Nakon smrti kraljice Elizabete II., pitanje monarhije ponovno je stavljeno u fokus javnosti, a iako mnogi ne znaju, još uvijek iznenađujuće veliki broj zemlja ima vladajuće monarhe, točnije njih 43. Monarhija je, uz republiku, drugi osnovni oblik vladavine. U monarhiji je poglavar fizička osoba koja po pravilu to postaje nasljeđem i doživotno vrši svoju funkciju.
Vrste monarhija
Monarh je u najjednostavnijem smislu kralj, kraljica, emir ili sultan neke zemlje, no prije nego li se upustimo u same monarhije, treba razdvojiti razlike između tipova monarhija koje danas postoje, a općenito postoje četiri vrste monarhija.
Ustavna monarhija
U ustavnoj monarhiji monarh dijeli vlast s ustavom utemeljenom vladom. U ovoj situaciji, monarh, iako ima ceremonijalne dužnosti i određene odgovornosti, nema nikakvu političku moć. Na primjer, monarh Ujedinjenog Kraljevstva mora potpisati sve zakone kako bi postali službeni, ali nema ovlasti mijenjati ili odbaciti nove zakone. Zemlje s ustavnim monarhijama su Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska.
Apsolutna monarhija
U ovom slučaju, monarh ima punu i apsolutnu političku vlast. Oni mogu mijenjati, odbacivati ili kreirati zakone, zastupati interese zemlje u inozemstvu, imenovati političke vođe i tako dalje. Zemlje s apsolutnim monarhijama su Saudijska Arabija, Vatikan i Eswatini (Swaziland)
Federalna monarhija
U federalnoj monarhiji monarh služi sveukupnoj figuri federacije država koje imaju vlastite vlade ili čak monarhije koje njima upravljaju. Države s ovakvom monarhijom su UAE i Malezija.
Malezija je primjerice jedinstveni oblik federalne monarhije. Svakih pet godina, kraljevski čelnici svake države biraju između sebe tko će biti monarh, ili kako ga oni nazivaju 'Yang di-Pertuan Agong', Malezije i dotičnih država. Nadalje, monarhija je također ustavna, dopuštajući demokratski izabranom tijelu upravljanje.
Mješovita monarhija
Ovo je situacija u kojoj apsolutni monarh može podijeliti ovlasti na različite načine specifične za zemlju. Ti primjeri se mogu naći u Jordanu, Maroku i Lihtenštajnu.
Zanimljivo je da je Lihtenštajn jedina europska monarhija koja još uvijek prakticira strogi agnatsko nasljedstvo. Kod agnatskog nasljedstva, stupanj srodstva se određuje praćenjem porijekla od najbližeg zajedničkog pretka preko muških predaka.
Kraljevi, kraljice, carevi i sultani širom svijeta
Ustavne monarhije nedvojbeno su najpopularniji oblik kraljevskog vodstva u modernom dobu, čineći blizu 70 posto svih monarhija. Ova situacija omogućuje demokratski izabranim vladama da vladaju zemljom, dok monarh obavlja ceremonijalne dužnosti. Većina monarha su nasljedni što znači da nasljeđuju svoj položaj srećom rođenja, ali iznimka je francuski predsjednik, Emmanuel Macron, koji služi kao tehnički su-princ malene Andore.
Još jedan jedinstveni slučaj je vatikanski papa koji ima apsolutnu vlast u malom neovisnom gradu, a svoju je ulogu dobio zahvaljujući izbornom procesu poznatom kao papinska konklava.
Uloga monarhija
Jedna od najznačajnijih i najpoznatijih vladajućih monarhija je britanska kuća Mountbatten—poznata i kao obitelj kraljice Elizabete II. Sad kad nje nema, Kralj Charles III je stupio na prijestolje zemlje, što ga čini 'šefom' u ukupno 15 država, uključujući Kanadu, Australiju i Novi Zeland.
Mnogi ulogu monarhije vide kako stabilan i dosljedan oblik tradicije čemu za primjer može poslužiti japanska kraljevska obitelj koja je bila vrhunski primjer stabilnosti jer je vladala zemljom više od 2600 godina pod istom nasljednom linijom.
Međutim, tu su i kritičari monarhija koji tvrde kako danas nisu potrebne, a često se čuju i pritužbe na golema bogatstva i moć koju monarhije posjeduju.
Na primjer, prema nizozemskoj vladi, proračun kralja Willema-Alexandera za 2022., koji financira država, a time i porezni obveznici, iznosi više od 48 milijuna eura. Osim poreznih dolara, s apsolutnim monarhijama obično postoji nedostatak političkih sloboda i određenih prava. Saudijska Arabija, na primjer, nema nacionalne izbore. Njegov kralj, Salman bin Abdulaziz Al Saud, ostaje na vlasti doživotno, sam imenuje vladu i donosi zakone kraljevskim dekretom.
No, smrt kraljice Elizabete može donijeti promjenu za mnoge kraljevske vladavine svijeta. Otkako ju je Barbados smijenio s mjesta šefice države 2021., šest drugih karipskih nacija izrazilo je želju učiniti isto. To su Belize, Bahami, Jamajka, Grenada, Antigva i Barbuda i St. Kitts i Nevis.