Prema teoriji i globalnoj praksi, štedi resurse, povezuje dionike u jedan vrijednosni lanac i otvara nove poslovne potencijale
Najčešće objašnjenje sintagme ‘kružno gospodarstvo‘ ili ‘cirkularna ekonomija‘ glasi: gospodarenje otpadom. No taj je pojam mnogo složeniji i zatvara krug od proizvođača do potrošača neovisno o tome u kojoj djelatnosti tvrtka posluju. Kružna gospodarska praksa pomaže u smanjivanju korištenja resursa poput energije i kupljenih sirovina, upravljanju otpadom i otvaranju novih poslovnih potencijala. Iako sve tvrtke trebaju primjenjivati kružno gospodarstvo, u Hrvatskoj je izazov povezivanje svih dionika u tom procesu.
Oblikovanje održivih proizvoda
Kružno gospodarstvo jedan je od šest temeljnih stupova Cemexove globalne strategije dekarbonizacije ‘Budućnost na djelu‘ u sklopu koje se, kažu u toj tvrtki, prepoznaje da prilike za smanjivanje emisija nisu ograničene samo na proizvodni proces, već na cijeli vijek proizvoda i transformaciju vrijednosnog lanca te industrije. Cemex, navode, vodi računa o korištenju resursa u cijelome vrijednosnom lancu, npr. u proizvodnim procesima i prepoznavanju značajki kružnosti u proizvodima, građevnim materijalima poput betona, koji je recikilabilan.
– Gospodarenje otpadom, uključujući odvojeno prikupljanje i obradu, ključno je za povećanje stope kružnosti i smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na zdravlje i okoliš. Usko je vezano i s oblikovanjem održivih proizvoda, odnosno kružnim dizajnom, čiji je cilj resursna učinkovitost u cijelom krugu. U skladu s tim Cemex je prije nekoliko godina na globalnoj razini pokrenuo Regeneru, poslovanje specijalizirano za pružanje cirkularnih rješenja za produljenje ciklusa proizvoda i materijala njihovom ponovnom uporabom u proizvodima s dodanom vrijednošću. To podrazumijeva korištenje različitih vrsta otpada i industrijskih nusproizvoda kao održive zamjene za fosilna goriva i prirodne sirovine u proizvodnim procesima, ali i razvoj usluga za prihvat, recikliranje i obradu otpada te upravljanje njime. U Hrvatskoj je primjer za to naše reciklažno dvorište za građevni otpad Reciklator koje smo pokrenuli 2021. u suradnji s Gradom Kaštelima. To je prvo takvo reciklažno dvorište u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje pomaže ne samo iskoristiti resurs građevnog otpad nego i smanjiti broj ilegalnih odlagališta takva otpada – kaže Merica Pletikosić, voditeljica održivog poslovanja Cemexa Hrvatska.
Regenera obuhvaća i uspostavljanje učinkovitijih internih procesa upravljanja resursima kao što su otpad i voda. Prema riječima Pletikosić, kako bi Cemex postigao ciljeve smanjenja emisija i pridonio učinkovitom korištenju resursa, jedna je od aktivnosti u njegovoj klimatskoj strategiji povećanje korištenja zamjenskih goriva umjesto fosilnih.
– Cilj nam je smanjiti uporabu fosilnih goriva korištenjem biomase i goriva podrijetlom iz otpada, poput otpadnih ulja koja mogu stvoriti energiju, i istodobno količine otpada koji gradovi u sklopu sustava gospodarenja otpadom šalju na odlagališta. Razina zamjene u našem proizvodnom procesu u Hrvatskoj još je relativno niska, bilo zbog ograničenih količina takvih materijala bilo zbog nemogućnosti upotrebe drugih vrsta otpada. Snažnija primjena načela kružne ekonomije za nas je izazov – objašnjava Pletikosić.
Ništa na odlagališta
U sklopu nove Tevine strategije održivosti, predstavljene 2023., i u skladu sa strategijom ‘Zaokret prema rastu‘ Pliva provodi aktivnosti usmjerene na očuvanje i zaštitu okoliša. Na njezinoj lokaciji zabilježeno je povećanje povrata kondenzata, što je smanjilo godišnju potrošnju vode za 0,22 posto. U tvrtki objašnjavaju da uspješno primjenjuju koncept zero landfill u upravljanju otpadom; riječ je o razvrstavanju i obradi otpada u nekoliko faza. Zahvaljujući njegovoj uspješnoj primjeni već četrnaest godina ta tvrtka ne odlaže nijedan kilogram otpada na odlagališta. Jedan je od njezinih ciljeva smanjenje otpada od ambalaže proizvoda, zato se fokusira na smanjenje težine i povećanje udjela recikliranih materijala u sekundarnoj ambalaži. Budući da primarnu ambalažu strogo reguliraju agencije za lijekove, Pliva se fokusira uglavnom na sekundarnu. Osim toga, Teva je na globalnoj razini postigla ciljeve dvije godine prije zadanog roka te je reducirala emisije stakleničkih plinova prvog i drugog opsega za 27 posto. U njoj navode i da s partnerima i dobavljačima u sklopu zajedničkih inicijativa redovito ubrzavaju učinak održivosti u cijelome opskrbnom lancu. Kao rezultat zajedničkih napora manjene su emisije plinova trećeg opsega, te je Pliva korak bliže cilju 25-postotnog smanjenja emisija do 2030.
