Zeleno i digitalno
StoryEditor

Nisu ipak ti investitori preizbirljivi, super su im tvrtke koje poštuju ljudska prava

11. Prosinac 2022.

Poduzeća koja poštuju okoliš, koja su socijalno odgovorna i kojima se upravlja prema svim pravilima iz korporativnih udžbenika mogu biti sigurna da će naći investitore koji će ih podržati, bilo s pomoću obveznica bilo fondova. Čak je dovoljno da ispunjavaju tek jedan ili dva od tri navedena standarda da bi se našle na meti onih koji će za sebe reći da su investitori u ESG

Tržišta su gladna zelenih i održivih investicija. Tvrtke koje poštuju okoliš, koje su socijalno odgovorne i kojima se k tome upravlja prema svim pravilima iz korporativnih udžbenika danas mogu biti sigurne da će naći investitore koji će ih podržati, bilo putem obveznice bilo putem fondova.

Čak je dovoljno da ispunjavaju tek jedan ili dva od tri navedena standarda da bi se našle na meti onih koji će za sebe reći da su ESG (environmental, social and governance) investitori. Novca ima, ne manjka ga čak ni u, kažu stručnjaci, današnjim geopolitičkim okolnostima, jedini je problem – manjak kvalitetnih investicija.

Pada i broj izvještaja

Naime, lako se kititi perjem društvenog i održivog, teško je to dokazati. No nije to ni toliko važno. Nije da su ti investitori preizbirljivi – čak i minimalni zahvati u poslovanju dovoljni su za etiketu ‘ESG odobreno‘, a to znači da svaka kompanija koja ugradi solarne panele ili pak pismeno jamči da poštuje ljudska prava može računati na investitorski interes. Ali da sve to ipak izaziva pitanja – izaziva.

– Jesu li društveni i upravljački dio nepravedno stavljeni po strani? Ne znam, ali okolišni dio trenutačno je nezaustavljiv. Kad govorimo o upravljačkom dijelu, ne trebamo zanemariti ni taj standard, jer nedavno smo u javnosti imali jednu situaciju vezanu uz upravljanje – istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća regulatorne agencije Hanfe, na nedavno održanoj konferenciji ‘Održivo financiranje: međusobna očekivanja financijskog i realnog sektora‘ u organizaciji Hrvatske udruge banaka i tvrtke EY te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca.

Žigman je u svom izlaganju naveo čak četiri glavna područja u kojima bi financijski sustav svojim aktivnostima trebao podržati tranziciju gospodarstva prema održivosti. Ta četiri područja su: financiranje održive tranzicije, uključivost, otpornost i doprinos financijskog sektora te globalne ambicije.

– Ipak, jasno je da ESG izvještavanje za poduzetnike znači veliku prilagodbu. Naime, regulatorni je okvir sveden na Zakon o računovodstvu, prema kojem sva poduzeća od javnog interesa i poduzeća s više od 500 zaposlenika imaju obvezu objave nefinancijskih izvještaja. Obveznici će morati prilagoditi svoje izvještajne procese, a oni koji do sada nisu objavljivali nefinancijske izvještaje morat će uspostaviti potpuno novi izvještajni proces – rekao je Žigman i istaknuo da je u 2020. izvještaje dobrovoljno objavilo tek 14 poduzeća, a lani samo pet.

Šteta, jer bi tržište kapitala ESG napore sigurno prepoznalo.

– Jedino fondovi koji imaju u sebi komponentu ESG-a su oni koji rastu. Gotovo svi fondovi koje je Hanfa odobrila u zadnje dvije godine imali su etiketu ‘održivog‘. Imamo trenutačno i dvije korporativne obveznice koje imaju element zelenog, obvezuju se smanjiti emisiju CO2, primjenjivati bolje standarde prema zaposlenicima i slično. Ako to ne ispune, morat će platiti veću kamatu. Sad je to već jako konkretno – rekao je tada Žigman.

Kriteriji isključenja

Od fondova koji ulažu u okvirima ESG-a izdvaja se primjerice Erste Green Invest, tematski fond koji je fokusiran na tvrtke čije je poslovanje vezano uza zaštitu okoliša i klime. Fokus fonda je na područjima energije, vode, recikliranja, transformacije i prilagodbe klimatskim promjenama.

Kriteriji isključenja obuhvaćaju nuklearnu energiju, industriju nafte i plina, ugljen, zeleni genetski inženjering, testiranje na životinjama, špekuliranje hranom, dječji rad, industriju naoružanja i oružja, duhan, kockanje, pornografiju i prostituciju te kršenje ljudskih i radnih prava.

Raiffeisen Sustainable Solid napajajući je fond Raiffeisenbanka Hrvatska koji se veže na glavni istoimeni austrijski fond. Fokus fonda je na održivosti, a ono što je barem u Hrvatskoj bez presedana jest njihova objava da ne misle financirati industrije ugljena nakon 2030. godine.

To uključuje sve kompanije koje su aktivne na području vađenja ugljena, prerade ugljena, spaljivanja ugljena (za proizvodnju električne ili toplinske energije), transporta ugljena i druge infrastrukture. U procesu održiva ulaganja nije dopušteno ulaganje u proizvodnju ugljena. No ima i drugih, negativnih kriterija.

– Neki od negativnih kriterija za financiranje su kršenje ljudskih prava, kršenje prava radnika, upotreba djece kao radne snage, korupcija, lažiranje financijskih izvještaja, proizvodnja i trgovina nuklearnim oružjem, proizvodnja vojne opreme i trgovina njome, proizvodnja i obrada ugljena, eksploatacija fosilnih goriva, smrtna kazna, ne suradnja u sprječavanju pranja novca, kršenja slobode medija, vrlo veliki proračuni za vojnu opremu, korupcija, posjedovanje nuklearnog naoružanja i slično – stoji u prospektu tog fonda.

