Bruxelles reže zelenu birokraciju, ali 'zadržava' klimatske ciljeve

Europska komisija predstavila je novi 'ekološki omnibus'. Paket je to koji se sastoji od šest zakonodavnih prijedloga kojima se žele pojednostavniti ključni propisi o zaštiti okoliša, te istodobno smanjiti administrativni teret za poduzeća.

Procjenjuje se da bi samo ovaj paket tvrtkama u EU mogao donijeti oko milijardu eura ušteda godišnje, čime se ukupne uštede od dosad donesenih mjera pojednostavljenja približavaju 11 milijardi eura godišnje. Cilj je do kraja 2029. dosegnuti 37,5 milijardi eura u godišnjim administrativnim uštedama.

Paket obuhvaća izmjene u područjima industrijskih emisija, kružnog gospodarstva, procjena utjecaja na okoliš i upravljanja geoprostornim podacima. Fokus je na ubrzanju procedura za izdavanje dozvola, digitalizaciji i uklanjanju dvostrukih ili preskupih obveza izvještavanja uz zadržavanje ambicioznih ciljeva zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Posebno se ističu projekti u strateškim sektorima, poput digitalne infrastrukture, kritičnih sirovina i priuštivog stanovanja. Upravo takvi projekti bi trebali zbog novih pravila brže prolaziti kroz razne procedure dobivanja dozvola.

Komisija naglašava da je paket u skladu s tzv. Kompasom konkurentnosti (Competitiveness Compass) EU-a, te da je ideja da se zadrže strogi ciljevi za klimu i okoliš, ali i da se smanji administrativni trošak i otvori prostor za zelenu i digitalnu transformaciju.

Brže dozvole, manje izvještavanja za poljoprivredu

Jedan od ključnih elemenata paketa jest ubrzavanje i pojednostavljenje procjena utjecaja na okoliš i izdavanja dozvola. Države članice trebale bi uvesti jedinstvene kontaktne točke (one-stop shop), više se osloniti na digitalne procedure i skratiti rokove, naglašavaju iz Komisije. Uz to, predviđen je svojevrsni 'alatni okvir' dodatnih mjera ubrzanja za projekte koji doprinose dekarbonizaciji i učinkovitijem korištenju resursa, uključujući projekte priuštivog stanovanja, što bi moglo biti posebno relevantno za tržišta s velikim stambenim deficitom i rastućim troškovima izgradnje.

U segmentu industrijskih emisija, tvrtke dobivaju veću fleksibilnost u vođenju sustava upravljanja okolišem (EMS) prema Direktivi o industrijskim emisijama (IED). Uklanja se obveza uključivanja transformacijskih planova u EMS, produžuju se rokovi za pripremu samih sustava, a ukida se i obveza neovisnih revizija. Za poljoprivrednike i akvakulturu planira se smanjenje obveza izvještavanja i pojednostavljenje obuhvata poljoprivrednih aktivnosti, uz smanjenje dvostrukih obveza za ekološke farme. Time se želi rasteretiti sektor koji je istodobno izložen klimatskim pritiscima, rastućim troškovima i sve strožim standardima.

Gašenje SCIP baze

Velika promjena stiže i u području kružnog gospodarstva. Komisija predlaže ukidanje baze SCIP, alata za prijavu tvari koje izazivaju zabrinutost u proizvodima, uz obrazloženje da je njezin trošak bio nerazmjerno visok u odnosu na koristi. Njezinu bi ulogu trebale preuzeti digitalna putovnica proizvoda (Digital Product Passport) i paket 'One Substance One Assessment', koji bi trebao racionalizirati procjene rizika od kemikalija. Zbog toga se predlaže izmjena Okvirne direktive o otpadu.

Istodobno, za proizvođače iz EU-a privremeno se suspendira obveza imenovanja ovlaštenog predstavnika u svakoj državi članici u kojoj prodaju proizvode, a nisu ondje osnovani, kada je riječ o proširenoj odgovornosti proizvođača (EPR) za baterije, ambalažu, električnu opremu, jednokratnu plastiku i otpad. Ta će tema biti trajnije riješena u okviru budućeg Akta o kružnom gospodarstvu, planiranog za 2026., koji bi trebao donijeti jednostavnija i usklađena pravila za prekogranične kružne aktivnosti i dodatno sniziti troškove poslovanja na jedinstvenom tržištu.

Jeftiniji pristup geoprostornim podacima

Na području geoprostornih podataka, tehnički zahtjevi iz Direktive INSPIRE usklađuju se s novim horizontalnim zakonodavstvom koje uređuje visokovrijedne podatke javnog sektora. Očekuje se da će to sniziti troškove usklađivanja za javna tijela, ali i olakšati pristup ključnim skupovima podataka privatnom sektoru, od infrastrukturnih projekata do digitalnih usluga i geolokacijskih rješenja.

Komisija istodobno najavljuje nastavak 'čišćenja' postojećeg zakonodavstva. Okvirna direktiva o vodama bit će revidirana 2026., u skladu Akcijskim planom RESourceEU, dok će se revidiranjem Direktive o morskoj strategiji nastojati poboljšati usklađenost s propisima o vodama. U sklopu Strategije vodne otpornosti predviđeni su i strukturirani dijalozi o vodama (Structured Water Dialogues), koji bi trebali identificirati nova uska grla i prijedloge daljnjih poboljšanja.

Za Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu Komisija uskoro najavljuje detaljne smjernice za provedbu, s ciljem da države članice i poduzeća dobiju jasnije i ujednačenije tumačenje zahtjeva prije stupanja ključnih odredbi na snagu.

SME-ovi traže jednostavnija pravila

Da je smanjenje regulatorne složenosti postalo preduvjet za ulaganja u zeleniju opremu i procese, pokazuje i istraživanje Flash Eurobarometer 549 iz 2024. godine. Mala i srednja poduzeća u istraživanju kažu, kako su administrativne i pravne procedure te složeno ekološko izvještavanje najveća prepreka ulaganjima u 'zelene' mjere.

U konačnici, Bruxelles službeno ne dira velike klimatske ciljeve, a brojke o smanjenju emisija i klimatskoj neutralnosti ostaju iste, ali sve je očitije da pod pritiskom konkurentnosti i pobuna s terena počinje popuštati na izvještavanju, planovima, revizijama i kontrolnim mehanizmima.

Umjesto frontalnog odustajanja od zelene agende, Komisija bira mekšu varijantu, što za poslovni sektor znači manje papira, brže dozvole i niže troškove usklađivanja. No dugoročno otvara pitanje hoće li 'rezanje zelene birokracije' ubrzati prijelaz na održivo gospodarstvo ili će se pretvoriti u tiho razvodnjavanje okolišnih pravila.