Zagreb, otpad, smeće, smetlište
Hrvatska bilježi napredak u gospodarenju otpadom, no za ciljeve kružne ekonomije potrebna su daljnja ulaganja i reforme
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je postigla značajan napredak u području gospodarenja otpadom. Stopa odvojenog sakupljanja otpada sada iznosi 48 posto, dok je gotovo 96 posto gradova i općina u Hrvatskoj implementiralo sustav odvojenog sakupljanja. Osim toga, sanirana su brojna odlagališta, a broj reciklažnih dvorišta je tripliciran, može se čuti na konferenciji Tehno Eko koja se održava u Poreču. Iako su ovi pomaci ohrabrujući, još uvijek nismo postigli sve ciljeve zacrtane u strategijama zaštite okoliša te je potrebno nastaviti ulagati u infrastrukturu i unaprijediti sustav kako bi Hrvatska u potpunosti ostvarila ciljeve kružne ekonomije.
Prema informacijama iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u proteklih nekoliko godina u projekte gospodarenja otpadom uloženo je preko 550 milijuna eura. Ta ulaganja generiraju investicije vrijedne oko 2,5 milijarde eura, čime se osigurava održiv razvoj sustava i doprinos dugoročno održivom gospodarenju resursima.
Posebno se izdvajaju, rekao je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a u tom kontekstu Fond je sufinancirao nabavu novih komunalnih vozila na alternativna goriva, kao i sredstva za edukaciju i podizanje svijesti građana o važnosti pravilnog postupanja s otpadom.
- Novi javni poziv vrijedan šest milijuna eura za ove projekte samo je jedan od pokazatelja ozbiljnosti i opredijeljenosti države prema održivosti i smanjenju ekološkog otiska - rekao je Budiša.
Iako je prošlost bila usmjerena na sanaciju šteta i popravljanje postojećih problema, budućnost gospodarenja otpadom leži u inovacijama. Tehnološki napredak u reciklaži i iskorištavanju otpada ključan je za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i povećanje učinkovitosti. Fond za zaštitu okoliša nastavlja ulagati u projekte koji promoviraju tehnologije za reciklažu i oporabu, a sredstva iz EU fondova omogućuju daljnji razvoj infrastrukture koja će osigurati dugoročnu održivost sustava. A ima i izazova, a jedan od njih je i sanacija divljih odlagališta, koja se još uvijek nalaze na brojnim lokacijama u zemlji. Fond je već osigurao 30 milijuna eura za sanaciju šest najkritičnijih lokacija, a planira se proširiti kapacitet za upravljanje i preventivne aktivnosti.
Osim toga, tu je i regulacija sustava posebnih kategorija otpada, poput elektronike i stakla, koji zahtijevaju dodatne izmjene u zakonodavnom okviru kako bi sustav bio financijski održiv, pravičan i učinkovit. Uvođenjem novih odluka i naknada za sakupljače i obrađivače otpada, očekuje se postizanje većih ekonomski vrijednih rezultata te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
- Iako su mnogi pozitivni koraci već učinjeni, budućnost hrvatskog sustava gospodarenja otpadom leži u daljnjoj optimizaciji postojećih procesa. Inovacije, ulaganja u infrastrukturu, te suradnja svih dionika bit će ključni za postizanje ciljeva kružnog gospodarstva - rekao je Budiša te dodao da sustav gospodarenja otpadom mora postati integrirani dio šire strategije zaštite okoliša i održivosti, u kojoj tehnologija, edukacija i pravilno zakonodavstvo igraju ključnu ulogu. Kroz zajednički rad svih relevantnih institucija i građana, Hrvatska može postati primjer pozitivne prakse u upravljanju resursima i otpadu, ne samo na regionalnoj, već i na europskoj razini.
