripto

Ulazimo u drugu polovicu listopada, burzovne robe suočavaju se s raznim novim eksternim faktorima, od kojih većina ima bullish prizvuk. Vijest o pripremama Izraela za veliku kopnenu operaciju u Gazi uvela je dodatnu premiju rizika na energetska tržišta, što posljedično ima pozitivan utjecaj na agri robe povezane sa sirovom naftom. Prošlotjedno izvješće USDA WASDE pokazalo je niže prinose za soju i kukuruz u SAD-u, zbog čega su cijene na burzama porasle. Nadalje, kineska kupnja američke i francuske pšenice pruža važnu potporu globalnim tržištima žitarica. Gledajući unaprijed, tržište će pomno pratiti razvoj događaja Izraela i Hamasa, nadolazeći govor Jeromea Powella o politici kamatnih stopa, podatke o maloprodaji u SAD-u i korporativne zarade u trećem kvartalu.

Ogroman utjecaj rata

Ponovno rat i geopolitika izbijaju na prvo mjestu kada se govori o eksternim faktorima koji utječu na kretanje cijena burzovnih roba. Što se tiče samog rata, ovisno o mogućim scenarijima, takve će biti i posljedice po burzovne robe, prvenstveno energetiku.

U slučaju da sukob ostaje ograničen na Izraelce i Palestince, posljedice će biti male. Ako se sukob proširi i na Libanon, imat ćemo veće posljedice. Ako se uz navedeno rat proširi i na Sirijiju, to je scenarij sličan ukrajinskom, ali u srcu proizvodnje energije Bliskog istoka, što znači značajne posljedice. Konačno, izravni rat s Iranom ima goleme posljedice, jasno superiornije od sukoba u Ukrajini.

Ne ohrabruje baš ni stajalište JP Morgana, budući da izvršni direktor Jamie Dimon smatra da bi sukob između Izraela i Gaze mogao imati ‘dalekosežne učinke‘ na cijene energije, cijene hrane i međunarodnu trgovinu. Zbog rata općenito i neizvjesnosti, zlato i američki dolar ponovno postaju sigurno utočište. Ono što mi se čini kao zanimljivo da ovog puta kripto, posebice bitcoin, nije snažnije reagirao kao potencijalno sigurno utočište.

DXY indeks i dalje je dosta snažan, iznad 106 bodova, dok je odnos eura i dolara na razini od 1,05. Zlato je od početka mjeseca naraslo 4 posto i ponovno je iznad razine od 1920 $/t.oz.

Sve veća zaduženost

Međunarodni institut za financije zabilježio je porast globalnog duga na 307 trilijuna dolara. U prvoj polovici 2023. dug vlada, banaka, poduzeća i obitelji porastao je za 10 trilijuna dolara. Globalna brojka je 100 trilijuna veća nego prije 10 godina. Trećina ukupnog duga nastala je u prošlom desetljeću. Dug, u usporedbi s globalnim BDP-om, iznosi 336 posto.

Dublje analizirajući situaciju, vide se značajne razlike. Povećanje udjela zaduženosti poraslo je u državama i financijskim institucijama, dok je, naprotiv, zabilježen nagli pad kod privatnih, nefinancijskih tvrtki i obitelji. Javni dug je zabrinjavajući, pogotovo u sadašnjim uvjetima visokih kamata. Razine su neodržive, ali rješenje je već odlučeno - državne kriptovalute, CBDC.

MMF procjenjuje inflaciju na 5,8 posto za 2024. u odnosu na 5,2 posto u svojoj prethodnoj projekciji. Svjetski BDP 2024. predviđa se na 3 posto za 2023. i 2,9 posto za 2024. Međunarodni monetarni fond upozorava da je oko 5 posto banaka u svijetu osjetljivo na stres ako kamatne stope središnje banke ostanu visoke. Isto tako smatraju da će 30 posto banaka biti ranjivo ako globalno gospodarstvo uđe u stagflaciju. Deutsche Bank upozorava na opasnost od stagflacije slične onoj iz 1970-ih.

Cijene nafte porasle, a plina pale

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle jer se trgovci plaše da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla poremetiti opskrbu nafte s tog područja. Nafta Brent je porasla 7,5 posto, a WTI 5,9 posto, čime se nadoknadio veliki dio pada cijene od tjedna prije. Cijeloga tjedna cijene nafte kretale su se u relativno uskom rasponu da bi u petak snažno porasle, ponajviše radi sukoba na Bliskom istoku između palestinske militantne skupine Hamas i Izraela, odnosno najave kopnene operacije na području Gaze.

Do tada sukob na Bliskom istoku nije znatnije utjecao na opskrbu naftom u svijetu jer Izrael nije veliki proizvođač. Međutim, trgovci se plaše eskalacije sukoba, uključenja još nekih zemalja iz regije, i razmatraju kako bi to moglo utjecati na opskrbu nafte iz cijele te regije.

