Zeleno i digitalno
Opasni i neopasni otpad: Schrödingerova troska diže Sisak na noge
18. listopada 2025.
Na prostoru na kojem je Herbos nekad zapošljavao više od 700 radnika koji su proizvodili sredstva za zaštitu bilja i građevinsku kemiju danas Kemokop obrađuje otpad od prerade šljake – zdrobljenu trosku dovezenu sa zloglasnoga Crnog brda pokraj Biljana Donjih, zbog koje je Hrvatska dugo plaćala i kazne
foto Boris Ščitar
Zabrinuti za svoje zdravlje i pozivajući se na presudu Suda Europske unije, Siščani, među ostalim, traže da se prekine dovoz troske u njihov grad sa zloglasnoga Crnog brda pokraj Biljana Donjih i njezina obrada
Postaje li Sisak ponovno veliki narodni industrijski eksperiment? Oko tisuću Siščana koji ne žele postati 'Smetlišćani' prošle je subote ponovno prosvjedovalo ispred nekadašnjeg Herbosa upozoravajući baš na tu mogućnost. Herbos je nekad zapošljavao više od 700 radnika koji su proizvodili sredstva za zaštitu bilja i građevinsku kemiju, a danas u tom prostoru tvrtka Kemokop obrađuje otpad od prerade šljake – zdrobljenu trosku dovezenu sa zloglasnoga Crnog brda pokraj Biljana Donjih, zbog koje je Hrvatska dulje plaćala i kazne. Zabrinuti za svoje zdravlje i pozivajući se na presudu Suda Europske unije, Siščani traže da se prekinu dovoz i obrada troske te da se provede revizija natječaja Fonda za zaštitu okoliša na kojem je pobijedio Kemokop.
Dokazi i protudokazi
Kemokop se pak prihvatio tog nezahvalnog posla koji već 15 godina čeka da se obavi i tvrdi da ga obavlja u skladu sa svim važećim propisima te da u njemu nema opasnih tvari, a također i da njegov proces obrade osigurava da nema onečišćenja. Tko je u pravu? Posjetili smo Kemokopovu sisačku lokaciju u potrazi za odgovorom.
– To nije troska, nego otpad od obrade troske, iz nje su izdvojene ferolegure i silikomangan, koji su plasirani na europsko tržište. Troska je već drobljena i Kemokop je ne drobi, nego prosijava. Kemokopove analize nisu pokazale povećane razine ni policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) ni mangana ni silicija. Najsitnija frakcija dobivena prosijavanjem pokriva se da se spriječi raznošenje vjetrom, a vodena magla vlaženjem spušta prašinu pri prosijavanju. Presuda Suda EU-a navodi da se ne može dokazati da je neopasan, a Kemokopove analize i primjerice analize Državnog inspektorata iz 2017. pokazuju da je neopasan. Ima mnogo znanstvenih radova na temu baš troske iz TEF-a i sva dokumentacija kojom raspolažemo ne pokazuje razloge za zabrinutost – navela je Mirka Kos Vojković, Kemokopova ekoinženjerka, dodavši i da je mnogo zgrada u Sisku sagrađeno proizvodima od troske nastale u sisačkoj željezari.
BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
