Zeleno i digitalno
StoryEditor

Alati za određivanje utjecaja: Ekselice doista više nisu dovoljne

17. Prosinac 2023.

Podatkovni projekt Climate TRACE, koji vodi američki političar i aktivist Al Gore, objavio je ovih dana na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama ‘COP28‘ popis emisija iz 352 milijuna pojedinačnih izvora ugljikova dioksida diljem svijeta. Tko je što i kako ispuštao među glavninom svjetskih elektrana, industrijskih postrojenja, naftnih i plinskih polja i drugih izvora izračunano je s pomoću satelitskih snimki i umjetne inteligencije.

Podaci se, objasnili su u Climate TRACE-u, mogu besplatno preuzeti i zaobilaze potrebu za iščitavanjem nedosljednih dobrovoljnih objava podataka u izvještajima. Pohvalili su se i da tako omogućuju tvrtkama da bolje identificiraju glavne izvore emisija u svojim opskrbnim lancima te da već surađuju s kompanijama Teslom i Polestarom kako bi iskorijenile emisije svojih dobavljača čelika. To je samo jedan od niza novih alata koji žele razjasniti kakav je utjecaj svake tvrtke i organizacije na planet i društvo otkako je ESG postao najpopularnija pokrata na svijetu.

Integracija održivosti

Svjetski, ali i domaći biznisi transformiraju se pod utjecajem ESG pristupa, zbog čega postaje posebno važno otkriti ono što je ispod površine, ali i koji ključni čimbenici oblikuju održiv poslovni pejzaž.

– Tvrtke lideri održivosti danas sve više integriraju u svoje strategije kako bi postigle održivi razvoj, što znači da više ne razdvajaju svoje poslovne i održive strategije. Takav pristup uključuje usklađivanje svih aktivnosti tvrtke s njezinim osnovnim vrijednostima i predstavljanje tih strategija na jasan i razumljiv način, kako unutar tvrtke, tako i izvan nje. Autentičnost strategije proizlazi iz procesa koji uključuje razgovore s ključnim dionicima kao što su kupci, djelatnici i investitori, što dovodi do inovativnih rješenja. Na primjer, umjesto prodaje proizvoda, tvrtka može nuditi proizvod na korištenje uz naplatu naknade, a neka rješenja mogu uključivati i suradnju s konkurentima, poput zajedničkog mjerenja utjecaja lanca opskrbe. Taj pristup omogućava tvrtkama da integriraju održivost u sve ključne aktivnosti, uključujući ljudske resurse, proizvodnju, operacije, financije i kontroling – objašnjava Jasminka Rojko, ESG konzultantica i stručnjakinja za korporativne financije.

Dobar primjer tvrtke koja uspješno primjenjuje takav integrirani pristup je Patagonia, svjetski proizvođač odjeće i predvodnik u održivosti. Riječ je o brendu koji je zaista pokazao svoju predanost smanjenju ekološkog utjecaja, zbog koje je postigao velik rast prihoda.

– Tvrtka je postala vodeći tržišni igrač u segmentu odjeće na otvorenom, s gotovo deset posto tržišnog udjela. Patagonia upotrebljava 100 posto obnovljive izvore energije u svojim objektima i 98 posto recikliranih materijala u svojim proizvodima​​. Osim toga, njezino odlučno zagovaranje i ulaganje u ekološke i društvene probleme znatno su pridonijeli prepoznatljivosti njezina brenda​​. Ti podaci pokazuju da je Patagonia uspjela integrirati održivost u svoje poslovanje ne samo iz etičkih razloga, već i kao uspješan poslovni model koji potiče rast i profitabilnost – dodaje Rojko.

Prostor za poboljšanje

Tvrtke koje postavljaju jasne i mjerljive ciljeve u održivosti ne samo da unapređuju svoje poslovne prakse, već postaju lideri u svojim industrijama, smatra Rojko. Ti se ciljevi ne postižu slučajno; zahtijevaju dobro definirane procese, odgovornosti iakcijske planove te su često uključeni u sustav nagrađivanja najvišeg menadžmenta. Svjesnost o područjima koja zahtijevaju poboljšanja i fokus na ključne ciljeve temelji su uspjeha. Jedna od takvih kompanija je i Unilever, koji postavlja zaista ambiciozne ciljeve i vrlo ih jasno i transparentno objavljuje.

– Ciljevi se odnose na ključna područja: postizanje neto-nulte emisije do 2039. smanjenjem emisija stakleničkih plinova u logistici i proizvodnji i korištenje 100% obnovljive energije u svim svojim objektima. Inovacije u proizvodima uključuju razvoj ekološki prihvatljivijih deterdženata smanjenjem upotrebe plastike i CO₂ emisija te promicanje regenerativnih poljoprivrednih praksi za zaštitu tla i smanjenje emisija iz proizvodnje mlijeka. Unilever također primjenjuje naprednu tehnologiju za povećanje transparentnosti i praćenja u lancima opskrbe, što pridonosi zaštiti ekosustava i održivijem poslovanju – nabraja Rojko.

Pomoć platformi

Naravno, da bi ti silni ciljevi bili ispunjeni, potrebna je tehnologija koja to olakšava i omogućava. Digitalne platforme i umjetna inteligencija (AI) zbog toga igraju sve važniju ulogu u oblikovanju strategija održivosti i izradi izvještaja o održivosti. S obzirom na to da obveznici CSRD-a (a to je otprilike 50.000 tvrtki u EU-u, odnosno procjena je oko 400 tvrtki u RH) moraju izvještavati prema ESRS-u, koji propisuje čak 1140 podatkovnih bodova (data points), od kojih je 23 posto kvantitativno, dobri stari Excel više jednostavno nije dovoljan.

– Taj trend otvara nove horizonte u načinu na koji kompanije pristupaju održivosti, a koji uključuje korištenje digitalnih platformi u automatiziranom prikupljanju podataka iz sustava tvrtki. Digitalne platforme iznimno su važan alat zbog toga što im daju okvir na koji način prikupljati podatke te postavljaju jasne odgovornosti za podatke. Posebice je to prisutno u mjerenju CO₂ footprinta za Scope 3 ili geografske snimke klimatskih rizika, gdje platforme često upotrebljavaju AI jer im on omogućuje analizu podataka, usporedbu s peer-grupama, identificira trendove i obrasce i predlaže tvrtkama kako da iskoriste prilike ili smanje rizike. S druge strane energetskim kompanijama koristi za optimizaciju potrošnje energije i smanjenje CO₂ emisija. Kada tome dodamo da poslovne banke i investitori trebaju povijesne podatke i velike baze informacija kako bi mogli definirati vlastite scenarije rizika i ugraditi ih u investicijske i financijske odluke, uloga tehnologije i AI-ja bit će nezamjenjiva – zaključuje Rojko. 

25. svibanj 2024 15:08