Ove godine Liderova se publikacija '1000 najvećih' – najtočniji i najrelevantniji pregled prethodne poslovne godine vratila se u svoj uobičajni termin, prije ljeta. Protekle dvije godine, naime, zbog pandemije i potresa Vlada je prolongirala rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za dva mjeseca, do 30. lipnja. Ove godine vratili smo se 'u normalu', izvještaji su predavani Financijskoj agenciji do kraja travnja i nadamo se da će taj termin ostati na snazi i sljedećih godina.
I u ovogodišnjem izdanju osjeća se sinusoidni efekt kašnjenja u fazi. Sve je počelo 2020., kad su u jeku pandemije, nakon totalnog lockdowna i razornoga zagrebačkog potresa, usred najvećeg pesimizma objavljeni rezultati dotad najbolje poslovne godine, 2019. Sljedeće, propulzivne 2021. objavili smo katastrofalne rezultate iz 2020.
Sad je pred vama publikacija koja bilježi poslovanje iz prošle godine, najbolje u povijesti, ali računi poslovnih uspjeha svode se u vremenu totalne neizvjesnosti.
U takvim okolnostima i izvrsne prošlogodišnje rezultate gledamo sa zadrškom. BDP je lani rastao rekordnih 10,4 posto, više nego što je prethodne godine pao (8,4 posto), pa smo kraj 2021. dočekali s BDP-om 1,2 posto većim nego što je bio 2019. Takav rast omogućili su poduzetnici, koji su povećali prihode svojih tvrtki za 19 posto. Točno u skladu s time poslovalo je i 1000 najvećih, koji prošle godine nisu pobijedili ostatak gospodarstva, ali od njega bar nisu izgubili.
Posebnost ovogodišnjih '1000 najvećih' jest u tome što podatke o poslovanju, osim uobičajeno u kunama, paralelno objavljujemo u eurima. Tako se pripremamo za ulazak u eurozonu. U eurima se od 1. siječnja 2023. neće izražavati samo cijene kruha, mlijeka, kave, mesa, odjeće i energije, nego i prihodi i rashodi kompanija. Rezultate poslovanja dogodine ćemo objaviti u eurima. Dotad ćemo se trebati naviknuti na novu valutu i nove poslovne razmjere.
A tu je i regularni broj koji donso sljedeće priče....
Ekonomski analitičari predosjećaju je, a poduzetnici je u svom poslovanju već osjećaju. Dio poduzetnika smatra da smo već u recesiji, ali nitko je nema hrabrosti prvi službeno proglasiti. Recesija (još) nije pogodila gospodarstvo, ali to je samo pitanje vremena. Makroekonomisti su u ovoj situaciji optimističniji od poduzetnika, ali daleko od toga da su optimistični. Osnovna je razlika njihova perspektiva gledanja. Makroekonomisti gledaju kroz prizmu novca, odnosno kapitala, likvidnosti, kamatnih stopa, BDP-a i ostalih statistika, a poduzetnici današnju situaciju tumače na temelju pokazatelja iz svakodnevnog poslovanja, u kojem trenutačno dominiraju dva goruća problema – visoke cijene energije i nedostatak radne snage. U temi tjedna o recesiji piše Željka Laslavić.
U protekla dva mjeseca rastu inflacije u Hrvatskoj pridonijelo je i znatno povećanje cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja kao potkomponente inflacije, što odražava potražnju inozemnih turista. Osjećaj da inflaciju već neko vrijeme ne uvozimo, nego 'proizvodimo', nije samo puko lucidno sanjanje. Istina je da je turizam 'napumpao' iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj o čemu piše Gordana Gelenčer.
Izazovi aktualne ekonomije proizlaze djelomično iz iznimno jasnih okolnosti i događaja visokog intenziteta kao što su pandemija, oružani sukobi, trgovinski ratovi, a djelomično iz suptilnih promjena koje se odvijaju kontinuirano, sporije i tiše u općem društvenom, sociološkom i kulturnom okružju (promjena životnih navika, demografske promjene, raslojavanje i porast siromaštva, klimatske promjene, digitalizacija života). 'Slaba vidljivost' i kaos kao red zahtijevaju od poduzetničkih organizacija da se odmiču od business as usual. Izvrsni poslovni subjekti koji uspijevaju u zahtjevnom dobu kaosa nisu lijepi i pretjerano organizacijski uredni, nego fleksibilni, inovativni i agilni, sposobni vlastitim snagama brzo i maksimalno iskoristiti prilike i prevenirati prijetnje uočene u okružju. Veliku analizu realnog sektora u novom je borju pripremio naš stalni suradnik Nikola Nikšić.
Mnoge dionice i svjetski burzovni indeksi u lipnju su zaronili u tzv. područje medvjeda, izgubivši na vrijednosti i više od 20 posto od početka godine, a Zagrebačka i Ljubljanska burza, barem zasad, prkose svjetskim trendovima. Naime, domaći indeks CROBEX ove je godine na vrijednosti izgubio samo 3,5 posto, a slovenski je u istom razdoblju u minusu 10,5 posto. S druge strane, EURONEXT 100 i DAX bilježe dvoznamenkaste korekcije gledajući polugodišnje razdoblje, a slična situacija je i s američkim indeksima. Antonija Knežević piše kako su te dvije burze toliko male i nevažne da ih čak ni 'medvjedi' ne pohode.
Novi broj donosi i nove poduzetničke priče naših putopisnih novinara koji su ovaj tjedan u Zadarskoj županiji. Također, uz novi broj stiže i poseban prilog 'Transport, špedicija i izovznici'.