Moslavina je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj čiji središnji dio čini Regionalni park Moslavačka gora dok se na jugu spaja s močvarnim carstvom Parka prirode Lonjsko polje. Ova raznolika regija s jedne strane obuhvaća industriju, obrtništvo i gospodarstvo, no s druge strane nudi prirodne ljepote i brojne atrakcije poput arheoloških nalazišta, sakralne i kulturne baštine, manifestacija, seoskih imanja i zanimljivih sportsko-rekreacijskih sadržaja.
U bilo kojem segmentu, kutinsko područje vrlo je heterogeno, a samim time pogodno je raznim ulaganjima, posebice u okviru vinskog aspekta. Iskustva vinara i vinogradara s područja Kutine posljednjih desetljeća i godina uspješno opravdavaju titulu regije Moslavina i grada Kutine kada je riječ o finim i autohtonim vinima te nacionalnom promoviranju vinske scene.
Dokaz tomu je prirodni krajobraz kutinskog područja koji raspolaže uređenim i stabilnim vinogorjima kao i zavidni rezultati na vinskim natjecanjima kao što je Decanter World Wine Awards (DWWA) u Londonu, u sklopu kojega vino ocjenjuju stručnjaci za vino iz cijeloga svijeta, a moslavačka vina kotiraju visoko na ljestvici.
Budući da se grad Kutina nalazi na zanimljivom nizinsko-brežuljkastom reljefu, velika mu je prednost poljoprivredni potencijal, posebice u smislu vinogradarstva i vinarstva te brojnih OPG-ova. Regija Moslavina ističe se autohtonim sortama vinove loze kao što su: moslavac, dišeća ranina i škrlet. U ovom kontekstu svakako se izdvaja škrlet – jedna od rijetkih sorata vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju se, s velikom sigurnošću, može reći da je autohtona.
Ne može se utvrditi je li ovdje nastala ili je davno donesena na ovo područje, ali danas te sorte, osim na području moslavačkog vinogorja, nema u značajnijoj mjeri. U ovom trenutku ukupna površina vinograda pod škrletom u RH iznosi oko 66 ha, što je vrlo malo s obzirom na potencijal sorte i područja. Glavnina ovih površina danas je u Moslavini - preko 80 posto. Škrlet je autohtona sorta vinove loze, brand te glavno i najpoznatije vino Sisačko-moslavačke županije.
Kad je riječ o moslavačkoj odnosno kutinskoj vinskoj budućnosti, treba istaknuti vrlo važan doprinos poljoprivrednom i vinskom segmentu kroz novu dvojezičnu knjigu pod naslovom Škrlet – hrvatski vinski biser, izdavača Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi su obrađene teme kao što su ampelografska i gospodarska karakteristika škrleta, klonska selekcija škrleta te praktična iskustva u vinogradima i podrumima uz udruživanje proizvođača i promociju vina prilagođenu kako trendovima, tako i izazovima na tržištu. Uz sve navedeno, nekolicina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Kutini i okolici Kutine može se pohvaliti eko uzgojem i eko proizvodnjom.
Grad Kutina iz industrijske i gospodarske perspektive svojevremeno zauzima novu kategoriju ponude, više okrenute prirodnim i poljoprivrednim bogatstvima. Premda se proizvođači vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda ponekad suočavaju s brojnim izazovima, od klime do složenoga gospodarsko-administrativnog okvira poslovanja, njihova je glavna težnja zadnjih godina – veća količina proizvedenih proizvoda odnosno vina.
Već nekoliko godina za redom potražnja premašuje proizvodnju što ukazuje na potencijal za dodatnom proizvodnjom kao i za degustacijskim prostorima, dvoranama ili vinskim podrumima pomoću kojih bi cjelokupna ponuda bila integrirana i promovirana kroz brojne medije i poznate vinske manifestacije kao što je Festival vina – MoslaVina Kutina, ujedno izložba vina hrvatske i vina izvornih sorti, koja tradicionalno svojim sadržajem svake godine krajem mjeseca svibnja privlači sve više posjetitelja i interes medija.
