Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji pokazuju i da većina zaposlenih ima ispodprosječne plaće.
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu 2.033 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 841 euro.
U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto plaća za ožujak bila je nominalno veća za 6,3 posto, a realno veća za 5,4 posto.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za ožujak iznosila je 7,75 eura, što je u odnosu na veljaču više za 5,7 posto, a u odnosu na ožujak prošle godine više za 27,5 posto.
Većina zaposlenih s ispodprosječnim plaćama
Budući da je medijalna neto plaća za ožujak manja od prosječne neto plaće (za 240 eura), to znači da je većina građana imala ispodprosječnu plaću.
To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za ožujak do 1.230 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne, jer je granica sedmog decila 1.414 eura.
Zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 730 eura, bilo je deset posto.
Podaci pokazuju i da je 20 posto zaposlenih zaradilo neto plaću za ožujak do 798 eura, a 30 posto do 873 eura. Do 970 eura neto plaće imalo je 40 posto zaposlenih. Slijedi medijalna plaća (1.086 eura) i do tog iznosa bile su plaće za polovicu zaposlenih.
Jednako ili manje od 1.230 eura imalo je 60 posto zaposlenih, do 1.414 eura 70 posto, do 1.649 eura 80 posto, a do 2.042 eura 90 posto zaposlenih. Ostalih deset posto imalo je više od toga.