Ukratko
StoryEditor

Plenković: Povećanja plaća očekuju se u slijedeća tri mjeseca

03. Siječanj 2024.
Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da se povećanja plaća mogu očekivati u slijedeća tri mjeseca s tim da, rekao je, plaće rastu već sada, u veljači za siječanj, nakon stupanja na snagu porezne reforme. 

Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu imaju temeljni cilj - povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu, rekao je premijer Plenković u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Kada je riječ o zakonu o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva 240.000 ljudi, naglasio je da je tu napravljena jedinstvena reforma koju se nitko nije usudio te je prašuma koeficjenata, osnovica i dodataka i drugog, svedena na uspredive razine plaća u državnoj i javnoj službi,. "Zakon je stupio na snagu prekjučer i sada ćemo pristupiti usvajanju dvije uredbe, jedna za javne službe, a druga za državne službe. Te dvije uredbe će stupiti na snagu do kraja veljače, tijekom ožujka će se donijeti odgovarajuća rješenja na temelju novih propisa i vjerujem da će nove plaće biti će isplaćene u travnju za ožujak", rekao je. 

- Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu - u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme -  rekao je premijer i podsjetio  da su božićnice rasle s 232 eura na 300.

- Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo - uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5 posto u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji - ocijenio je.

Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je devet poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, dodao je. 

- Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila -  ustvrdio je.

Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom te dodao da je za njega to prioritet uz izdvojeni novih pola milijardi eura u proračunu, a na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je odgovorio da tu treba voditi računa o cenzusu, da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima, a da je s promjenama obuhvaćeno dvije trećine djece.

Hrvatska je u fazi povijesne obnove i investicijskog ciklusa

Kreditni rejting, kaže, u prošloj godini bio je najbolji ikad. 

- Investicijski kreditni rejting četiri stupnja više nego kada smo krenuli u 2016. Plus pozitivni izgledi, po sve tri agencije. Drugo, smanjujemo udio javnoga duga u BDP-a. Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Ja vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno - rekao je Plenković.  Dodao je i da je kupovna moć građana veća nego je bila prije te napomenuo da doprinos u tom balansu trebaju dati svi gospodarski segmenti.

Što se tiče EU fondova, rekao je da se netko trudio da ih pribavi. "Od čega se obnavljaju Zagreb i Banovina, nisu ti novci pali s neba. Mi smo se izborili", rekao je i dodao kako je u tijeku i ogromni infrastrukturni ciklus diljem Hrvatske koja je u fazi povijesne obnove i investicijskog ciklusa.

- Do 2030. mi je cilj kao premijera da svako središte županije ima približno jednake šanse -  rekao je i dodao da je to bit modernog suverenizma - realizirati strateške nacionalne ciljeve s osnaženim međunarodnim položajem. "To je ono što cijelo vrijeme govorim, a ne kao što govore smiješni politički akteri da bi slušali Bruxelles nego da na pametan način napraviš dobro svom narodu i svojoj zemlji. To je bit", rekao je dodajući da mora raditi distinkciju u odnosu prema floskulašima.

Kada je riječ o korupciji koje istražuje Ured Europskog javnog tužitelja, rekao je da je to želja svih EU država, među kojima i hrvatske Vlade, da se to bolje kontrolira.

- Nitko se od nas ne zalaže za to da bi netko kasnije zloupotrijebio sredstva koje mu je Vlada osigurala. I mi smo tu najzainteresiraniji, najoštriji prema bilo kakvoj nepravilnosti korištenja proračunskih sredstava i europskih sredstava - dodao je.

28. veljača 2024 10:39