Život
StoryEditor

Antiaging: Ispeglano lice novi je statusni simbol generacije Z

17. Svibanj 2024.
Čak 75 posto američkih plastičnih kirurga zabilježilo je porast broja klijenata koji su mlađi od 30 godina i koji obično traže injekciju botoksa u čelo ili pak povećanje usana. Njihov osnovni cilj? Poboljšanje selfieja. Jer, lice se izlaže na društvenim mrežama, videosastancima, a ondje ionako nitko ne vidi skupe brendirane torbice i cipele

Kontroverzni britanski novinar Piers Morgan u svom je šouu ‘Piers Morgan Uncensored‘ nedavno ugostio proizraelske i propalestinske aktiviste koji su u gorljivoj debati pokušali objasniti svoja oprečna stajališta. Kako to obično biva, debata je završila još većim sukobom, snažnijim nerazumijevanjem i pokojim viralnim klipom koji je pomeo društvene mreže. U jednom od njih američka novinarka, poduzetnica i proizraelska aktivistkinja Emily Austin pozornost dijela publike nije privukla samo svojom drskošću u verbalnom sukobu s propalestinskim aktivistom Hasanom Pikerom već i jednim, u ovom kontekstu, frivolnim detaljem – besprijekornom puti. Kristalno čista, ujednačena koža glatka poput stakla (engl. glass skin) najbolja je reklama za njezin brend kozmetike People‘s Beauty, ali i očigledne neinvanzivne kozmetičke tretmane. Osim zbog svoga pobjedničkog mentalnog sklopa, ambicije, prisutnosti na društvenim mrežama i gorljivog aktivizma (što god mislili o njezinim stajalištima), ta je 22-godišnjakinja arhetipska predstavnica generacije Z i zbog toga što je lice, njezin glass skin, statusni simbol. Upravo je potonje teza članka koji je nedavno objavio Business Insider tvrdeći da su besprijekorne crte lica i savršena put nova društvena valuta, a mlade žene zaslužne za eksploziju neinvanzivnih tretmana. To je pak produkt suživota s društvenim mrežama, posebno Instagramom, Snapchatom i TikTokom – njihovi do perfekcije usavršeni filtri korisnike su pretvorili u lica s naslovnica (pod tim mislim na lica dotjerana Photoshopom) pa su poželjeli tako izgledati i u stvarnom životu.

Eksplozija botoksa

Želja za savršenstvom potaknula je povećanu potražnju za neinvazivnim, anti-age tretmanima poput botoksa, filera, ali i lavinu inovacija u estetskoj medicini i kozmetologiji. Prošle je godine globalno tržište neinvazivnih estetskih tretmana vrijedilo 19,44 milijarde dolara, a do 2033. prijeći će iznos od 39,3 milijarde dolara. U razdoblju od 2019. do 2022. takvi su tretmani u Americi narasli stopom od 18 posto, a potražnja za botoksom skočila je za 73 posto. Američka organizacija Academy of Facial and Reconstructive Surgery u svom je izvješću iz 2022. navela da generacija Z najviše utječe na porast potražnje, čak i više od starije populacije, koja je tradicionalno najveći ‘potrošač‘ takvog tipa usluga. Čak 75 posto plastičnih kirurga zabilježilo je porast broja klijenata mlađih od 30 godina i koji obično traže injekciju botoksa u čelo ili pak povećanje usana. Njihov osnovni cilj? Poboljšanje sefieja, piše Business Insider. Još 2019. mediji su bilježili povećanje interesa mladih i to posebno žena za estetskim korekcijama.

New Yorker je tada najavio novo doba Instagram-lica (The Age of Instagram Face) koje su popularizirale sestre Kardashian i druge influencerice. Kako je tada objavio, mlade su žene poželjele imati njihove zaobljene visoke jagodice, mačkaste oči i pune usne te su u nekom trenutku sve počele ličiti jedna na drugu. Pet godina poslije, a posebno nakon što su interakcije postale učestalije u virtualnom svijetu, trend se intenzivirao. Povećana dostupnost, smanjena stigma i pritisak da moraš izgledati dobro jer si inače luzer(ica) doveli su do eksplozije korekcija lica. Kako je za Business Insider rekla profesorica filozofije sa Sveučilišta Warwick Heather Widdows, iako su svi svjesni da nitko ne izgleda kao na Instagramu, svoje stvarno tijelo i dalje neprestano uspoređuju upravo s tuđim profilima.