Isključene ugrožene vrste
Kompanija Valamar Riviera sustavno ulaže u održivo gospodarenje otpadom i više od pola otpada odvaja radi daljnje reciklaže. Svi hoteli imaju uvjete i procedure za odvojeno prikupljanje otpada, a u kampovima i apartmanskim naseljima gostima se dijele vrećice za odvajanje otpada i informativni letci, koji su izvrsno prihvaćeni. Valamar je na lokacijama u Poreču i Rapcu uložio u ekodvorišta u kojima se prikupljeni otpad dodatno selektira, balira i predaje na daljnju obradu i reciklažu. Poseban je naglasak na biokompostiranju, u što je tvrtka dosad uložila oko milijun i pol eura. Biokompostiranjem smanjuje stvaranje otpada i proizvodi kompost za održavanje zelenih površina u hotelima, ljetovalištima i kampovima. Lani je na taj način proizvedeno više od 150 tona komposta, čime se potiče kružno gospodarstvo i smanjuje ugljikov otisak. Ta je kompanija u suradnji s WWF-om Adria iz ponude isključila ugrožene vrste poput morskog psa, raže i sabljarke, a nabavom ribe od Ribarske zadruge Komiža podupire održivo lokalno ribarstvo i očuvanje Jadrana. Osim toga, upotrebljva sto posto električne energije iz obnovljivih izvora, a od 2015. smanjila je emisije stakleničkih plinova za 72 posto po smještajnoj jedinici. Na 32 objekta postavljene su fotonaponske elektrane i cilj je do 2026. osigurati 15 posto vlastite proizvodnje električne energije.
Povezivanje partnera
Ne postoji podatak koliko se hrvatskih tvrtki temeljito posvetilo kružnom gospodarstvu iako u tom procesu sudjeluju svi – od proizvođača, skupljača otpada, obrađivača i reciklažera do centara za gospodarenje otpadom i krajnjih kupaca proizvoda od recikliranih materijala.
– Nije ključan broj tvrtki koje sudjeluju u kružnom gospodarstvu, nego to da se cijelo gospodarstvo treba temeljiti na njegovim načelima. U Hrvatskoj već postoje infrastruktura i poslovni subjekti koji djeluju u tom sektoru, no ključan izazov ostaje povezivanje svih dionika u učinkovit vrijednosni lanac kružnoga gospodarstva, što bi smanjilo ovisnost o uvoznim reciklatima i povećalo održivost domaće proizvodnje – kaže Tamara Kelava, voditeljica HGK-ova Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo.
Prema njezinim riječima, tvrtke koje se koriste reciklatom u proizvodnji imaju problem s njegovom nabavom, a one komunalne s velikim količinama otpada.
– To pokazuje da treba bolje povezati dionike kružnoga gospodarstva, čime se trenutačno intenzivno bavimo – kaže Kelava i dodaje da se rezultati kružnoga gospodarstva u Hrvatskoj ne mogu promatrati na temelju uspjeha pojedinačnih tvrtki, nego ih treba sagledati na razini cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom i prelaska gospodarstva na kružni model.
– Uza stopu kružne uporabe materijala od samo 5,8 posto u Hrvatskoj, što je znatno ispod prosjeka EU-a od 11,5 posto, jasno je da se nešto hitno mora učiniti kako bi se smanjio utjecaj na okoliš – kaže Kelava.
Tržište sekundarnih sirovina
Jedan od pokazatelja uspješnosti kružnoga gospodarstva, prema njezinim riječima, stopa je odvojenog skupljanja otpada. U posljednjih nekoliko godina dogodio se pozitivan pomak prema učinkovitijem gospodarenju otpadom iako još 52 posto otpada završava na odlagalištima, a cilj je do 2035. smanjiti tu stopu na samo 10 posto.
– HGK provodi niz edukacijskih, organizacijskih i zakonodavnih aktivnosti kako bi potaknuo poslovnu zajednicu na prilagodbu kružnim modelima poslovanja. Tvrtke članice počeo je educirati još 2014., prije nego što je Europska komisija 2015. donijela prvi Akcijski plan za kružno gospodarstvo. Danas kontinuirano provodi edukacije u sklopu svoje ESG akademije koja priprema poslovne subjekte za razumijevanje i ispunjavanje njihovih obveza u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). Osim formalnih edukacija, HGK organizira mnoge okrugle stolove, B2B susrete i razmjenu iskustava i prakse radi integracije kružnoga gospodarstva u poslovne modele poduzeća – objašnjava Kelava.
Navodi Burzu otpada kao jedan od HGK-ovih konkretnih doprinosa razvoju kružnoga gospodarstva. To je digitalna platforma unutar HGK-ove Digitalne komore koja tvrtkama omogućava objavu informacije o raspoloživim otpadnim materijalima, što potiče povezivanje ponude i potražnje otpada iliti vraćanje sekundarnih sirovina u proizvodne procese radi stvaranja tržišta otpada i sekundarnih sirovina.
– Iako je Burza otpada vrijedan alat za kružno gospodarstvo, trenutačno na platformi sudjeluje samo 11 tvrtki, a objavljen je 21 oglas, što je i dalje skromno – navodi Kelava.
Stoga će HGK i dalje ulagati napor u povećavanje broja tvrtki koje sudjeluju u tome i jačanje tržišta sekundarnih sirovina.