Zeleni portfelji

Fond Erste Asset Managementa također je posvećen investiranju uzimajući u obzir ekološke, društvene i upravljačke rizike (ESG faktore) i bit će fokusiran na kompanije koje svojim proizvodima ili uslugama pridonose zaštiti klime i prilagodbi klimatskim promjenama, smanjenju otpada i zaštiti ekosustava.

A osim fondova koji financiraju tvrtke, tvrtke mogu izdati i vlastite zelene obveznice. Naime, umjesto da se čeka da investitori dođu sami od sebe s fondovima, tvrtke, ali i državna i javna poduzeća pa i same države izdaju vlastite zelene obveznice kako bi financirale vlastiti prelazak na niskougljično gospodarstvo odnosno ekološki prihvatljivu imovinu i projekte.

Ponuda zelenih obveznica ulagačima iz javnog i privatnog sektora važan je način prikupljanja potrebna kapitala. No u Hrvatskoj su to prepoznale tek dvije kompanije.

Tako je nedavno Europska banka za obnovu i razvoj uložila 60 milijuna eura u obveznice održivosti koje izdaje Raffeisenbank Austria, hrvatska podružnica austrijskog Raiffeisen Bank International AG-a, sudjelovanjem u privatnom plasmanu od 200 milijuna eura.

RBA je ove godine postao prva banka u Hrvatskoj koja je uspostavila okvir za održive obveznice, što mu omogućuje izdavanje održivih i zelenih obveznica u skladu sa smjernicama Međunarodnog udruženja tržišta kapitala za održive obveznice. Novo izdanje prva je obveznica održivosti koju je ikad izdala neka banka u Hrvatskoj.

– Ulaganje RBA u obveznice služi dvama strateškim ciljevima EBRD-a u Hrvatskoj – jačanju lokalnih tržišta kapitala i razvoju zelenoga gospodarstva. Udio EBRD-a u ulaganjima u zelene projekte u Hrvatskoj više se nego udvostručio u posljednje četiri godine, na više od 60 posto godišnjeg ulaganja. Bankin zeleni portfelj u Hrvatskoj sada seže od vjetroelektrana i izolacije do instrumenata financiranja održivosti – izjavila je Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.

Izdavanje obveznica

A osim te banke, zelene obveznice su navodno trebala izdati i neka javna i privatna energetska poduzeća, spekuliralo se i o imenima iz drugih industrija, no na kraju je prvu korporativnu zelenu obveznicu ljetos izdala tvrtka Meritus poslovanje odnosno M+ Grupa, koja je na javnom pozivu na upis obveznica povezanih s održivim poslovanjem kvalificiranim investitorima u srpnju alocirala obveznice u iznosu od 40 milijuna eura, odnosno 300 milijuna kuna, što je bio i ciljani iznos izdanja.

U tom izdanju vrijednosnice za hrvatsko tržište kapitala M+ Grupa obvezala se smanjiti svoje ugljične emisije za 25 posto te povećati zastupljenost žena u upravljačkim timovima na 51 posto. Ne ispune li se postavljeni ciljevi održivosti, ulagačima će se uz kamatu od 4,25 posto isplatiti dodatnih 0,75 postotnih poena.

Glavni cilj financiranja izdavanjem zelenih obveznica je prikupljanje sredstava za ulaganja u projekte koje izdavatelj namjerava provesti kako bi svoje poslovanje učinio društveno odgovornim. Tvrtka Meritus ulaganja ta sredstva namjerava uložiti u smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 15 posto te u povećanje zastupljenosti žena u upravljačkim timovima M+ Grupe na najmanje 47 posto do kraja 2024. godine.

Prostor za ‘greenwashing‘

Cijela ESG pompa ne dolazi bez izazova, jer kombinacija sve veće potražnje za ESG ulaganjima te brzi razvoj tržišta stvaraju velik prostor za greenwashing. Riječ je o pojmu koji je inspiriran idejom whitewashinga – dodavanjem svježe bijele boje na vanjskoj površini kako bi se prikrili svi nedostaci i stvorio lažni privid novoga ili čistijeg.

Drugim riječima, nešto što je nepoželjno ili neispravno pokušava se prikazati legitimnim ili prihvatljivim, najčešće prikrivanjem ili falsificiranjem. Ukratko, tvrdnjama da se poštuje nekakav ESG okvir može se prilično jednostavno manipulirati, a sve s ciljem privlačenja kapitala koji je željan zelenog i spreman gledati na drugu stranu ako su nijanse zelene malo tamnije. Tako da je teško reći da su baš sve takve investicije jamac onoga što zastupaju.

Inače, investiranje u ESG je najbrže rastuća klasa imovine na svijetu i svake godine se otvara na tisuće novih fondova koji investiraju isključivo u održive kompanije. Investitori su postali inicijatori promjene, a nastavno na njih i vlade i velike financijske institucije.

Naime, već sad postoji veliki niz istraživanja koja pokazuju da kompanije koje poštuju ESG standarde dugoročno imeju bolje povrate i manju rizičnost. Do 2025. okolišna, društvena i upravljačka imovina fondovske industrije, tj. ESG fondovi mogli bi premašiti vrijednost od 50 milijardi dolara, odnosno dosegnuti trećinu ukupne globalne imovine kojom upravljaju fondovi, što sugeriraju podaci iz izvještaja Bloomberg Intelligence (BI) ESG 2021 Midyear Outlook. 

23. travanj 2024 09:28