Sigurna sam da je baš svatko od vas jednom u životu prošao kroz iskustvo glavobolje, boli u vratu ili u križima, a neki možda sve zajedno.
Živimo u doba koje od nas očekuje izvrsnost u poslu, dostupnost na klik ‘enter‘ i ravnotežu između poslovnog i privatnog dijela života. Koliko vam se samo puta dogodilo da ste mislili kako je moguće rješenje jedan ili više vaših ‘dvojnika‘ kako biste sve stigli. Taj osjećaj rastrganosti između brojnih zadataka svakim je danim sve intenzivniji.
Možda se upravo pitate koja je veza, no glavobolja, bol u vratu ili križima mogu biti jedan od znakova (ne nužno prvih) kojima vaše tijelo ‘zove u pomoć‘. Bol je zapravo glasnik emocije koja se u nama, poput vulkana, sprema za erupciju. Tijelo vam šalje vrlo jasnu poruku – to što radite i način na koji radite više ne može kompenzirati.
U 20+ godina moje prakse pokazalo se kako upravo ove tri boljke suvremenog čovjeka stvaraju najviše problema.
Najčešći oblik glavobolje tenzijskog je karaktera i nastaje kao posljedica napetosti u mišićima potiljka i vrata s posljedicom podizanja ramena prema uškama. Tako će glavobolja od stresa stvoriti jedan zatvoreni krug ponavljajućih simptoma.
Jeste li znali kako se bol u vratu nalazi na čak četvrtom mjestu uzroka nesposobnosti. U današnje doba tehnologije jedna osoba prosječno prati barem dva monitora (jedan od njih može biti i ekran mobitela), što za sobom povlači preopterećenost pojedinih mišića. S vremenom se stvara napetost u području vrata koja isijava prema glavi i između lopatica.
Križobolja se još naziva i ‘bolesti stoljeća‘ jer su istraživanja pokazala kako je 75 posto osoba barem jednom prošlo kroz to iskustvo. Češća je u hladnije doba godine i povezana je sa sjedilačkim stilom života u kojem nedostaje kretanja.
Naše tijelo ima veliki kapacitet kompenzacije, svaki dan ono se pobrine da funkcioniramo u što boljoj ravnoteži. Na tu ravnotežu ima utjecaj naš životni stil (sjedilački, u pokretu, kako spavamo, što jedemo, imamo li slobodnog vremena, mentalna zahtjevnost posla, odgovornost, zadovoljstvo sobom, poslom, partnerom...), ali i naše razmišljanje i stav prema životnim izazovima.
Sve to zajedno itekako može razviti neravnotežu kod otpuštanja ‘hormona stresa‘ – kortizola, a koji ima važnu ulogu u svakodnevnim aktivnostima i predstavlja bitan faktor hormonalne karte tijela. To za sobom povlači kaskadu reakcije u tijelu koja za posljedicu ima mišićnu napetost. Kada taj tonus ostane trajno povišen, a tijelo više ne može kompenzirati neravnotežu – stvara se bol. Što ona duže traje uz bol u pratnji stiže umor, nedostatak energije, poremećaj kod spavanja, zabrinutost ili nezadovoljstvo.
Što više zanemarujte svoju bol i simptome misleći kako će proći samo od sebe (kao i svaku puta do sada) veća je mogućnost razvoja trajnijih (kroničnih) posljedica koje utječu na vaše zdravlje. Tako se narušava fokus, a kreativnost izostaje.
Stoga, ako se vaši simptomi ponavljaju, i još k tome i pojačavaju, prvi korak koji trebate poduzeti je ‘smanjiti brzinu‘ kojom vozite kroz život i dozvoliti sebi odmor kako bi se i vaši mišići odmorili. Priuštite si predah uz omiljeni film. Prošećite prirodom. Uživajte u šalici čaja. Družite se s prijateljima. Vaše će vam tijelo biti vrlo zahvalno.
Ako vas vaša bol, unatoč danim preporukama, sve više sputava u aktivnostima poslovnog i privatnog života, tada svakako preporučujem savjet fizijatra koji će vam pomoći pronaći rješenje kako bi živjeli bez boli, postigli bolju wellbeing funkcionalnost i tako revitalizirali svoj fokus i kreativnost.
Dr. Branimira Pašalić, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije, praktičarka Emmett i Miofascijalne tehnike, menadžerica u zdravstvu, menadžerica ljudskih potencijala