Pandemija Covid-19 nam je pokazala kako se možemo brzo prilagođavati promijenjenim uvjetima u okruženju te koliko smo spremni brzo i značajno odreći se naših svakodnevnih navika. To je utjecalo na sedmerostruko ubrzanje digitalizacije naše međusobne i većine aktivnosti koje obavljamo s raznim javnim i privatnim institucijama. U međuvremenu, digitalna transformacija poslovanja je postala integralni dio svake uspješne organizacije bez obzira na njenu veličinu, sektor ili lokaciju. Zelena transformacija je sljedeća velika tema koje već desetljećima čeka u redu, a nedavno je ubrzana svjetskom energetskom krizom i klimatskim promjenama. Svaki odgovoran građanin već osjeća učinke ovih globalnih promjena, a svaki uspješan lider velikog, srednjeg ili malog poduzeća ozbiljno razmišlja kako će 'ugljikovi porezi' i ESG-rejting banaka utjecati na poslovanje u sljedećim godinama te kako se za to što bolje pripremiti.
Klimatske promjene i njihov utjecaj na poslovanje
Pri sadašnjoj stopi korištenja resursa, jedna i pol Zemlje bila bi potrebna za kontinuiranu i sigurnu apsorpciju naše proizvodnje ugljika. To naravno nije tako. Imamo jednu Zemlju na koju se možemo osloniti za resurse tj. jednu Zemlju na kojoj možemo živjeti.
Lideri poslovnog svijeta su uvidjeli taj problem te shvaćaju da je svijet na prijelomnoj točki kada je riječ o klimatskim promjenama. Istraživanja pokazuju da je više od 80 posto lidera zabrinuto zbog njihovog utjecaja na poslovanje, a većina globalnih organizacija već počinje osjećati negativne učinke klimatskih promjena. Stoga ne čudi da su klimatske promjene najvažnija je politička tema koja značajno utječe, a utjecati će sve više na poslovanje svih organizacija te imati najveći utjecaj za konkurentnosti poslovanja od bilo koje druge teme. Emisije stakleničkih plinova će se sve više provjeravati, regulirati, a porezi i cijene ispuštanja ugljikovih plinova će samo rasti. Organizacije koje na vrijeme neće poduzeti mjere dekarbonizacije i ne budu spremne za svoju zelenu transformaciju, riskirati će opasne posljedice. Naime, učinci klime na poslovanje organizacija sada su toliko opipljivi i sigurni da svaka odgovorna organizacija koja želi ostati konkurentna mora što prije pružiti svoj doprinos dekarbonizaciji i zelenoj transformaciji.
Klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalna su prijetnja Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu. Europski zeleni plan je osmišljen za rješavanje tih problema. On je nova europska strategija rasta koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Cilj je europskog zelenog plana učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet te smanjiti onečišćenje. Pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike učinit će transformaciju pravednom i uključivom za sve.
Dvostruka tranzicija – zelena i digitalna transformacija
Danas doživljavamo ono što se nazvalo četvrtom industrijskom revolucijom u kojoj je digitalna transformacija jedna od najvažnijih stupova, dok smo u isto vrijeme na početku zelene tranzicije prema dekarboniziranom i ekološki prihvatljivom gospodarstvu. Ova dvostruka tranzicija može biti ključ za dekarbonizaciju gospodarstva i usvajanje kružnog modela razvoja, transformacije linearnih industrijskih lanaca vrijednosti kako bi se smanjilo onečišćenje i povećalo recikliranje, bolje iskorištavanje nastalog otpada i jamčenje ekoloških standarda.
Pristup dvostrukoj transformaciji – zelenoj i digitalnoj – osnažena je u novoj industrijskoj strategiji za Europu ali i u nacionalnom planu otpornosti i opravka republike Hrvatske (NPOO), koji ističu da će dvojna ekološka i digitalna transformacija utjecati na svaki dio našeg gospodarstva, društva i industrije.
Europska komisija već dugo promiče digitalnu transformaciju kako bi poboljšala gospodarsku konkurentnost, istovremeno prepoznajući da digitalizacija može pridonijeti ciljevima održivosti i omogućiti promjene potrebne za pravednu zelenu transformaciju. Vidi se da se dvostruki zeleni i digitalni ciljevi Komisije dobro nadopunjuju. U tom smislu, EU program „Fit for 55“ potaknut će transformaciju za postizanje cilja u 2030. godini smanjenjem emisija ugljika za 55%, a svi će sektori igrati važnu ulogu u postizanju tog cilja. Digitalna tehnologija kao što je umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, Internet stvari i druge omogućiti će bržu i širu transformaciju i postizanje ciljeva dekarbonizacije.
