Zeleno i digitalno
StoryEditor

Najveći europski proizvođač obnovljive energije smanjuje planove za vjetroelektrane i solarne elektrane

27. Lipanj 2024.
Statkraft Norveška

Norveški Statkraft, vodeća europska kompanija u oblasti proizvodnje obnovljive energije najavila je smanjenje ambicioznih planova za izgradnju novih vjetroelektrana i solarnih elektrana zbog nižih cijena električne energije i rastućih troškova. Birgitte Vartdal, koja je preuzela dužnost izvršne direktorice u travnju, obvezala se na ‘oštriju‘ strategiju kako bi se nosila s ovim ‘teškim okruženjem‘.

- Tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije događa se sve većom brzinom u Europi i ostatku svijeta. Međutim, tržišni uvjeti za cijelu industriju obnovljive energije postaju sve izazovniji  -  izjavila je Vartdal.

Iako Statkraft nije na burzi, javna tržišta ukazuju na pad potražnje za obnovljivim izvorima energije. S&P Global Clean Energy Index, koji uključuje proizvođače vjetroturbina i solarnih panela, pao je 25 posto od srpnja prošle godine, dok su dionički fondovi ESG pretrpjeli 38 milijardi dolara odljeva ove godine do kraja svibnja.

Statkraft, koji je u vlasništvu norveške države i većinom proizvodi energiju iz svoje goleme flote hidroelektrana, objavio je planove za usporavanje rasta kapaciteta. Sada ima za cilj instalirati 2-2,5 GW kopnenih vjetroelektrana, solarnih i baterijskih skladišta godišnje od 2026. nadalje — što je potencijalno dovoljno za opskrbu električnom energijom oko 2,5 milijuna kućanstava. To je u usporedbi s prethodnim ciljem od 2,5-3 GW godišnje od 2025. i 4 GW godišnje od 2030.

Za offshore vjetar sada ima za cilj razviti ukupno 6-8 GW do 2040., što je pad od prethodnog cilja od 10 GW.

Još uvijek snažno vjerujemo u pučinski vjetar i željeli bismo ostati tamo, ali donekle smanjujemo naše ambicije -  rekao je Vartdal.

Inače, Statkraft je prošle godine kupio španjolsku tvrtku za obnovljivu energiju Enerfin za 1,8 milijardi eura. No, usprkos tome, našao se među nekolicinom europskih tvrtki koje su odlučile usporiti ambiciozne zelene planove.

Danski Ørsted, najveći svjetski developer offshore vjetroelektrana, srezao je svoje ciljeve za 2030. za više od 10 GW nakon što je naišao na poteškoće na američkim projektima. U međuvremenu, portugalski EDP također je srezao svoje godišnje ciljeve u svibnju, okrivljujući ‘niže cijene električne energije i okruženje viših kamatnih stopa koje će trajati duže‘, rekao je tada izvršni direktor Miguel Stilwell d‘Andrade.

Ovi potezi dolaze unatoč sve većem političkom pritisku na obnovljive izvore energije, a zemlje su se na summitu o klimi COP28 u studenom prošle godine složile da pokušaju utrostručiti globalne kapacitete obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Međutim, čini se da politički pritisak više nije dovoljan.

- Projekti su postali mnogo izazovniji i relativni povrati jednostavno ne postoje. To nije dobro za energetsku tranziciju jer se u pitanje dovodi njena brzina -  rekao je Vegard Wiik Vollset, potpredsjednik i voditelj obnovljivih izvora energije i energije u Rystad Energy, konzultantskoj tvrtki.

Što se tiče vodika, Statkraft je smanjio svoj cilj od 2 GW do 2030. na 1-2 GW do 2035.

Mnoge vlade to gorivo smatraju ključnim za ciljeve dekarbonizacije, ali zahtijeva potporu vlade za pokretanje opskrbnih lanaca i potražnje i ogromna ulaganja. Engie, francusko državno poduzeće, odbacilo je svoj cilj da razvije projekte vodika od 4 GW od 2030. do 2035., tvrdeći da su ‘razvoj i strukturiranje tržišta sporiji nego što je bilo predviđeno prije godinu dana.

21. studeni 2024 14:05