Širi se poput kuge

Nestvarna instagramska lica kobno djeluju na samopouzdanje mladih, zbog njih se tjelesna dismorfija širi poput kuge, a korisnici filtara na društvenim mrežama, kazuju studije, ne bježe od ideje da kozmetičkim tretmanom ili plastičnom operacijom korigiraju ‘nesavršenosti‘ na licu. Točnije, 2020. je čak 90 posto žena između 18 i 30 godina upotrebljavalo filtre, a istraživanje iz 2022. pokazalo je da su ‘filtraši‘ skloni kozmetičkim tretmanima. Društvene su mreže destigmatizirale i posao dermatologa, kozmetičara i estetskih kirurga koji na svojim profilima dijele iskustva klijenata od ulaska u salon/operacijsku dvoranu, tijekom oporavka pa do finalnog rezultata. Ti su procesi normalizirani, a klijenti odlazak estetičaru počeli su doživljavati kao odlazak zubaru ili frizeru. Također, sami trendovi u svijetu estetskih korekcija učinili su tretmane dostupnima, manje kompliciranima i invazivnima. Prije se nije moglo napraviti mnogo ne bi li se izgledalo mlađe, ispeglanije, odmornije, a danas nije potrebno ići pod nož, na podizanje lice, već takoreći pauzu na poslu/fakultetu iskoristiti za dotjerivanje. Kako nastavlja Business Insider, 90-ih se ‘nosilo‘ ispeglano lice bez mimike (korekcije su bile invazivne, trajnije poput kirurškog facelifta), 2010-ih bio je popularan duck lips ili usne ko u patkice, a danas estetski trendovi naginju ideji ‘ja, ali bolja‘. Isto kao što je svijet početkom novog milenija bio opsjednut tijelom, tako je danas antiageingom, a strah od bora imaju sve mlađi potrošači. Marketinška tvrtka Circana, otkriva Business Week, objavila je da petina predstavnika generacije Z upotrebljava serume protiv bora i sve ih više kozmetiku kombinira s neinvazivnim tretmanima.

Toksični trend

Antiage-pokret postao je globalan, ali caka je u tome da valja izgledati mladoliko, njegovano, a da se ne vidi da se išta ‘radilo‘. Oni koji uspijevaju poboljšati svoj izgled tretmanima, a pritom izgledati ‘prirodno‘, izazivaju divljenje po društvenim mrežama. Kako je Insideru rekla profesorica Widdows, odmakli smo se od demonstriranja statusa pomoću ‘it‘ torbice ili automobila, sad svi (a posebno generacija Z) želimo imati it-lice. Lice izlažemo na društvenim mrežama, videosastancima, pa nitko ionako ne vidi ni torbice ni cipele. Nakon što satima skrolamo po društvenim mrežama i zurimo u filtrirana lica, pogled na vlastiti odraz – otečeno, opušteno i izborano lice postaje okrutno suočavanje s realnošću.

‘Razlika između identiteta koji predstavljamo na društvenim mrežama i ‘stvarnoga‘ sebe postaje sve veća. Više nije samo da bi bilo lijepo da izgledamo bolje, već se osjećamo gubitnici ako ne izgledamo tako‘, zaključila je Widdows.

S obzirom na to da smo svi, a posebno izloženije mlađe generacije, izgubili dodir s normalnim izgledom, jasno je zašto osjećamo sve veći pritisak zbog toga kako izgledamo. Mlada dama s početka priče usavršila je svoje novinarske vještine i sa samo 22 godine postala jedna od angažiranijih političkih komentatorica palestinsko-izraelskog sukoba. Taj se njezin medijski uspon gotovo jednako respektira kao i besprijekoran ten. U očima dijela generacije Z ona je uspjela. Ostaje nadati se da će u nekom trenutku pripadnici mlađe generacije prepoznati toksičnost tog trenda i pokrenuti novi, onaj koji kao status slavi autentičnost i prihvaćanje lica točno onakvim kakvo je bilo prije filtra. 

24. lipanj 2024 05:07