Što se tiče važnosti zelene transformacije za hrvatska poduzeća. Nedavne analize pokazuju da hrvatske tvrtke smatraju kako će zelena transformacija najviše utjecati na njihov poslovni model, infrastrukturu i prihode. Sedamnaest posto hrvatskih tvrtki već sada ima razvijenu strategiju zelene transformacije, dok šezdeset i šest posto njih to namjerava napraviti, ali sedamnaest posto tvrtki takvu strategiju niti nema niti je ne namjerava napraviti. To znači da se i tvrtke moraju što prije pripremiti za zelenu transformaciju i korištenje sredstava NPOO-a i drugih izvora kako bi na vrijeme mogli prilagoditi cjelokupno poslovanje zakonskim zahtjevima zelene transformacije i normativnom okviru koje ona donosi.
Održivost je nova profitabilnost!
Postoji niz pristupa zelenoj tranziciji koje suvremene tvrtke mogu primijeniti kako bi smanjile svoje troškove i time postale uspješnije i profitabilnije. Posebno bih izdvoji tri područja u kojima tvrtka dobiva izravne koristi iz održivog načina poslovanja i zelene transformacije.
U suprotnosti s predrasudama kako zelena transformacija negativno djeluje na profitabilnost, primjenom zelenih tehnologija tvrtke mogu uštedjeti mnogo novca. Troškovi energenata se mogu smanjiti korištenjem energetski učinkovitije rasvjete, pametnih termostata i kreativnom prenamjenom postojećih resursa. Stoga i vrijedi pravilo da što je tvrtka samoodrživija, to će manje resursa potrošiti. Uz rastuće troškove energije, poduzeća moraju preispitati način na koji dobivaju resurse. Prema nekim analizama, za razliku od konvencionalnih pristupa, strategija održivosti može značajno smanjiti troškove za čak 60 posto.
Drugo, biti ekološki osviještena tvrtka danas je pitanje prestiža. Upravljanje poslovanjem na ekološki odgovoran način omogućuje vam da u svoj marketinški pristup uključite održivi razvoj, a to rezultira velikom prednošću u odnosu na konkurente koji se manje bave ovim temama. Treće, osviještenost tvrtke po pitanju zelene transformacije i dekarbonizacije također nam pomože pri zadržavanju i privlačenju talentiranih zaposlenika. Taj zaključak nameće se zbog toga što je gotovo 40 posto milenijalaca odabralo posao na temelju predanosti tvrtke održivim principima. Doista, mnogim radnicima ne smeta imati nižu plaću kada rade za tvrtku sa snažnom ekološkom filozofijom.
Zeleno je novo digitalno!
Korištenje tehnologije i znanosti za smanjenje ljudskog utjecaja na prirodni biti će glavna je tema. Zelena tehnologija obuhvaća široko područje znanstvenih istraživanja, uključujući energiju, znanost o atmosferi, poljoprivredu, znanost o materijalima i hidrologiju, te mnoge druge. Mnoge zelene tehnologije imaju cilj postići smanjenje emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova, očuvanje kvalitete vode i zraka, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, recikliranje, i općenito odgovorno korištenje resursa na optimalan i učinkovit način, a sve to kako bi se spriječile klimatske promjene. Primjenom zelene tehnologije možemo osigurati koristi u svakoj industriji, sektoru ili području. S jedne strane primjenom digitalnih zelenih tehnologija možemo doprinesti održivom razvoju i pozitivo utjecati na klimatske promjene i tako pridonijeti boljoj budućnosti našeg društva, dok u isto vrijeme poslovanju tvrtke osiguravamo niže troškove, bolju reputaciju i veću atraktivnost za korisnike naših proizvoda i usluga.
Zelene tehnologije imaju primjenu u mnogim područjima poslovanja i života. Mnogo je primjera upotrebe zelene tehnologije pri čemu je svima njima svojstvena prilagodljivost potrebama, te troše značajno manje energenata nego li tradicionalne tehnologije. Primjenom zelene tehnologije možemo osigurati koristi u svakoj industriji, sektoru ili području. S jedne strane primjenom digitalnih i zelenih tehnologija možemo doprinesti održivom razvoju i pozitivo utjecati na klimatske promjene i tako pridonijeti boljoj budućnosti našeg društva, dok u isto vrijeme poslovanju tvrtke osiguravamo niže troškove, bolju reputaciju i veću atraktivnost za korisnike naših proizvoda i usluga.
Kako financirati zelenu transformaciju
Hrvatskoj na raspolaganju stoji više od 68 milijardi kuna za projekte zelene tranzicije u sljedećih pet godina, što nam daje povijesnu mogućnost financiranja razvoja i napretka Hrvatske. Organizacijama i poduzećima koji neće na vrijeme provesti zelenu transformaciju značajno će se povećati troškovi poslovanja i ubrzo više moći konkurirati na tržištu. Provedba zelene digitalne transformacije nije stvar izbora već nužnost za svako odgovorno poduzeće. Oni najbolji će se na vrijeme pripremiti kako bi iskoristili sve prilike koje ona pruža, a oni drugi će nestati sa tržišta.
Vedran Antoljak sudjeluje na G.R.I.D. Forumu 18. svibnja s temom „Demistifikacija zelene transformacije“. Više o Forumu možete naći ovdje