Nastave li podatkovni centri nicati brzo kao dosad, a morat će i brže jer podataka je sve više i dodatno ih povećava umjetna inteligencija, u svjetskoj električnoj mreži nestat će energije za njihovo napajanje, upozoravaju brojni globalni analitičari i teoretičari. Upravo nedostatak raspoložive električne energije zauzdava rast svjetskog tržišta takvih centara, zbog čega je njihova opskrba električnom energijom prioritet operatora u Europi i ostatku svijeta. Podatkovni centri golemi su potrošači električne energije. Prema procjenama, troše tri posto te energije potrebne u Europskoj uniji.
Zato je njihova održivost važna tema u percepciji održivog razvoja, posebice jer će potrošnja energije u toj djelatnosti znatno rasti. Europska komisija stoga je donijela novu, izmijenjenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti prema kojoj će operatori podatkovnih centara morati prijaviti ključne pokazatelje učinka u europsku bazu podataka do 15. rujna 2024., a sljedećih godina do 15. svibnja. Podatkovni centri morat će objaviti i informacije o svojoj energetskoj učinkovitosti i održivosti. Te centre, inače, u Hrvatskoj kontrolira Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), ali samo regulativom.
Hrvatsko tržište podatkovnih centara nije u kategoriji najvećih europskih tržišta, ali postaje sve zanimljivije, kao i jugoistočnoeuropsko tržište koje će, prema izvještaju ‘EMEA Data Center 2024‘, rasti više od pedeset posto već iduće godine. Kao i u ostalim slučajevima, i u ovome će najveće zemlje svijeta svoju nepoželjnu industriju utrpati manje razvijenima, što će im se višestruko isplatiti: jeftino će graditi podatkovne centre, smanjit će potrošnju svoje električne energije i ugljikov otisak, a dobit će jeftinije radnike.
Ključna potrošnja energije
U Hrvatskoj podatkovni centar trenutačno gradi hrvatska tvrtka u vlasništvu američkog Digital Realtyja, najvećega svjetskog operatora podatkovnih centara. Imat će kapacitet od trideset megavata i bit će najveći u Hrvatskoj. U našoj zemlji uz podatkovne centre vlasništvu privatnih kompanija postoje i oni u državnome vlasništvu, a djeluje i podatkovni centar Hrvatskoga znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO-a), kojim se koriste hrvatska sveučilišta. Doima se da su se hrvatski podatkovni centri pripremili za provedbu spomenute direktive, barem oni koji su odgovorili na novinarski upit, te da pri ocjenjivanju učinkovitosti i doprinosa održivosti neće pasti na ispitu. No neki prigovaraju da izvješća o održivosti zadiru u poslovnu tajnu.
– Ocjenjivanje podatkovnih centara na temelju potrošnje energije ključno je za postizanje održivosti. Naši podatkovni centri opremljeni su naprednim tehnologijama za mjerenje i analizu energetskih tokova te optimizaciju rada opreme kako bi se smanjila potrošnja električne energije. Kad se uspostavi sustav vrijednosti podatkovnih centara utemeljen na energetskoj učinkovitosti, slični centri moći će se lako uspoređivati prema omjerima utrošene energije po jedinici obrađenih podataka. Bolju ocjenu imat će pogoni koji za isti rad upotrebljavaju manje energije i imaju manji ugljikov otisak – kaže Marko Kudera, viši voditelj za upravljanje proizvodom Hrvatskog Telekoma.
Pokretači održivosti
Prema njegovim riječima, trendovi pokazuju da će u budućnosti rasti potreba za podatkovnim centrima i obradom većih količina podataka u njima, stoga je energetska učinkovitost imperativ. Već sad udio potrošnje električne energije podatkovnih centara na svjetskoj razini upućuje na stalan rast.
– To znači da podatkovni centri imaju sve veći učinak, zato mogu postati jedan od glavnih pokretača održivosti. Za budućnost tih centara i podataka ključno je usmjeriti se prema energetski efikasnim rješenjima i tehnologijama koje omogućavaju veću gustoću računalnih resursa uza smanjenje potrošnje energije. To uključuje kontinuirano ulaganje u nove tehnologije koje smanjuju potrošnju energije i emisiju CO2 te povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije – navodi Kudera i dodaje da podaci postaju sve važniji resurs, zbog čega je važno osigurati da podatkovni centri budu sposobni efikasno rukovati sve većim obujmom podataka osiguravajući njihovu dostupnost, integritet i sigurnost pritom prateći na održivost.
Prema riječima predsjednika Uprave APIS IT-a Saše Bilića, budući da su podatkovni centri veliki potrošači energije i da će potreba za kapacitetima u budućnosti samo rasti, važno je uvesti standarde koji će zaštiti resurse, smanjiti ugljikov otisak i osigurati održivost.
Zadiranje u poslovne tajne
Međutim, ima i prigovor na dio Direktive koji zadire u poslovnu tajnu.
