‘;
EU se odavno ne može pohvaliti geopolitičkom ili vojnom moći, ali može količinom regulacije koju proizvodi. Samo isječak iz paketa novih pravila koja će se morati uvesti u privatni sektor do kraja desetljeća jasno sugerira da će nedostatak ‘apsorpcijskoga kapaciteta‘ biti problem. Tvrtke se već muče i sa snalaženjem u cunamiju propisa i s njihovom provedbom, a nove skraćenice samo pristižu...Što će se sve dogoditi do 2030. koja je označena u Eu kao sudbonosna i kako ćemo se snaći u svim tim silnim regulacijama i pravilima saznaje u temi tjedna Tomislav Pili.
Zanimljivo, i nimalo didaskalijski, dok je Zapad potrošače navikavao na masovnu hiperprodukciju zapadnjačke robe, sve je bilo u redu. Danas, kada te iste potrošače zalijeva kineska roba, preslaguju se savezništva, lome blokovi, uvode carine, vode trgovinski ratovi. Riječ je, dakako, o evidentnoj hipokriziiji Zapada kojemu se, kako bi rekli Amerikanci, ne sviđa ‘okus vlastitog lijeka‘. U aktualnoj temi Gordana Gelenčer piše o ugrozi konkurentnosti Zapada.
Denis Matijević serijski je poduzetnik u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Njegov najnoviji projekt, javnosti predstavljen prošloga tjedna, stvaranje je Orka grupe, koja je pod zajednički krov stavila Matijevićevu Slavonicu te i dosad već vlasnički povezane tvrtke Bosnić, Fisheriju i LU-MA Ekskluziv, kao i njihove tržištu već poznate brendove. Orka grupa holding je usmjeren na maloprodaju i veleprodaju raznolikoga prehrambenog asortimana, a u velikom intervjuu Manueli Tašler kaže kako Hrvatska ne može hraniti ni sebe, a kamoli pola Europe.
Jedan od najvećih i starijih odjela u Europskoj komisiji donedavno je bio onaj u kojem su bile zaposlene stotine prevoditelja, što je samo po sebi razumljivo jer je svaki službeni tekst u institucijama EU-a morao biti preveden na dvadeset četiri radna jezika Unije. No prošle je godine odjel desetkovala umjetna inteligencija. Kad je tehnologija svladala europski, birokratski žargon, napredak je bilo nemoguće zaustaviti pa je jedino logično bilo smanjiti broj zaposlenih prevoditelja. Ako se to dogodilo visokoreguliranim briselskim institucijama, nije teško zamisliti što se dogodilo tvrtkama koje od prevoditeljskih usluga žive. Pogotovo u Hrvatskoj. O sektoru prevoditelja piše Ksenija Puškarić.
Počeli su u vrijeme posljednje velike financijske krize i odabrali baviti se podnim oblogama za industrijske objekte. Odluka nije bila atraktivna, ali pokazala se vrlo dobrom. U petnaest godina poslovanja Dizajn Pod transformirao je podove diljem Hrvatske i šire, pa danas neki od najvećih infrastrukturnih projekata u regiji, bilo industrijski, uredski bilo stambeni, imaju podna rješenja s potpisom te tvrtke. Poduzetničku priču Alberta Matošića donosi Donatella Pauković.
Uz novi broj stiže i poseban prilog Digitalni alati.