Tvoj osobni AI učitelj: kako ostati korak ispred u digitalnoj eri

Potkraj ovog ljeta talijanski Unicredit objavio je izvješće o tome kako dugi ljetni praznici štete gospodarstvu, ali i društvu. Osim očiglednih razloga poput rastrganih roditelja koji tijekom praznika balansiraju posao i čuvanje djece (što se posebno odražava na zaposlene majke) ili pak dugih pauza tijekom kojih naučeno znanje ispari iz glave, navedena je i jedna dugoročna posljedica – povećanje jaza u obrazovanju, pa tako i društvenih razlika. Naime, imućniji roditelji tijekom ljetnih praznika mogu djeci osigurati dodatne edukacije i privatne instruktore, a djeca iz siromašnijih obitelji osuđena su da slobodno vrijeme provode kod kuće, često uz ekrane.

Međutim, upravo taj jaz mogle bi, barem dijelom, premostiti nove tehnologije, ponajviše alati umjetne inteligencije. AI više nije samo superzanimljivi tehnološki gadget nego alat koji može omogućiti svima jednak pristup znanju. Svatko, bez obzira na lokaciju ili financije, može imati osobnog tutora, savjetnika za posao ili liječnika na dlanu (O. K., ovdje je uvijek bolje konzultirati i 'stvarnoga'). Naravno, postoji i druga strana medalje, AI kao nešto što produbljuje razlike, a o tome koju će ulogu preuzeti, na koju stranu prevagnuti ne ovisi ni o čemu drugome nego, opet – o znanju kako se njime koristiti.

Izjednačavanje razlika

Kako navodi Ana Dasović, stručnjakinja za strategiju razvoja zaposlenika i članica projektnog tima 'AI ti to možeš' u Hrvatskom Telekomu, kad je riječ o obrazovanju i razvoju kompetencija, ljudi koji se žele prekvalificirati, steći nove vještine ili unaprijediti postojeće, mogu s AI-jem dobiti strukturirane planove učenja, prilagođene zadatke, simulacije intervjua te brzu i kvalitetnu povratnu informaciju. To je ogroman iskorak u odnosu na tradicionalne programe, koji nekima često mogu biti skupi ili vremenski zahtjevni.

Profesor sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva David Dukić dodao je da je prije 2022. eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom bilo ograničeno na znanstvenu zajednicu, ali s pojavom naprednih konverzacijskih modela svi ljudi s pristupom internetu koji znaju čitati i pisati mogu eksperimentirati s AI alatima, analizirati što se može, a što ne. – Na taj način smanjena je društvena nejednakost jer gotovo svatko se može koristiti modelima umjetne inteligencije, bez potrebe za skupom opremom ili naprednim tehničkim znanjem – rekao je Dukić, ali i upozorio da je većina modela trenirana na engleskim tekstovima s interneta, a činjenica da su neki jezici još uvijek slabo ili nimalo zastupljeni povećava efekt nejednakosti.

– Podaci na internetu, koje modeli koriste za učenje, sami po sebi često sadrže govor mržnje, diskriminirajući su, neetični i nemoralni. Iako su implementirane sigurnosne mjere u modele umjetne inteligencije, ponekad ih je moguće zaobići i ostvariti nemoralne ili neetične interakcije s modelom. Kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje društvene nejednakosti, važno je raditi na etičkim okvirima, regulaciji i edukaciji o tehnologijama umjetne inteligencije – poručio je taj stručnjak.

Jaz u znanju

Dakle, digitalni jaz često se svodi na infrastrukturu poput brzine interneta, a stručnjaci ističu da je jaz u znanju, kompetencijama, samopouzdanju i svijesti mnogo veći problem.

– Upravo zahvaljujući CARNET-ovom projektu e-Škole Hrvatska je sustavno riješila infrastrukturni jaz. Škole, ruralne ili urbane, velike ili male, sada imaju istu razinu opreme: brzi internet, pametne učionice i educirane nastavnike s adekvatnom IKT opremom i alatima. Međutim, uklanjanje infrastrukturnog jaza nije riješilo u cijelosti veliki ljudski izazov: jaz u znanju, kompetencijama i samopouzdanju korisnika. Nejednakost, to jest jaz u znanju, uvijek je postojala, ali brzina razvoja generativne umjetne inteligencije će one koji ne budu spremni učiti ili ne budu imali priliku učiti ostaviti daleko iza. Dakle, glavna prepreka odavno nije tehnologija nego znanje – napomenuo je voditelj AI sektora u CARNET-u Juraj Bilić, dodavši da je upravo zato CARNET-ov projekt 'BrAIn' fokusiran na razvoj znanja, svijesti o utjecaju umjetne inteligencije na pojedinca i svijet oko njega, ali i kritičkog razmišljanja kao ključne kompetencije u svijetu generiranog sadržaja i suprotstavljenih narativa.

