Zeleno i digitalno
StoryEditor

Tamna strana solarnih panela: Jesmo li razmišljali o otpadu koji nastaje?

14. Srpanj 2023.
  • Do kraja 2022. odlaganje fotonaponskih modula bilo je besplatno, no ove se godine stvari mijenjaju i čekamo službenoga koncesionara
  • Mnoge tvrtke u svijetu razvijaju napredna rješenja za recikliranje solarnih panela i tržištu se predviđa strelovit rast
  • Inovativnom tehnologijom moguće je popraviti čak 90 posto kvarova na panelima

U eri okretanja održivosti, ali i samodostatnosti, solarna energija postaje sve popularnija i to iz vrlo očitih razloga – smanjenja ugljikova dioksida i uštede. No bilo bi prejednostavno kada bi sve bilo pozitivno. Iako nije sporno da postoji niz dobrih stvari koje okretanje solarnoj energiji može donijeti, kako raste tržište solarnih panela, raste i količina otpada. A pitanje koje ta činjenica otvara jest: kako se taj otpad odlaže?

Solarni paneli najčešće imaju jamstvo na 25 godina, no neki proizvođači produljili su ga na trideset godina, navode iz udruge Obnovljivih izvora energije (OIE). Usprkos dojmu da smo ‘sigurni‘ od veće količine otpada idućih dvadesetak godina, pitanje odlaganja mora se riješiti sada. Naime, prema podacima tvrtke Recycle PV Solar, trenutačno se deset posto solarnih panela reciklira, ostatak odlazi na odlagališta, a predviđa se da će se do 2050. proizvesti gotovo 78 milijuna tona otpada od solara.

– Istrošeni paneli već su se počeli pojavljivati, ali te su količine iznimno male u usporedbi s činjenicom da prve solarne elektrane još uvijek rade i uskoro će doseći 25 godina rada. U idućih deset godina te će količine brzo rasti – istaknuo je CEO Renesola David Šerdoner, slovenske tvrtke koja se bavi otkupom oštećenih i korištenih solarnih panela.

Visoka naknada

Kako je odlaganje trenutačno uređeno i koliko se reciklira? Većina zemalja u svijetu nema riješeno pitanje tog otpada. Doduše, u svojim propisima Europska unija navodi da je recikliranje solarnih panela obvezno i zahtijeva da tvrtke prikupljaju i recikliraju svoje panele, a trošak recikliranja ugrade u prodajnu cijenu, objasnili su iz OIE-a. Na taj način, otpad i utjecaj panela na okoliš svedeni su na minimum uz samo marginalno povećanje cijene solarnih panela za potrošače.

Druge pak države u Europi imaju postrojenja za recikliranje panela. Istodobno Hrvatska još ima vrlo mali broj solarnih instalacija i u pitanju su novi solarni paneli koji nisu ni blizu isteka radnog vijeka zato još nema ni potrebe za recikliranjem.

– Do kraja 2022. odlaganje fotonaponskih modula bilo je besplatno, no ove se godine stvari mijenjaju i čekamo službenoga koncesionara. Do tada tvrtke koje se bave odlaganjem otpada mogu dati ponudu za to; trenutačno je izrazito visoka. Kako one planiraju odlagati fotonaponske module, nije nam detaljno poznato. Sada je u Hrvatskoj, prema informaciji koju smo dobili od organizacije PV Cycle, za to mjerodavan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Zasad se njemu plaća po kilogramu pri uvozu, ali to ne osigurava i ne omogućava odlaganje. U Hrvatskoj se plaća naknada za elektronički otpad za solarni panel koji će završiti na odlagalištu. Iako se ta naknada plaća za cijeli panel, čak 90 posto njega čini staklo, koje se reciklira na uobičajen način, a udio elektronike samo je 10 posto – objasnili s iz OIE-a.

Obnova solara

No, više je načina na koje se može smanjiti taj otpad, a već spomenuto recikliranje nije toliko jednostavno kao što bi neki htjeli. Šerdoner objašnjava da je sve što se do danas zvalo recikliranjem bila mehanička razgradnja solarnog panela, a takvim recikliranjem velik dio sirovina nije učinkovito iskorišten. Također apelira na to da je moguća obnova solarnih panela koji imaju oštećenja na priključnoj dozi, stražnjoj strani panela i na okviru.

