U razdoblju od 2008. do rujna 2016. godine ukupne strane direktne investicije u Hrvatsku iznosile su 3,3 milijarde eura. Najznačajnije investicije zabilježene su u sektorima trgovine, proizvodnje hrane i pića te financijskom sektoru, a bilježi se porast ulaganja u proizvodnju, IT i turizam. Te je podatke u svom izlaganju o potencijalima i prednostima Hrvatske kao ulagačke destinacije, na Liderovoj dvodnevnoj konferenciji Greenfield investicije – kako snovi postaju stvarnost, koja od jutros traje u Medulinu, iznijela Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku.
>>>Kako stvoriti plodno tlo i unaprijediti institucionalni okvir za ulaganje u Hrvatskoj?
Rekla je da bi u Hrvatsku trebalo investirati zbog njene povoljne lokacije, pozitivnih makroekonomskih trendova poput projekcije rasta BDP-a po stopi od 2,5 % godišnje u iduće dvije godine, značajnog potencijala rasta pojedinih industrija kao što su turizam, IT i prehrambena industrija te poticaja za investicije i troškovne konkurentnosti. Navela je da treba unaprijediti administrativni okvir, što je najveća prepreka ulaganjima, dakle pojednostaviti pravila, ubrzati rad administracije i sudova, digitalizirati proces te povezati tijela državne uprave. Regionalna direktorica Europske banke za obnovu i razvoj rekla je da je hrvatsko tržište kapitala plitko uz ograničeni broj sudionika te da je nužna ekspanzija kroz uvođenje novih instrumenata i platformi. Navela je i da je produktivnost rada niža u većini sektora u odnosu na EU, osim u poljoprivredi, IT-ju i financijama, a kao problem je istaknula i očekivano smanjenje populacije za 10% u narednih 20 godina, što je nužno anulirati unaprjeđenjem produktivnosti kroz obrazovanje i edukaciju. Zaključno, Vedrana Jelušić Kašić rekla je da je potrebno posvetiti se rješavanju pitanja niske efikasnosti tržišta rada, raditi na privlačenju i zadržavanju talenata te zapošljavanju, razvijati infrastrukturu za inovacije i jačati suradnju industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju.
Uspješne primjere greenfield investicija iznijeli su Hrvoje Kolarić iz koprivničkog Belupa, predstavivši 530 milijuna kuna vrijedno ulaganje u dva nova pogona za proizvodnju lijekova i Marko Pipunić iz osječkog Žita koji je u Čepinu uložio u pogon za proizvodnju trajnih mesnih proizvoda s ciljem da u Slavoniji proizvodi 150 tisuća pršuta godišnje.