Biohakiranje: Izbjeći zamorne posljedice starenja nije uvijek bezopasno

Tony Robbins vjerojatno je najpoznatiji (i najbogatiji) američki self-help guru koji je izgradio poslovno carstvo učeći publiku kako prevladati traume, živjeti svoje snove i nagomilati milijune na bankovnom računu. Osim što je vrstan prodavač i motivator, na temelju vlastitog primjera uvjerava u uspješnost svojih metoda – počeo je ni iz čega, a danas vrijedi više od šesto milijuna dolara.

Vjerni mu se obožavatelji dive i zbog nevjerojatne forme i energije, činjenice da više nalikuje na Schwarzeneggera nego na stereotipnu sliku self-help gurua. S obzirom na to da pršti energijom (i mišićima), a tijekom višednevnih konferencija provede 12 do 14 sati na dan na pozornici i u samo devet sati, kako tvrdi, potroši u prosjeku 11,3 tisuće kalorija, Robbins ozbiljno ulaže u vlastito zdravlje, mentalno i fizičko, i u posljednje se vrijeme zaklinje u metode biohakiranja ili, pojednostavnjeno, hackova, odnosno trikova kojim se usavršava ljudsko tijelo i um. Biohakiranje je posljednji veliki trend u wellness-industriji.

Uključuje štošta, od pristupačnih metoda poput prekinutog posta ili hladnog tuša, konzumacije suplemenata i tehnika disanja pa do high-tech hackova, takozvane DIY biologije, plant medicine ili pak korištenja dostupnih medicinskih alata poput infuzije ili uređaja za raznovrsne terapije u svrhu optimizacije tijela, a ne nužno liječenja konkretne bolesti.

Procvat novog tržišta

Robbins, recimo, odlazi na krioterapije, odnosno terapije ledom, kojima produljuje životni vijek stanica i smanjuje upalne procese; hiperbaričnom terapijom kisikom (HBOT) poboljšava opskrbu stanica kisikom, a pulsirajućom magnetnom terapijom (PEMF) potiče mikrocirkulaciju, odnosno samoiscjeljenje. Self-help guru, dakako, nije jedina javna osoba koja istražuje svijet biohakiranja.

S tim metodama eksperimentira i bivši šef Twittera Jack Dorsey, koji meditira, prakticira prekinuti post, krioterapije i saune s infracrvenim zračenjem; Jeff Bezos je uložio milijune dolara u startup Unity Biotechnology čiji je ambiciozan cilj učiniti ‘zamorne posljedice starenja rijetkim poput dječje paralize‘, a popularne Kardashianke može se vidjeti u wellness-centrima koji su neobična kombinacija high-tech laboratorija i lječilišta s Dalekog istoka.

Kompanija Grand View Research lani je objavila da je globalna vrijednost tržišta biohakiranja 2020. iznosila 15,42 milijarde dolara te da će od 2028. rasti prosječnom godišnjom stopom od 19,4 posto. Kao jedan od akceleratora trenda naveden je COVID-19, koji je potaknuo potrošače da veću pozornost posvete zdravlju, istraže sve moguće metode jačanja imunosti ili pak pronađu alternativu cjepivima.

Osim što je pandemija ‘pogurala‘ neke metode biohakiranja, tržište je procvalo zahvaljujući društvenim platformama i razvoju tehnologije. Iako su neke biohakerske metode poznate tisućama godina (vježbe disanja, liječenje biljkama, joga, meditacija), trend su popularizirale društvene platforme na kojima biohakeri razmjenjuju svoja iskustva, ali i novi mediji poput podcasta na kojem stručnjaci i praktikanti poput, primjerice, ‘oca biohakiranja‘ Davea Aspreyja, istražuju najnovije trendove iz svijeta alternativne i konvencionalne medicine i tehnologije.

Pitanje sigurnosti

Kako je nedavno zapisao Forbes, različiti su razlozi zbog kojih publiku uopće interesira ova tema. Neki imaju osjećaj da tradicionalna medicina ne čini dovoljno za poboljšanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja, a drugi se služe nekom vrstom inženjerstva, žele isprobati nekonvencionalne ideje i imati potpunu kontrolu nad svojim organizmom. I tu su, naravno, oni koji žele zaustaviti proces starenja, pretvoriti se u superljude koji žive vječno.

U tom smislu, bez obzira na to implementiraju li potrošači čipove u svoje tijelo, služe se uređajima koji utječu na njihove moždane valove ili pak samo stavljaju maslac u svoju jutarnju kavu (jednostavni hack), mogu se nazvati biohakerima. Upravo ta činjenica da je industrija biohakiranja toliko raznovrsna te se metodama mogu služiti pojedinci koji naginju prirodnom stilu života, ali i inženjeri iz Silicijske doline koji sa svojim inovacijama doista tijelo promatraju kao stroj, stručnjaci su iznimno optimistični kad je riječ o prognozama rasta.

Veliki igrači poput Applea ili FitBita, startupovi, klinike, wellness-centri, proizvođači suplemenata, pa čak i ponuđači usluga alternativne medicine pronašli su prostor za rast u toj lukrativnoj industriji.

Međutim, iako je pohvalno što potrošači više ulažu u vlastito zdravlje, dio stručnjaka je zabrinut zbog nedovoljne istraženosti nekih metoda, posebno ako se prakticira ekstremno biohakiranje pa se do-it-yourself biologijom odlazi predaleko.

Sljedeća velika tema

Tako je, primjerice, još u veljači 2019. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) izdala upozorenje u vezi sa sve učestalijim praksama transfuzije ‘mlade‘ krvi. Riječ je o biohakerskoj praksi koja sliči nekim idejama koje iznose teoretičari zavjera, samo ovdje bogati ne piju već u svoje tijelo transfuzijom unose krv mladih osoba. Također, izrazili su zabrinutost zbog fekalne transplatacije (transplatacije stolice zdravih osoba u crijeva nezdravih ili onih koji žele usavršiti svoj organizam), koja još nije službeno odobrena.

S obzirom na to da su neke metode biohakiranja u sivoj zoni i premda nisu ilegalne, mogu imati negativne posljedice ako se nestručno primjenjuju te struka savjetuje biohakerima da se konzultiraju s medicinskim stručnjacima prije nego što počnu primjenjivati određenu praksu. Ili, kako je portalu SheKnows objasnila popularna nutricionistica i holistička life-coachica Danielle Oldfield, sjajna je stvar što potrošači sve više uzimaju stvar u svoje ruke i brinu se o vlastitu zdravlju.

– Međutim, trebaju biti oprezni i ne upasti u zamku besmislene literature i pseudostručnjaka, nego se služiti provjerenim, znanstvenim izvorima – napomenula je Oldfield.

Brendovi koji se žele iskušati u toj industriji imaju velike šanse uspjeti u namjeri da se okoriste sve većom željom potrošača da poboljšaju svoju fizičku i mentalnu formu te si produlje život. Međutim, iako se ne moraju brinuti o rastu industrije, trebali bi voditi računa o edukaciji potrošača.

Naime, sljedeća velika tema u toj industriji bit će pitanje kvalitete i sigurnosti, a veći su izgledi da će se na tržištu zadržati brendovi koji se nametnu kredibilnošću i stručnošću, a ne velikim obećanjima.