Troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca, ali se počinju nazirati naznake optimizma za ekonomiju i njihove osobne financije, rezultati su to Deloitteovog najnovijeg globalnog istraživanja milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu. Istraživanje je uključilo 23 tisuće ispitanika iz 44 zemlje, a istraživale su se promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta, priopćila je ova konzultantska kuća.
U skladu s time, rezultati pokazuju da skoro devet od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca kaže da je svrha važna za njihovo zadovoljstvo poslom te su sve više skloni odbijanju poslova ili poslodavaca koji ne posluju u skladu s njihovim vrijednostima, a kako zabrinutost zbog klimatskih promjena raste, mnogi aktivno traže usklađivanje karijere i potrošačkih navika s njihovim ekološkim vrijednostima.
– Ovogodišnje ispitivanje fokusira se na dvije generacije koje se bore s financijskom nesigurnošću, visokom razinom stresa i sve većom zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Također, razmišljaju kako će brzo razvijajuća tehnologija, poput GenAI-a, utjecati na njihove poslove i dugoročne odluke o karijeri, ali vide razloge za optimizam u godini koja je pred nama i nastavljaju se zalagati za promjene koje žele vidjeti, na radnom mjestu, ali i u društvu općenito – kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.
Treću godinu zaredom, troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56 posto) i milenijalaca (55 posto) žive od ‘plaće do plaće‘ što je za pet posto više za generaciju Z i tri posto za milenijalce u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno.
Ipak, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini - najviši postotak od 2020. godine kada je provedeno ispitivanje, neposredno prije početka pandemije COVID-19. I, gotovo polovica generacije Z (48 posto) i četiri od deset milenijalaca (40 posto) očekuju poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.
Ove generacije više voljne odbiti zadatke i poslodavce
Svrha je ključna za zadovoljstvo na radnom mjestu, prema gotovo devet od deset ispitanika generacije Z (86 posto) i milenijalaca (89 posto). Osim toga, ove generacije sve više su voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja - polovica generacije Z (50 posto) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43 posto) odbilo je zadatke. Gotovo jednako toliko (44 posto generacije Z i 40 posto milenijalaca) izjavilo je da su odbili poslodavce. Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadatka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse, i osobnih faktora poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.
Prema mišljenju generacije Z i milenijalaca, zaštita okoliša je društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je u pitanju pokretanje promjena. A budući je otprilike šest od deset ispitanika iz generacije Z (62 posto) i milenijalaca (59 posto) izvjestilo da su se osjećali zabrinuto zbog klimatskih promjena u proteklim mjesecima, i jedni i drugi koriste svoje karijerne odluke i ponašanje potrošača kako bi potaknuli akciju.
Otprilike polovica generacije Z (54 posto) i milenijalaca (48 posto) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu posljednjih godina. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20 posto) i milenijalaca (19 posto) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.
Kao potrošači, oko dvije trećine generacije Z (64 posto) i milenijalaca (63 posto) spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga. Velik broj njih poduzima osobne akcije, ili planiraju u budućnosti, poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, vegetarijanske ili veganske prehrane ili kupovine električnih vozila.
GenAI će im poboljšati ravnotežu između privatnog i poslovnog
Generacija Z i milenijalci vjeruju da će GenAI imati značajan utjecaj na njihove karijere i način na koji rade. Gotovo šest od deset ispitanika generacije Z (59 posto) i nešto više od polovice milenijalaca (52 posto) vjeruje da će ih raširenost GenAI-ja potaknuti da traže prilike za posao koje su manje osjetljive na automatizaciju, kao što su stručni zanati ili fizički rad.
Neizvjesnost je najveća emocija koju Generacija Z i milenijalci osjećaju kada razmišljaju o GenAI-ju. Ispitivanje također otkriva da žene posebno izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim. Nedostatak poznavanja može naglasiti osjećaj neizvjesnosti. Generacija Z i milenijalci koji redovito koriste GenAI na poslu vjerojatnije će osjećati povjerenje i uzbuđenje nego nesigurnost. Također su skloniji vjerovati da će im GenAI osloboditi vrijeme, poboljšati način na koji rade i poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života. Međutim, s druge strane, česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija vođena GenAI-jem eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.
Kao odgovor na ove vrste zabrinutosti, obje su generacije fokusirane na prekvalifikaciju i obuku. Međutim, samo oko polovice generacije Z (51 posto) i milenijalaca (45 posto) kaže da ih njihov poslodavac dovoljno obučava o mogućnostima, prednostima i vrijednosti GenAI-ja.
Ravnoteža između posla i privatnog života i dalje je glavni prioritet i za generaciju Z i za milenijalce pri odabiru poslodavca. Sposobnost održavanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života također je najveća stvar kojoj se dive kod svojih vršnjaka, daleko iznad drugih tradicionalnih pokazatelja uspjeha poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu. Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51 posto obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44 posto).
Razina stresa i mentalnog zdravlja i dalje zabrinjavajući
Prošle godine došlo je do kontinuiranog pomaka prema više rada na licu mjesta, pri čemu je gotovo dvije trećine ispitanika reklo da su njihovi poslodavci nedavno uveli obavezan povratak na radno mjesto, vraćajući ljude u potpunosti ili prelazeći na hibridni model. Ove su obaveze polučile različite rezultate, pri čemu neki izvješćivali o prednostima poput poboljšanog angažmana, povezanosti i suradnje, dok su drugi suočeni s povećanim stresom i smanjenom produktivnošću.
Razina stresa i mentalnog zdravlja i dalje su zabrinjavajući, iako postoje neki znakovi poboljšanja ove godine. Tek oko polovica ispitanika ocjenjuje svoje mentalno zdravlje dobrim ili izuzetno dobrim. Četiri od 10 generacije Z (40 posto) i milenijalaca (35 posto) kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena (pad sa 46 posto i 39 posto u 2023.). Iako je posao velik pokretač ove nelagode, ispitanici ističu svoje financije i zdravlje i dobrobit svoje obitelji kao glavne pokretače stresa.
Poslodavci ostvaruju određeni napredak kada je riječ o boljem mentalnom zdravlju na radnom mjestu, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak kada je riječ o otvorenom razgovoru o mentalnom zdravlju. Gotovo troje od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca smatra da bi ih njihov menadžer diskriminirao ako bi istaknuli stres ili druge probleme mentalnog zdravlja, a otprilike isto toliko vjeruje da lideri daju prioritet mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
– Generacija Z i milenijalci očekuju puno od svojih poslodavaca i poslovnog svijeta općenito. Ali ono što oni traže je zapravo ono što većina zaposlenika, bez obzira na dob, vjerojatno želi: smislen rad u organizacijama vođenih svrhom, fleksibilnost u balansiranju između posla i osobnih prioriteta, radna mjesta koja potiču bolje mentalno zdravlje i prilike za učenje i napredak u karijeri. Poslodavci koji rade na tome, imat će zadovoljniju, produktivniju, angažiraniju i agilniju radnu snagu koja je bolje pripremljena za prilagođavanje svijetu koji se brzo mijenja – zaključuje Kožul.