– Prve solarne elektrane su postavljene već 2000. godine, a tek 2004. godine prvi put je na globalnoj razini instalirana snaga premašila 1 GW. Za usporedbu, instalirana snaga u 2022. godini iznosila je 240 GW. Ukupna instalirana snaga je prošle godine premašila 1 TW, odnosno tri milijarde solarnih panela. Govorimo o ogromnoj količini sirovina koju će biti potrebno učinkovito reciklirati i ponovno koristiti što je više moguće u istoj industriji. Važno je prvo provjeriti može li se solarni panel obnoviti, a tek onda kada se zaključi da mu nema pomoći ide u proces recikliranja. Izbjegava se neoptimiziran proces recikliranja. Naime, inovativnom tehnologijom moguće je popraviti čak 90 posto kvarova na panelima. U Renesolu otkupljujemo te organiziramo preuzimanje i transport oštećenih i rabljenih solarnih panela – objasnio je Šerdoner.

Je li recikliranje ipak opcija?

Svejedno, iz OIE navode da u nekoliko zemalja EU postoje pilot projekti za recikliranje. No u većini se uglavnom reciklira aluminij od kojeg je načinjen okvir panela, razvodna kutija koja sadrži bakar i staklena ploča koja čini najveći dio panela.

– Prije koji tjedan u Francuskoj je otvoreno industrijsko postrojenje francuskog startupa Rosi solar koji je razvio tehnologije recikliranja gotovo 99 posto materijala iz solarnih panela. U Njemačkoj ovaj startup sudjeluje u projektu ReProSolar čiji je cilj prvi put odvojiti sve komponente fotonaponskih modula kojeg podupire i EU s 4,8 milijuna eura. U Francuskoj je grupacija Veolia, prije nekoliko godina otvorila prvo postrojenje za recikliranje solarnih panela, a PV Cycle neprofitna organizacija za recikliranje solarnih panela djeluje  na ovom području od 2007. godine. Mnoge tvrtke u svijetu razvijaju napredna rješenja za recikliranje solarnih panela i svi ovom tržištu predviđaju strelovit rast. Reciklirani materijali bit će nužni za rast solarne industrije i mogu spriječiti i probleme u lancu opskrbe sirovina za proizvodnju solarnih panela – navode iz OIE-a.

Osim toga, dodaju i da će recikliranje solarnih panela također biti važan čimbenik u otvaranju radnih mjesta. Naime, očekuje se kako će ova industrija biti jedan od glavnih čimbenika koji vode prema razvoju novih i naprednih postrojenja i procesa recikliranja.

Kako onda reciklirati?

Što se tiče samog postupka recikliranja, iz tvrtke Spectra-Media su objasnili su i da se recikliranje solarnih panela odvija većinom mehaničkim postupkom oporabe – sa panela se prvo uklanjaju razvodna kutija i aluminijski okvir, nakon čega se sa panela uklanja staklo. Ostatak panela prolazi proces strojnog usitnjavanja i separacije usitnjenih frakcija – metalna frakcija, plastična frakcija i prah silicija.

Učinkovitost recikliranja solarnih materijala je manja od 85 posto, navode iz Spectra-Medije, a kako bi se maksimiziralo izdvajanje vrijednih metala iz metalne frakcije, ista ide na daljnju hidrometaluršku oporabu kako bi se izdvojili bakar, srebro, kositar i ostali metali.

Osim mehaničke obrade solarnih panela, postoje i postupci termalne i kemijske oporabe te kombinacije 3 navedena načina, međutim koliko je nama poznato najviše se trenutno koriste postupci mehaničke oporabe.

– Što se tiče procesa recikliranja samih panela, frakcije koje se dobiju reciklažom istih nisu problem, već je problem visoki iznos početnog ulaganja i visoki troškovi rada linije za recikliranje. Vrijednost frakcija koje se dobiju reciklažom solarnih panela nije dostatna da bi se ekonomski opravdalo početno ulaganje u opremu – dodali su iz Spectra-Media.

Rabljeni solari 

Također, činjenica koja se pozitivno iskorištava je i da kada solari prestanu imati stopostotnu učinkovitost u proizvodnji električne energije, i nakon isteka jamstvenog roka, i dalje proizvode električnu energiju. Pa iako im je učinkovitost oko 20 posto manja, tako rabljeni solarni paneli sve su popularniji za kupnju i mogu se nabaviti po nižoj cijeni, navode iz OIE-a.

Sigurno je da uvođenjem solarne energije nastavlja rasti količina istrošenih solarnih panela, a da se za koju godinu ne bismo ugušili u novom otpadu, treba pronaći prilagođena rješenja za recikliranje i odlaganje. Naime, neuspjeh u razvoju tih rješenja, zajedno s politikama koje podupiru njihovo široko prihvaćanje, može biti recept za još kaosa.

– Moramo biti svjesni da se možemo besplatno koristiti energijom Sunca, ali je možemo pretvoriti u potrebnu energiju za ljude bez tehnologije u obliku električne energije – zaključio je Šerdoner.

24. srpanj 2024 23:17