Pored rata, cijene nafte skočile su i zbog toga što je SAD izrekao prve kazne vlasnicima tankera za servisiranje izvoza ruskih pošiljki s prekoračenim cjenovnim limitom od 60 $/bbl. Taj limit utvrđen je na razini skupine G7 kako bi se smanjio ruski prihod od prodaje nafte. Rusija je drugi najveći svjetski proizvođač nafte i veliki izvoznik, a stroži američki nadzor njezinih isporuka mogao bi smanjiti opskrbu, strahuju na tržištima. Konačno, još jedan od razloga za rast cijena je objava OPEC+ da u ovom kvartalu očekuje pad zaliha sirove nafte za tri milijuna barela dnevno.

Terminske cijene prirodnog plina u Europi pale su za više od 10 posto na ispod 49 €/MWh, nakon što su prošli tjedan skočile 41 posto na najvišu vrijednost u osam mjeseci od 56 €/MWh, kao posljedica blaže vremenske prognoze, visokih zaliha i velikih protoka LNG-a. Očekuje se da će se temperature u nekim dijelovima kontinenta, uključujući Francusku i Njemačku, sljedećih dana vratiti na normalu ili iznad prosjeka, nakon trenutačnog hladnog razdoblja. Također, s poboljšanom opskrbom plinom iz Norveške, smanjila se zabrinutost oko prekida opskrbe.

Izrael je zatvorio veliko plinsko polje zbog zabrinutosti za sigurnost usred tekućih sukoba, što bi moglo utjecati na izvoz ukapljenog prirodnog plina iz Egipta.

Agri robe prate geopolitiku

Izvoz pšenice iz EU iznosi 8,13 milijuna tona, 23 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Prošlotjedno USDA izvješće dalo je potporu tržištima jer su svjetske zalihe na kraju sezone 2023./2024. procjenjene kako slijedi: pšenice na 258,1 milijuna tona (blago ispod očekivanja tržišta), kukuruza na 312,4 milijuna tona (ispod očekivanja tržišta) te soje na 115,6 milijuna tona (dosta ispod očekivanja tržišta). Osim toga, prateći rast cijene nafte, porasla je cijena sojinog ulja.

Generalno, tržište žitarica će jednim okom pratiti što se događa u Ukrajini i na Bliskom istoku, dok je kod soje i sojine sačme, kratkoročno u fokusu žetva u SAD-u, a srednjoročno proizvodnja biodizela iz sojinog ulja za obnovljive izvore energije i potencijal južnoameričke proizvodnje soje. Do početka studenog trebali bismo imati slabo tržište, a nakon toga uglavnom će stvari ovisiti o vremenskim (ne)prilikama u Južnoj Americi. Ono što treba spomenuti je cijena kukuruza na MATIF-u koja je prošlog tjedna nakon vrlo dugo vremena pala ispod razine od 200 €/t.

Cijene metala niske

Terminske cijene bakra i dalje oko razine od 3,6 $/lb, blizu četveromjesečne najniže razine, budući da su neizvjesni izgledi globalne potražnje u odnosu na dokaze o ograničenoj ponudi. Očekivanja da se američko gospodarstvo prebacilo na novu normu viših kamatnih stopa povećala su zabrinutost da bi se industrijski rast mogao usporiti, dok su dugom opterećeni nekretninski divovi u Kini riskirali zarazu ključnih kupaca resursa u Aziji.

U međuvremenu, nagli porast zaliha ovog tjedna smanjio je povećanu zabrinutost zbog njihovog dugoročnog nedostatka. Zalihe na LME i SHSE skočile su za gotovo 50 posto, na 56,7 tisuća tona. Ipak, izvješća EIA-e i Međunarodne udruge za bakar predviđaju da će ponuda bakra porasti za 26 posto do 2035., što je znatno ispod projekcija povećanja potražnje od 50 posto kako bi se naglasili visoki rizici dolaznih manjkova.

Terminske cijene aluminija pale su ispod granice od 2200 $/t, prateći pad za druge bazne metale jer su izgledi jastrebovog FED-a i usporavanje kineskog gospodarstva ometali industrijska raspoloženja. Ipak, zabrinutost oko opskrbe ograničila je pad. Kina, vodeći svjetski proizvođač i odgovorna za više od polovice globalne proizvodnje, zaustavila je širenje proizvodnih kapaciteta iznad trenutnog ograničenja od 45 milijuna tona dok Peking pokušava spriječiti prekomjernu ponudu i veću potrošnju energije iz stare, neučinkovite infrastrukture. Istovremeno, indonezijska zabrana izvoza boksita, glavne komercijalne rude aluminija, također je dovela u opasnost proizvodnju. Događaji su posljednji put potvrđeni smanjenjem isporučivih zaliha od 13 posto na tjednoj razini na Shanghai Futures burzi u zadnjem tjednu rujna.

21. veljača 2024 23:06