Uobičajeno slabašna trgovina i niska likvidnost lani su onemogućile dvjema regionalnim burzama rast na krilima rasta europskih i američkih burzovnih indeksa. No u ovoj godini upravo je to spriječilo i prelijevanje drastična pada svjetskih indeksa na njih
Mnoge dionice i svjetski burzovni indeksi u lipnju su zaronili u tzv. područje medvjeda, izgubivši na vrijednosti i više od 20 posto od početka godine, a Zagrebačka i Ljubljanska burza, barem zasad, prkose svjetskim trendovima. Naime, domaći indeks CROBEX ove je godine na vrijednosti izgubio samo 3,5 posto, a slovenski je u istom razdoblju u minusu 10,5 posto. S druge strane, EURONEXT 100 i DAX bilježe dvoznamenkaste korekcije gledajući polugodišnje razdoblje, a slična situacija je i s američkim indeksima.
Zbog čega dionice u regiji stoje bolje od svjetskih, je li objašnjenje za to u maloj likvidnosti na regionalnim burzama ili će se negativni val s vremenskim odmakom preliti na ta tržišta?
– Godina je na Zagrebačkoj burzi započela solidno, da bi veljača donijela intenzivirano trgovanje, pri čemu je tržišna kapitalizacija pretrpjela gubitke od oko dva posto kad su u pitanju dionice. Indeksi su se nakon prvotnog šoka ipak oporavili. Nastavak godine prolazi u većinom pozitivnom ozračju. U usporedbi sa situacijom na američkim i europskim tržištima, možemo reći da naša stoje prilično dobro. Ovo će sigurno biti još jedna dinamična i neizvjesna godina, čiji je ishod ovog trena teško prognozirati – ističe Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Mali pad na burzama u regiji treba, među ostalim, tražiti i u činjenici da one nisu ni imale strelovit rast u 2021. godini kakav je zabilježen na brojnim svjetskim burzama.
– Treba biti iskren i reći da su navedeni indeksi, posebno u SAD-u, u prošlim godinama imali osjetno bolji performans u odnosu na CROBEX. Također, nepobitna činjenica je da je aktivnosti na ZSE-u i LJSE-u vrlo skromna, prosječan dnevni promet je oko dva milijuna eura na obje burze. Procjenjujem da su glavni razlozi za 'solidan performans' regionalnih indeksa činjenica da većina listanih kompanija ima malo ili nimalo izloženosti tržištima Rusije i CIS-a, nisko su zadužene i relativno podcijenjene u odnosu na zapadne kompanije – smatra Danijel Delač, član Uprave Intercapitala.
Marko Stašić, član Uprave Agram brokera, kao najvažnije čimbenike manjeg pada regionalnih burzi navodi znatniji rast indeksa razvijenih tržišta u protekloj godini u odnosu na indekse Zagrebačke i Ljubljanske burze, znatnu veću likvidnost na drugim burzama, kao i veću dostupnost raznih vrsta financijskih instrumenata koji mogu uzrokovati i veće cjenovne pomake na burzama.
Nijedna euforija ne traje dugo
Niska likvidnosti standardna je boljka Zagrebačke burze, a istu muku muči i Ljubljanska, koja doduše ima nešto veće ukupne promete, no oni su koncentrirani na malom broju dionica i kroz manji broj transakcija. Ukupno je na ZSE-u lani bilo oko 91,6 tisuća transakcija, s prometom od oko 337,5 milijuna eura, a na slovenskoj burzi u 2021. godini promet je iznosio oko 380 milijuna eura (što je ostvareno u 32,7 tisuća transakcija).
– Likvidnost na obje burze usporediva je i na sličnim je razinama, ali je u Sloveniji koncentrirana u pet ili šest izdanja, a na ZSE-u je raspršena na znatno širi broj izdanja – navodi Delač.
Njegove riječi potvrđuje i podatak da se na top 10 dionica na Zagrebačkoj burzi odnosi oko 50 posto ukupnog prometa, a na LJSE više od 80 posto. Jedan od razloga za to leži u broju financijskih instrumenata i dionica na tim burzama: ZSE ima ukupno 133 financijska instrumenta (od čega 97 dionica), a LJSE ukupno 74 (od čega 24 dionice).
Iako ZSE prednjači i po ukupnom broju transakcija, Delač napominje da je participacija malih (fizičkih osoba) ili srednje velikih (najčešće pravne osobe) ulagača na LJSE-u veća nego na ZSE-u. Objasnio je da dio razloga za to leži u vrlo atraktivnom tzv. dividendom prinosu na LJSE-u, koji je viši nego na ZSE-u, što privlači investitore koji ulažu na dulji rok. Također, slovenski investitori zbog ekonomske situacije imaju nešto veći raspoloživi dohodak za investiranje/štednju te nešto veću toleranciju rizika koji ulaganje u dionice nosi.
Aktivnost na Zagrebačkoj burzi prije ekonomske krize 2008. godine bila je na mnogo većim razinama nego danas, i iako se posljednje vrijeme povećao broj ulagača, to je daleko od tih, pretkriznih vremena.
– Posljednjih godina možemo reći da je zamjetno povećanje interesa i povratak malih ulagača na Zagrebačkoj burzi, ali ne kao prije krize 2008. godine. Mišljenja smo da bi povratak ulagača bio još i znatniji da se dio njih nije okrenuo drugim investicijskom klasama odnosno stranim vrijednosnim papirima, nekretninama, a odvažniji čak i kriptovalutama – pojašnjava Stošić.
Do 2008. godine, naime, bilo je vrlo komplicirano ulagati na strane burze, pa je većina fokusa domaćih investitora bila na ZSE-u, a danas je to znatno jednostavnije pa dobar dio domaćih ulagača danas ulaže izvan granica RH.
Cijeli članak pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.