– Dijelimo mišljenje i onih kolega koji smatraju da Uredba u postavljenim minimalnim zahtjevima za praćenje i objavljivanje energetskih svojstava podatkovnih centara premašuje nominalne ciljeve regulative. Naime, u tom se dijelu propisuje i praćenje godišnjeg ulaznog i izlaznog podatkovnog prometa, ali i količine podataka pohranjenih i obrađenih u podatkovnom centru. Osim što objava te vrste podatka, koje mi ili naši korisnici možemo smatrati poslovnom tajnom, ni na koji način ne pridonosi energetskoj učinkovitosti, realan je problem što to znači povećane troškove za operatore vlastitih podatkovnih centara, a operatorima kolokacijskih podatkovnih centara gotovo je nemoguće iskazati te vrijednosti – kaže Bilić.
Navodi i da Uredba Europske komisije o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Europske unije za ocjenjivanje podatkovnih centara definira pokazatelje održivosti i metodologije izračuna koje će se primjenjivati u ocjenjivanju podatkovnih centara. Ti pokazatelji mjere učinkovitost potrošnje energije i vode, učinkovitost mreže, faktor ponovne uporabe energije i faktor obnovljive energije. Uredom je definiran i skup informacija koje će u agregiranom obliku biti javno dostupne u europskoj bazi podataka o podatkovnim centrima.
Pojeftinjenje podataka
Rukovoditelj prodajnog savjetovanja za ICT proizvode, platforme i rješenja A1 Hrvatska Dražen Bzik tvrdi da zahvaljujući tehnološkom napretku i promjenama u zakonodavstvu možemo očekivati da podatkovni centri u budućnosti budu mnogo energetski učinkovitiji.
– To će pozitivno utjecaj na budućnost podataka jer će biti jeftiniji za pohranu i obradu, a smanjit će i njihov utjecaj na okoliš – kaže Bzik.
Prema njegovim riječima, postoji nekoliko metoda za ocjenjivanje podatkovnih centara na temelju potrošnje energije. Jedna je učinkovitost potrošnje energije (engl. power usage effectiveness – PUE), koja mjeri ukupnu potrošnju energije u podatkovnom centru u odnosu na potrošnju energije kojom se koristi IT oprema. Niži PUE pokazuje veću energetsku učinkovitost. Druga je metoda učinkovitost infrastruktore podatkovnog centra (engl. data centre infrastructure efficiency – DCiE), koja mjeri energetsku učinkovitost infrastrukture podatkovnog centra uključujući hlađenje, napajanje i rasvjetu.
– Spomenuo bih i energetski profil podatkovnog centra, metodu koja prikazuje njegovu potrošnju energije tijekom vremena, što može pomoći u identificiranju područja za poboljšanje. Postoji također nekoliko certifikata koji se mogu dodijeliti podatkovnim centrima koji zadovoljavaju stroge energetske standarde, kao što su LEED i Energy Star – navodi Bzik.
Srce razvoja
Izvršni direktor DataBoxa Filip Olujić smatra da su podatkovni centri srce tehnološkog razvoja društva, no s rastom potrebe za obradom podataka povećava se i potreba za energijom.
– U Europskoj uniji industrija podatkovnih centara sve više usmjerava pozornost na energetsku učinkovitost kako bi se osigurala održivost i smanjio ekološki otisak. PUE je temeljni pokazatelj koji mjeri koliko se učinkovito podatkovni centar koristi električnom energijom. To je omjer ukupne potrošene energije prema energiji potrošenoj isključivo za IT opremu, a on idealno teži prema jedan, što upućuje na minimalan gubitak energije. Što je manji PUE, to je veća energetska efikasnost. Kvaliteta i učinkovitost računalne opreme imaju ključnu ulogu u efikasnosti jer novija oprema često zahtijeva manje energije za jednaku količinu obrade podataka – objašnjava Olujić i dodaje da inovacije u sustavima hlađenja s pomoću tehnika uporabe vanjskog zraka za hlađenje pomažu održavati optimalnu temperaturu opreme i pritom troše znatno manje energije.
– Uskoro će uporaba obnovljivih izvora energije postati standard, a podatkovni centri koji primijene strategije korištenja energije iz obnovljivih izvora znatno će pridonijeti smanjivanju ekološkog otiska. U skladu s tim podatkovni centri koji pokazuju skalabilnost i fleksibilnost u svojem dizajnu omogućavajući lako proširenje kapaciteta bez znatnog povećanja potrošnje energije smatrat će se liderima u industriji. S jasno definiranom energetskom politikom i dugoročnim strategijama za smanjenje potrošnje podatkovni centri ne samo da postaju ekonomičniji već i aktivno pridonose održivoj budućnosti – kaže Olujić navodeći da podatkovni centri imaju ključnu ulogu u oblikovanju održive tehnološke budućnosti, a tim mjerama industrija ne samo da štiti okoliš nego i osigurava svoju vitalnost i relevantnost u godinama koje dolaze.