Kad se Hrvatska nakon 2008. našla na vjetrometini svjetske financijske krize i kad su domaći poslodavci na svojoj koži počeli osjećati pad narudžbi i prihoda, morali su doslovno preko noći smanjiti troškove pa su se bacili na ono najklasičnije, ziheraško restrukturiranje. Umjesto da traže nove poslovne prilike, ponude nove usluge ili proizvode, izađu na nova tržišta i tako povećaju prihode, znali su samo smanjiti troškove, i to rezanjem broja zaposlenih. Počeli su sa ‘zvijezdama‘, onim najskupljim zaposlenicima, menadžerima koje su i doveli da pokrenu biznis, osmisle nove proizvode i usluge te izađu na nova tržišta, a onda su počeli gasiti cijele odjele. Što je kompanija bila veća, liste za ‘odstrel‘ bile su duže. Odjeli HR-a radili su prekovremeno nastojeći prikazati otkaze kao priliku za nov početak, a tih prilika, barem u Hrvatskoj, prilično dugo nije bilo jer je kod nas kriza trajala dulje nego u drugim zemljama Europske unije. U temi tjedna Ksenija Puškarić saznaje zašto ne treba rezati troškove na način da se otpuštaju najskuplji radnici.
Francuzi su (opet) na ulicama. Inflacija, rast troškova života i nestašice goriva izvukli su na ulice stotinjak tisuća Parižana, koji su (zasad) pristojni prema državnoj i gradskoj imovini. Njemačka udruga gradova i općina objavila je hitan popis zaliha za barem deset dana kojima bi se svako kućanstvo trebalo opskrbiti u slučaju nestanka struje, vode i goriva. Još je u svibnju jedan trgovački lanac ograničio prodaju ulja samo osobama starijima od 18 godina i to dvije boce po osobi. Glavno pogonsko gorivo života u Europi, plin, od početka prošle godine poskupjelo je više od 700 posto (dakle, nije sve u ratu!) i trenutačno je najvažnija i najtraženija roba u svijetu. Iskustvo kazuje da je dovoljno samo pet dana bez energije, struje i hrane da na ulicama nastane filmski kaos. No, već i pogled na donedavno blistavo demokratske članice Unije sugerira da smo zagazili ako ne baš u ratno, onda barem u predratno stanje ekonomije. Iako EU tehnički ne pliva u ratnoj ekonomiji, nekoliko njezinih obilježja ipak se vidi, piše Gordana Gelenčer u ovotjednoj aktualnoj temi.
Potkraj listopada bit će šest mjeseci od imenovanja Davora Filipovića na mjesto ministra gospodarstva i održivog razvoja. Energenti su već poodavno zbog pokidanih lanaca zbog pandemije poskupjeli, a taj je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na inače nimalo laku dužnost došao u vrijeme kada je Rusija već uvelike ratovala u Ukrajini te se nazirala još dublja kriza zbog prijetnje obustave isporuke ruskog plina Europskoj uniji. K tome je izbila velika afera s preprodajom Inina plina, a u međuvremenu su donesene razne mjere s ciljem pomoći građanima i poduzetnicima. Ministar Filipović bio je praktično neuhvatljiv cijelo to vrijeme, stalno zauzet, no nakon mjesec dana ‘ganjanja‘ uspjeli smo ga ‘privesti‘ na razgovor o aktualnim temama kao što su intervencije u cijene energenata i prehrambenih artikala, kašnjenje energetskih projekata, kao i konačno raspetljavanje upravljačkog čvora u Ini. S ministrom je razgovarao Edis Felić.
Turistički je sektor u protekle dvije godine iskusio kako je to izgubiti novac kad ne radiš. Ove je godine naučio kako je to izgubiti novac dok radiš – kaže jedan konzultant iz hotelijerske branše komentirajući rezultate sektora koji je bez ikakve sumnje ‘razvalio‘ i pokazao se ove godine pouzdanim financijskim osloncem hrvatskoga gospodarstva. Zbog povišenih cijena kompanije u turizmu počele su se financijski oporavljati, no svaku mogućnost zarade pojela je inflacija, konkretno energija, hrana i veće plaće radnika. O pripremi nove turističke sezone piše Željka Laslavić.
Novi broj donosi i pobjednike Liderovog investa, gdje su nagrađeni svi oni koji su ove godine imali najbolje proizvodne investicje.
Uz sve navedeno, u novom broju čitajte i intervju s Ivanom Muratom, predsjednikom Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara koji je u razgovoru s Donatellom Pauković rekao kako hrvatski proizvođači igara gube stotine milijuna zbog dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske. Tu je i tekst o raskidima ugovora, situaciji u Kini i novim opasnim botovima.
Ni to nije sve, jer uz ovaj broj stiže i prilog ‘Malo i srednje poduzetništvo‘.