Bilić je pohvalio i inicijativu 'AI ti to možeš' Hrvatskog Telekoma budući da ona potiče učenje o umjetnoj inteligenciji kod svih građana Hrvatske. Naime, riječ je o potpuno besplatnom programu koji je osmišljen da svima ukloni početne barijere i nesigurnosti i pomogne im dostupne alate pretvoriti osobne učitelje, prave riznice znanja.

Program se sastoji od raznovrsnih kratkih informativno-edukativnih videa s praktičnim savjetima za korištenje umjetne inteligencije te interaktivnih webinara prilagođenih razini znanja i iskustvu korištenja alata umjetne inteligencije.

Kako bi otkrio koji je profil AI korisnika te tako pronašao edukaciju za sebe svatko može ispuniti zabavan kviz 'Koji si AI tip?' te prema tome istraživati sadržaje koji odgovaraju njegovim potrebama i birati individualni tempo učenja.

Korisnicima na raspolaganju stoji 12 informativno-edukativnih videoepizoda koje vodi edukator Toni Milun i kroz razne primjere pokazuje kako koristiti AI alate u svakodnevnom životu i poslu te 14 interaktivnih webinara koje su HT-ovi stručnjaci za AI razvili u suradnji s domaćom platformom za edukacije HalPet, a za koje polaznici dobivaju i digitalni certifikat. Vrijednost edukacijskih modula je oko 700 eura po osobi, ali ih HT nudi svim građanima potpuno besplatno.

Zašto edukacija

Članica projektnog tima 'AI ti to možeš' Ana Dasović složila se s tezom da je znanje o AI-ju presudno za premošćivanje društvenih nejednakosti, jer je praksa pokazala da prepreka nije sama tehnologija nego to koliko se ljudi osjećaju spremnima i kompetentnima upotrebljavati je.

– Kad se netko osjeća nesigurno, izbjegava učenje, što produbljuje jaz. Tu AI može napraviti veliki pomak. Prvo, omogućava učenje u psihološki sigurnom okružju. Ljudi mogu isprobavati, pitati i griješiti bez straha od osude. To je presudno za motivaciju i dugoročno usvajanje vještina. Drugo, učenje je personalizirano jer se s AI-jem svakome može prilagoditi tempo učenja i način objašnjavanja uz povratne informacije koje taj proces čine još korisnijim – objasnila je Dasović.

Ana Dasović, stručnjakinja za strategiju razvoja zaposlenika i članica projektnog tima AI ti to možeš, Hrvatski Telekom

Na projektima poput 'AI ti to možeš' i istraživanju koje mu je prethodilo vidjeli su koliko je ljudima važno da im se pokaže konkretna primjena AI-ja. Kad netko vidi kako mu AI može olakšati svakodnevni posao od toga kako se lijepo izraziti u mailu, pripremiti prezentaciju, pripremiti se za sastanak, analizirati podatke do dobivanja neke nove ideje, motivacija raste, a jaz u znanju počinje se smanjivati.

– Edukacija o umjetnoj inteligenciji vrlo je važna. Oni koji se budu obrazovali na vrijeme o tehnologijama umjetne inteligencije bit će u prednosti pri traženju boljeg posla, bit će brži u obavljanju svakodnevnih zadataka te će lakše i brže dolaziti do informacija. Pritom edukaciju o tehnologijama umjetne inteligencije treba prepustiti stručnjacima koji razumiju kako modeli funkcioniraju 'ispod haube'. Projekti poput HT-ova 'AI ti to možeš' ili FER-ova CROBOHUB++, koji pružaju besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji, omogućuju pristup vrijednim informacijama svima, neovisno o prethodnom iskustvu ili tehničkoj pozadini. Svakako bih potaknuo sve da iskoriste ovu priliku i obrazuju se na vrijeme o umjetnoj inteligenciji, tehnologiji za koju neki kažu da je pokretač četvrte industrijske revolucije – poručio je Dukić.

AI, dakle, ima potencijal smanjiti razlike među ljudima u mnogim područjima primjene, od obrazovanja, zdravstva, prava do pretraživanja informacija; ljudi koji razumiju kako te alate upotrijebiti postaju produktivniji i vrjedniji na tržištu rada, a poduzetnici mogu optimirati svoje poslovanje.

– Naravno, sve što nam modeli umjetne inteligencije serviraju potrebno je uzeti cum grano salis i dodatno provjeriti odgovore na pitanja koja postavljamo – zaključila je Dasović.

*Sadržaj kreiran u suradnji s Hrvatskim Telekomom